Vijesti iz ekonomije/privrede

[panzer]

Optimisti možemo uvijek biti. To je uvijek na raspolaganju.

Konkretno ovdje kod firmi koje je preuzeo AS, postoji dosta proizvoda sa poprilično kratkim životnim vijekom.
Jeste da treba pokušavati i biti inovativan ali moraju znati da za konkurenciju imaju svjetsku klasu. U svemu. Pa je onda bolje izbacivati manje proizvoda ali sa kvalitetnijom pripremom odnosno boljom analizom tržišta.

Jer izbacivanje novog proizvoda košta a koliki bude povrat tokom vijeka trajanja proizvoda? Privatna su firma što bi značilo da su fleksibilni i da se od njih očekuje više.

Ovaj lješnik-namaz sam probao i kažem, teško će parirati nuteli pogotovo jer je cijena poprilično visoka. A mora biti jer ima dosta lješnika. Ali nekad nije dovoljno samo staviti dosta najskupljeg sastojka. Treba pogoditi omjer koji će se svidjeti tržištu.

[brzi]

Ja ne pamtim da sam u zadnjih 20 godina kupio nešto drugo osim nutelle. Razlog je jednostavan, kvalitet isti od prve do posljednke kašike. Nekad davno probavao i druge proizvođače ali je uviijek bio problem da se poslije otvaranja tegle ili stvrdnjava ili dođe do razdvajanja sastojaka i masnoće.
Kao što kažeš nije lako ući u proizvodnju vozila i biti u cjenovnom rangu sa mercedesom i pokušati uzeti njegov dio kolača.
Uz to ne treba zaboraviti da je Nutella vani jeftinija i da uvoznik ima prostora da snizi cijenu ali očito da nema ozbiljne konkurencije po pitanju kvaliteta.

[montypython]

Nista posebno. Tesko da ce parirati nuteli ili linoladi gold obzirom da ulaze u segment premium brendova.

Sto se tice samog proizvoda, bolje ce proci nego vispakov stampi jer jeste kvalitetniji a i dobro je odradjen gerila marketing. Facebook i uticaj preporuke u posljednje vrijeme ima efekta.
Na osnovu toga bi se moglo ocekivati da prvu godinu imaju solidnu prodaju radi pocetne preporuke a kasnije ce biti borba za trziste.
Sumnjam da je bh trziste spremno za visoku cijenu domaceg proizvoda a ovi su ipak krenuli sa visokom cijenom ali neprikladnom etiketom za takvu cijenu.

Zasto misliti samo na nase trziste?

Generalno je ovaj forum pre, prepesimistican. Lijepe vijesti ili bilo cega ni na mapi, a i ako bude na noz se doceka.

Mogao bih se složiti ovo za pretjerani pesimizam. I ovako imamo čitave kriminalne grupe koje obaraju cijene i koriste odsusvo (slučajno ili namjerno) regulatora tzv KOMVP. Nema potrebe da im mi pomažemo u poslu.Ne mislim pri tom da ih ne treba razotkrivati u obaranju cijena, manipulacijama sa Zifovima i DUFovima, OZONima i sl, squeez outima. Treba i treba još više i više s tim u javnost i medije. Ali, fali nam vijesti o poslovanju firmi, detaljima, fundamentima i sl.
Za Mazu: kupih je sad a i Nutellu i probao sam, mogu reći nije loša uopšte, jedva da osjetim razliku od Nutelle a mislio sam biće drastična. Ono što mi nije jasno je zašto As pravi konkurenciju samom sebi tj Vispakovom Stampiju (koji nisam sad probao ali jesam nekad davno i nije mi baš nešto)?

[panzer]

E to je sad drugi dio priče.

Zašto emina kafa iz agrokomerca, kad ima kafe iz vispaka? Zašto vegedor začin iz agrokomerca kada ima do-do iz solane? I vjerovatno će i program instant supa iz agrokomerca biti uz isti program iz vispaka.

