Elektroprivreda BIH

[montypython]

A šta se dešava sa "mostarskom" elektroprivredom, sa 11,65 krajem prošle godine na 33 KM, porast od skoro 3 PUTA, za manje od pola godine. Je li hidrologija (i dobit) tako dobra ove godine ili je jednostavno neko digao ruku sa ručne za cijenu?

[panzer]

Napričaš se napričaš, i ništa. Matriks se neće urušiti sam od sebe.

Rudnik Breza, iako je u prvih šest mjeseci ove godine ostvario 15 posto veću realizaciju od planirane proizvodnje, najvjerovatnije neće poslovati pozitivno ili će u najboljem slučaju biti na samoj granici pozitivnog poslovanja. Razlog tome je, tvrdi direktor ovog ugljenokopa Ćamil Zaimović, što su troškovi u velikom porastu u odnosu na prethodne godine, a cijena uglja je pala.


Otkupna cijena uglja




- Cijena uglja koji dostavljamo Termoelektrani Kakanj je najniža u posljednjim godinama, možda čak najniža u dugoj istoriji rudnika gledajući na ostale repromaterijale kao što su lučna podgrada, drvo, ulja, maziva, upaljači i eksploziv. Mislim da ovo neće moći izdržati nijedan rudnik. Imamo najbolju proizvodnju u istoriji rudnika sa najmanjim troškovima, sa duplo manjim brojem radnika, ali ne možemo finansijski zatvoriti poslovanje. Na mjesečnom i polugodišnjem nivou jedva, ali na kraju godine sigurno nećemo stići jer imamo planirane radove. Gubimo korak, nećemo uspjeti plaćati obaveze prema radnicima i doći ćemo u situaciju u kojoj smo bili prije nepunu godinu kad su ljudi prijetili štrajkovima i najavljivali odlazak pred zgradu Elektroprivrede BiH, kazao je Ćamil Zaimović.


image

Plan za ovu godinu je 600.000 tona / Muhamed Tunović

On je objasnio da je zahvaljujući rudnicima u Koncernu spašen elektroenergetski sistem gdje su termoelektrane zahvaljujući uglju od rudnika, dale više od 80 posto energetskog potencijala. Hidropotencijali su, veli, zakazali, s obzirom na to da nije bilo dovoljno vode. Objasnio je da rudnici nisu zadovoljni zbog svega pobrojanog odnosom Koncerna prema njima.

- Nikakvu subvenciju prošle godine nismo dobili da bismo oživili te kapacitete jer smo i mi bili mobilisani i kapacitete smo bez neke dublje pripreme za naredni period raubali. Pretpostavljam da su isto radili i drugi rudnici. Mislim da ćemo doći u nezavidnu situaciju da nećemo gdje imati kopati ugalj i ako budemo imali opremu, rekao je Zaimović.

Čelni čovjek RMU Breza je dodao da i dalje stoji primjedba da se vrlo sporo, teško i tromo nabavlja oprema preko Elektroprivrede, da se godinama čeka da se realizuje kompleks nove podgrade i novog čela i da nisu zadovoljni “pojedinim ljudima EPBiH koji trebaju da rade u operativi”.

- Jedno isto se nabavlja dvije godine i za te dvije godine mi izgubimo oko pet miliona maraka. A kod evaluacije se govori da se uštedjelo 50-ak hiljada maraka. Da li se isplati uštedjeti 50.000 KM, dvije godine komisije da rade, dva-tri puta obnavljaju evaluacioni proces, a mi izgubimo oko pet miliona KM? Da ne govorimo o mehanizovanom kompleksu za koji stoje pare i propadaju, cijena željeza na svjetskom tržištu raste, a mi smo izgubili za ove dvije godine otkako se obaraju ti tenderi i ponavljaju, navodno zbog Zakona o javnoj nabavci, 500.000 tona uglja koje bi taj kompleks donio. Niko ne vodi računa o tome. Dovedeni smo u situaciju da pripremni kapaciteti u jami stoje, propadaju, hodnici zarastaju, zaplinjuju se, bujaju prostorije u kojima mi kasnije, kad uvedemo novu opremu, nećemo moći normalno raditi, kazao je Zaimović.