Za sve to treba poprilično ulaganja i onda jedni drugima dođu kao konkurencija. Kakva je tu kalkulacija, kako se to sve opravdava kroz projektovani povrat uloženog, ne znam.
Može se ići logikom bolji će opstati ali i jedni i drugi da bi uspjeli moraju tražiti finansijsku injekciju od vlasnika a sad da li se isplati ulagati i na jednu i na drugu stranu.
Kako rekoh, vispak je imao niz novih proizvoda koje je izbacio u proteklih 5 godina a mi i dalje potenciramo snagu "zlatne kafe" koja jedina može donijeti pravi profit. A vidjeli smo poslovne rezultate vispaka i po svemu sudeći profitabilnost novih proizvoda.

[montypython]

Da i to za Eminu i Zl Džezvu sam se isto pitao prije pa zaboravih, poveliko/nerazumno preklapanje proizvoda ove dvije firme kao da već i vanjska konkurencija nije dovoljna. A marketing im je ruku na srce slabašan. Svaka čast gerilla marketingu i sl ali ne možeš samo s njim bez onog u udarnim terminima i medijima.

[panzer]

Plus prihvatljiva cijena plus odličan kvalitet.

Činjenica je da nije jednostavno to sve uklopiti i treba im odati priznanje za incijative ali vidjet ćemo rezultate.

[insider]

Ako cemo iskreno za razliku od Selimovica dizu firme i razvijaju brendove. Trude se. Nije lako, ali kako ce znati hoce li uspjeti ako ne probaju.

Imaju tri jaka regionalna brenda: Zlatnu dzezvu, Tops i so.

Gresaka ima, i bit ce ih, ali rade i razvijaju pa kako tako. ovdje je najteze biti privatnik

[panzer]

Tačno je da je teško biti privatnik i upravo zato bi svaki korak-svaki novi proizvod trebao biti dobro isplaniran.

Ako ni jedan novi proizvod, tiru-riru;laganini;mr&mrs;love i jos nekoliko kojih se ne sjecam, nisu ni blizu navedenim trima regionalnim brendovima koji su kupljeni sa firmama, onda je bolje malo stati sa novim "lansiranjima" (ovo je sad moderno reći) jer svaki novi proizvod sa malim životnim vijekom ipak košta firmu.

Mislio sam napisati i faktor finansiranja. Dobro je dok su krediti pristupačni ali u bankarskom svijetu sve se promijeni preko noći pa onaj koji nema jasnu finansijsku strukturu preko noći dođe u probleme. A ako nemaš dobre povrate na uloženo onda si u problemu.

Mada kod ovih nema problema dok mogu izvući nešto iz fondova.

[panzer]

Pored ovoga kupljena zgrada nekadašnje sjedište IK banke. Sve je naizgled lijepo a nadati se da svi imaju ozbiljne projekcije.

Imovina preduzeća Metalno Zenica prodata je krajem prošle sedmice u stečajnom postupku za cijenu od 4,4 miliona konvertibilnih maraka, potvrdio je za RTV Zenica stečajni upravnik, Sead Begagić.

Kupac je kompanija Almy Zenica, pri čemu su prodate nekretnine, odnosno zemljište, oprema i mašine, kao i objekti koji su pripadali Metalnom.

Stečajni upravnik je napomenuo da je preostalo da se izvrši uplata od strane kupca, koji, kako je istakao, namjerava reaktivirati proizvodne pogone nekadašnjeg brenda metaloprerađivačke industrije.
Begagić podsjeća da se sredstvima od prodaje imovine prvo namiruju hipotekarni povjerioci, te očekuje da će se uspješno riješiti i neuvezan staž za bivše radnike Metalnog, odnosno obaveze prema Poreznoj upravi po osnovu neuplaćenih doprinosa za PIO i zdravstvo.

U kompaniji Almy u ovom trenutku nisu željeli iznositi detalje o ovom poslovnom potezu, kazavši da postupak kupovine imovine Metalnog još nije okončan.