On je poručio da nisu zadovoljni zbog pojedinih ljudi iz Elektroprivrede, ali i da je ova uprava EPBiH napravila najveći napredak u odnosu na prethodne uprave Koncerna. RMU Breza je podnio i krivične prijave protiv nekih ljudi, ali to “stoji po tužilaštvima, a samo se procesuiraju sitne stvari po rudnicima”.


Oprema se teško nabavlja

- Svaki dan se od rudnika traži da smanjimo broj radnika, umjesto da se traži da zaposlimo nove radnike u proizvodnju i donosimo nove tone uglja. Za to vrijeme u našem vladajućem društvu JP EPBiH se za propale kadrove otvaraju direktorska radna mjesta. Ljudi iz stare uprave koji su zaslužni za ovakvo stanje su dobili uhljebljenje. Imaju dobre plate, a rudara smo spustili na 1.000 KM platu. To nije korektno. Mislim da se na rudarskim leđima dugo neće moći klatiti, naglasio je Zaimović.

Ekipa Oslobođenja zatekla je u zgradi uprave Rudnika Breza i čelnog čovjeka zeničkog ugljenokopa, direktora Nisveta Vrškića, koji je razgovarao sa ljudima iz uprave brezanskog rudnika o načinu isplate dugovanja koje imaju prema Brezi. Radi se o starom dugovanju, koje je po sudskoj presudi Zenica dužna platiti u iznosu od milion KM plus pripadajuće kamate.

- Razgovarali smo o pitanju potraživanja Rudnika Breza od Rudnika Zenica. Radi se o sudskom izvršenju. Ovo je trebalo davno biti riješeno. Trebali su to zajednički riješiti resorni federalni i kantonalni ministar skupa sa vladajućim društvom. Sudsko izvršenje se pominje od 2012. godine. Vlasti se mijenjaju, a ne rješava se onaj krucijalni problem. Osim Zenice, i Rudnik Kakanj duguje RMU Breza 300-400 hiljada maraka. Mi samo tražimo da se ta sredstva uplate da ih proslijedimo za penziono i zdravstveno osiguranje i poreze za zaposlene, istakao je Zaimović.
Prošlogodišnja proizvodnja u RMU Breza, kada je iskopano 670.000 tona, bila je jedna od najvećih u 111 godina dugoj istoriji brezanskog ugljenokopa. U prvih šest mjeseci 2018. imali su proizvodnju od 320.000 tona, a plan za ovu godinu je 600.000 tona. To znači da su imali prebačaj u prvoj polovici 2018. od 15-ak posto.

- Ide nam nepovoljan period, slijedi nam još jedno preseljenje, tako da sama proizvodnja neće dostići nivo prošlogodišnje. Prošle godine nije bilo preseljenja, imali smo čelo u kontinuitetu, tako da smo dostigli tu rekordnu proizvodnju. Proizvodnja u Rudniku Breza je organizovana sa jednim mehanizovanim čelom. I dalje se radi sa dvije jame. U drugoj jami se radi komorno-stubnim otkopom, što je poprilično nesigurna metoda, sa malim učincima, pojasnio je proces rada Amir Kulaglić, izvršni direktor za tehničke poslove RMU Breza.

[montypython]

Ja ne znam o čemu ovaj priča. npr "da je zahvaljujući rudnicima u Koncernu "spašen" elektroenergetski sistem gdje su termoelektrane zahvaljujući uglju od rudnika, dale više od 80 posto energetskog potencijala". Ovo je jednostavno netačno iliti LAŽ. Gledam izvještaje Nosbih o tokovima struje mjesec po mjesec za 2018, HE imaju odnos 2018/17 po 200 i više posto a TE su skoro konstantno ispod 100% TE Kakanj mislim svaki mjesec a ima i mjeseci ispod 50%. Drugo, kuka da se smanjuje broj radnika a broj radnika i treba da se smanjuje jer je npr stručni elaborat pokazao da je produktivnost katastrofalna i da jedan rudar u npr Poljskoj iskopa 10 PUTA više od rudara u našim rudnicima. Dalje, kuka da rudari imaju platu "samo" 1000 KM iako se radi o ljudima uglavnom bez škole i kvalifikacije koji imaju platu višu od npr profesora. Neka slobodno napuste to teško zanimanje i hljeb sa 7 kora i rade nešto isplativije, npr mikrohirurgiju oka ili projektovanje mostova, samo ne znam onda zašto se plaća mito od 10 i više hiljada KM za posao u rudniku. Cijena uglja i treba biti niža upravo zato jer je bila ekstremno visoka zbog ogromnih troškova i niske produktivnosti i činila proizvodnju u TE neisplativom te ako je snižena to se može samo pozdraviti plus treba je još sniziti. Ne znam ima li ovdje Kukićevanja ili je samo kukanje ali nebitno je, ovaj čovjek još i prijeti nekakvim rudarskim događanjima i mislim da ga treba trenutno nogirati nakon ove priče.

[panzer]

Mislim da im sva ostala administracija u rudnicima kvari taj prosjek. Ne vjerujem da računaju broj jamskih odnosno radnika na PK prema iskopanim količina nego uzimaju sve zaposlene a njih je more pa je onda logično da je taj prosjek nepovoljan.
A ovaj to i spominje.

Jedino ne znam šta znači pada cijena uglja kad je cijena fiksirana. Cijena je cijena a rashodi su druga priča. Dok svakog nahraniš ne ostane za poslovanje ništa.

[brzi]

Jutros u Avazu članak: " Hoće da smijene Bajazita a EP poslovala pozitivno, u prvih pet mjeseci ostvarena dobit od 28,5 miliona KM."
Eto ko da je on zaslužan za kiše koje su padale,..

[panzer]

Po svemu sudeći, velika je nauka imati punionicu za električna auta. Ili drugovi iz "Odjela za strateški razvoj" pokušavaju pokazati da i oni mogu opravdati troškove svoje plate.
Valjda bi prvo bio red da elektroprivreda u svoju flotu uvrsti bar 100 automobila na električni pogon kako bi punionice imale smisla.

Elektroprivreda BiH sprema značajniji angažman na polju elektro mobilnosti, a između ostalog ima namjeru proširti mrežu punionica za električna vozila koje će biti javnog karaktera, kazao je Adnan Bosović iz Odjela za strateški razvoj ove kompanije, izvještava Indikator.ba.

On je napomenuo da u Bosni i Hercegovini već ima više od 10 punionica, od kojih je većina u Sarajevu i ostalim većim gradovima u Bosni i Hercegovini, ali još uvijek nema punionica na autocestama i magistralnim cestama koje su vrlo važne za tranzitne putnike.

-Spremamo se za ozbiljniji angžman Elektroprivrede BiH na ovom polju. Postoji evropska direktiva o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva 2014/94 EU. Direktiva nalaže da tržište punionica za električna vozila treba biti otvoreno i konkurentno, što znači da to nije monopol elektroprivrednih preduzeća, nego svako ima pravo da gradi punionice - javne ustanove, opštine, vlasnici parkinga, tržni centri... Naša regulirana djelatnost je distribucija, dok su neregulirane ili tržišne djelatnosti proizvodnja, snabdijevanje i trgovina i po toj podjeli prepoznaje se uloga Elektroprivrede BiH na tržištu punionica za električna vozila. Elektroprivreda kao jedini distributer mora omogućiti priključak svakome ko želi graditi punionice. Kod drugih djelatnosti koje su tržišne mi takođe možemo imati ulogu i vidimo svoj interes kao jedan od investitora, graditelja mreže punionica, kazao je Bosović.