Stečaj za preduzeće Metalno, čija se ukupna dugovanja procjenjuju na preko 20 miliona maraka, otvoren je krajem oktobra 2016. godine.

[panzer]

Neko je vrlo dobro isplanirao. Mimo toga, vrijedi malo istražiti vrijednost posla i cijene dionica.
Ako su oni u martu ispunili plan, koji je po svemu sudeći bio zacrtan na oko 15 miliona KM prihoda onda do kraja godine mogu imati preko 40 miliona KM prihoda a i dobiti preko 6 miliona.

Ili je sve pogrešno preneseno u javnost.

Konačno su došli bolji dani za Rudnik soli Tuzla koji je godinama grcao u dugovima, a sada je spreman za obaranje ličnog rekorda u proizvodnji i ostvarenju milionskog prihoda.

Nakon ispunjenja plana finansijske konsolidacije menadžment ovog preduzeća započeo je investicijske cikluse, modernizaciju proizvodnih postrojenja, poboljšanje uslova rada, ali i povećanje plaća radnicima koji rudničku kapiju danas zadovoljno napuštaju na kraju radnog vremena.

Sve spomenuto u konačnici je dovelo i do povećanja obima proizvodnje, a plan za 2018. godinu premašen je još u mjesecu martu.

Trenutni pokazatelji govore da će ova godina biti rekordna u obimu proizvodnje, ali i ostvarenju prihoda.


Iz minusa prešli u dobit od dva miliona KM


Rudnik soli Tuzla u prošloj godini zabilježio je značajne uspjehe. Dobit je iznosila više od dva miliona konvertibilnih maraka, a ostvarena je proizvodnja i isporuka slane vode u iznosu od skoro 3,4 miliona kubnih metara prema naručiocima, odnosno kompaniji Sisecam Soda Lukavac, Pannonici u Tuzli i Solani.

Planirani rast proizvodnje u ovoj godini iznosi 3,5 posto, a prema riječima direktora Anisa Šaldića, Rudnik soli Tuzla u prvom kvartalu već je ostvario godišnji plan poslovanja.

"Naši rezultati pokazuju da ćemo u izvještaju za šest mjeseci ove godine imati više od milion KM pozitivnog poslovanja", rekao je Šaldić na početku razgovora za Klix.ba.

Prije izrade Elaborata o finansijskoj konsolidaciji dugovanja tuzlanskog Rudnika soli iznosila su više od tri miliona maraka.

Najviše potraživanja je bilo od Elektroprivrede BiH u iznosu višem od dva miliona KM, Zavoda zdravstvenog osiguranja više od milion KM i Zavoda za zapošljavanje skoro 150.000 KM.

Svi dugovi do danas su izmireni, a Rudnik soli Tuzla se vodi kao preduzeće bez dugovanja i s pozitivnim poslovanjem.

Polugodišnji izvještaj kaže, nigdje veze sa ovim što je drug ispred rudnika pričao.

I na kraju ništa naročito. Čak su ispumpali i manje...

U periodu januar – novembar 2018. godine Rudnik soli proizveo je 3.220.252 metara kubnih slane vode industrijske koncentracije i 292.436 metara kubnih poluzasićene slane vode.

U ovom periodu u odnosu na isti period prethodne godine proizvedeno je više slane vode industrijske koncentracije za 4,2 %, dok je u odnosu na plan proizvedeno više za 1,5%.

Poluzasićene slane vode je, u izvještajnom periodu u odnosu na isti period prethodne godine, proizvedeno manje 39.286 metara kubnih ili 11,84 %, dok je u odnosu na plan proizvedeno manje 40.684 metara kubnih ili 12,22 %.

Preostale industrijske rezerve ležišta Tetima iznose 35.428.586 tona soli ili 114.285.762 metara kubnih slane vode ukupne mineralizacije 310 kg/m3.