[brzi]

Vanredna skupština 19.07.2018.
jedna od tačaka i isplata dividende iz akumulirane dobiti.
To je vjerovatno taj planirani iznos za JP autoceste.
http://www.elektroprivreda.ba/upload/do ... ivanje.pdf
Ako to bude ovih planiranih 63 miliona za JP Autoceste, onda bi trebala biti vanredna dividenda 2,20 KM.
Dobar povrat za one koji sada kupuju.

[panzer]

Jeftinije im je u komercijalnoj banci uzeti garanciju

Prije mjesec Vlada FBiH donijela je izmjene Pravilnika o pratećoj dokumentaciji i informacijama neophodnim u proceduri donošenja odluke o izdavanju garancije Federacije BiH i procentu premije i provizije za izdavanje garancije, koje su objavljene u Službenim novinama FBiH od 8. 6. 2018. Te izmjene sadrže samo četiri člana, a nas u ovom slučaju interesira član 3, koji kaže da se u članu 7 prethodnog istoimenog pravilnika broj 0,5 posto zamjenjuje brojem 3,3 posto. Na prvi pogled beznačajna sitnica, zar ne?

No, pogledajmo sada kakve efekte ta sitnica ostavlja u praktičnoj primjeni i provedimo je onda kroz prizmu “rasterećenja privrede”. Prvo skrenimo pažnju da je u ovom slučaju riječ o premiji i proviziji na garancije koje izdaje Federacija BiH, a koje obračunava i naplaćuje Ministarstvo finansija FBiH. U prethodnom pravilniku u članu 7 je navedeno da se premija naplaćuje jednokratno u trenutku izdavanja garancije, a obračunava se po stopi od 0,5 posto na iznos glavnice. Izmjenama pravilnika sada se premija obračunava po stopi 3,3 posto, što, naravno, predstavlja ogromno povećanje! Koliko je zapravo to veliko povećanje, vidi se tek kada se u cijeli ovaj slučaj uvedu konkretne brojke, iskazane u KM-ovima.

Evo sada i konkretnog primjera. Javno preduzeće Elektroprivreda BiH Sarajevo prije izvjesnog vremena započelo je proces traženja garancija Federacije BiH po osnovu kredita kod kineske banke​ Export-Import Bank of China (EXIM) za izgradnju bloka 7 u termoelektrani Tuzla. Riječ je o kreditu u iznosu od 614 miliona eura, a jedan od uslova za odobrenje kredita koje traži kineska banka je garancija FBiH. U trenutku kada je Elektroprivreda počela tražiti garancije njena obaveza po osnovu premije iznosila je oko 6 miliona KM.
Međutim, sa pomenutom izmjenom Pravilnika ta se obaveza Elektroprivrede BiH preko noći povećala, kako saznajemo od dobro obaviještenih izvora, na 39,6 miliona KM! Kada se svemu tome još doda i provizija od 8 miliona KM, onda zapravo ispadne da u ovom procesu “rasterećenja privrede” Elektroprivreda BiH treba jednokratno prije izdavanja garancije Ministarstvu finansija FBiH, odnosno federalnoj Vladi, platiti ravno 47,6 miliona KM! Nema šta, rasterećenje privrede à la federalna Vlada par excellence!

https://www.oslobodjenje.ba/dosjei/kolu ... bih-376012

[Investitor]

Elektroprivreda spremila novac: Za cestu Žepče - Tuzla izdvojeno 63 miliona KM
https://www.faktor.ba/vijest/elektropri ... -km-302335

[adnan1987]

Da li neko zna da li je tačna informacija o dobiti za 5 mjeseci u iznosu od cca 30 miliona ?