Zagađenja koja su nas pratila prošlih mjesec dana otvorila su brojna pitanja o tome kuda ide razvoj Bosne i Hercegovine i da li će naša zemlja opet biti žrtva zaostalih tehnologija?, piše novinska agencija Patria.
Vlasti u Sarajevu dobile su nedavno ponudu iz SAD vrijednu više od milijardu i po maraka za projekte u energetskom sektoru. Riječ je, tvrdi se, o najmodernijoj tehnologiji iz oblasti gradnje termoelektrana, sa najmanjom emisijom plinova CO2 i Nox, uz visoki kvalitet i pouzdanost proizvodnje energije, sa najmanje negativnog uticaja na okoliš.
BiH kao najjači izvor evropske energije
Ne zna se stav državnih organa povodom ove ponude, premda je nedavno u posjeti Kini boravio predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić i dogovorio gradnju Bloka 7 u Tuzli. Da li je temeljito sagledana i ova američka ponuda, nismo mogli dobiti odgovor od zvaničnih organa.
Šta Amerikanci nude? Zadatak Federacije bi bio da uloži deset posto od učešća u projektu ili da to uradi već zainteresirani poslovni partner iz Turske. Ostatak obaveza finansirao bi bankarski sektor iz SAD. Ili bi čitavu finansijsku konstrukciju preuzeo strani partner, uz korištenje kapaciteta 20 godina.
Razvojnim projektima Evrope predviđena je izgradnja 108 hiljada megawati električnih centrala. Od toga je na prostoru Bosne i Hercegovine predviđena izgradnja, čak, 4 hiljade MW i to na destinacijama: Tuzli, Doboju, Ugljeviku, Gacku, Kaknju, Bugojnu i Tomislavgradu.
Projekt koji su ponudili Amerikanci u jednoj od dvije centrale ima jačinu 565 megawati, odnosno 115 MW više od projekta Blok 7 kojeg su ponudili Kinezi. Cijena tog kineskog projekta 855 miliona dolara, i on je skuplji od američkog za 15 posto.
Povoljniji uslovi i uštede
Za razliku od ovih bh. grandioznih evropskih planova za Bosnu i Hercegovinu, u čitavom regionu neće biti toliko gradnje postrojenja za proizvodnju električne energije. U Hrvatskoj je planirana termoelektrana Plomin C, u Crnoj Gori u Pljevljima, u Srbiji kod Obrenovca i Obiliću na Kosovu.
Upravo zato je potrebno razmisliti o čistijim tehnologijama u gradnji termoelektrana u Bosni i Hercegovini.
Dvije centrale koje su ponuđene od Amerikanaca u ovom projektu, tvrdi se, su sofisticirana tehnologija. Sa druge strane, tehnologija sa Istoka bi mogla napraviti problem u standardizaciji prema onome što traže evropski propisi.
Dvije američke centrale bi bile isporučene odmah, a izgradnja bi bila izvodiva za samo 18 mjeseci. U standardnoj proceduri potrebno je oko 8 godina kako bi se centrale stavile u funkciju. Tvrdi se da bi ušteda na toj investiciji iznosila oko 1,2 milijarde dolara. Bilo bi osigurano zapošljavanje oko 4000 ljudi.
Elektroprivreda BIH
Re: Elektroprivreda BIH
Još da si samo napisao izvor ovog teksta, pa da znamo koliko je kredibilan.
Re: Elektroprivreda BIH
iz srbijanske perspektive:
Dogovor Vlade i Međunarodnog monetarnog fonda precizira niz teških mera u narednoj godini. Iz objavljenog izveštaja Fonda tako se, između ostalog, vidi i da će struja ponovo poskupeti u maju naredne godine, da će EPS morati da otpusti 1.000 ljudi u 2016, a da će iz Železnica otići "bar 2.700 ljudi", prenosi Danas.
Prema računici MMF-a skuplja struja će u narednoj godini u doneti oko 95 miliona evra više novca (0,29 odsto BDP-a) nego da cena nije menjana. S obzirom da će struja sledeći put poskupeti tek u maju, to znači da će u 2017, prvoj godini kada nova cena bude primenjivana tokom cele godine, efekat biti još veći.
Dogovor Vlade i Međunarodnog monetarnog fonda precizira niz teških mera u narednoj godini. Iz objavljenog izveštaja Fonda tako se, između ostalog, vidi i da će struja ponovo poskupeti u maju naredne godine, da će EPS morati da otpusti 1.000 ljudi u 2016, a da će iz Železnica otići "bar 2.700 ljudi", prenosi Danas.
Prema računici MMF-a skuplja struja će u narednoj godini u doneti oko 95 miliona evra više novca (0,29 odsto BDP-a) nego da cena nije menjana. S obzirom da će struja sledeći put poskupeti tek u maju, to znači da će u 2017, prvoj godini kada nova cena bude primenjivana tokom cele godine, efekat biti još veći.
Re: Elektroprivreda BIH
Čestitka. Potpuno novi moment u energetkom sektoru
Termoelektrana "Stanari" započela je u ponedjeljak, u 15.58, prvu sinhronizaciju s energetskom mrežom BiH, saopšteno je iz kompanije EFT.
Do ponoći toga dana TE "Stanari" je podigla kapacitet sa 25 na 60 megavat-časova i vratila ga na nula megavat-časova.
Kako je navedeno, sinhronizacija je protekla po planu, bez ikakvih problema za mrežu i elektranu, a isporučeno je 420 megavat-časova električne energije.
- Ovom malom isporukom struje započeta je finalna test faza, koja će trajati nekoliko mjeseci - saopšteno je iz ove kompanije.
Prema njihovim riječima, realizacija kompletnog projekta izgradnje nove termoelektrane "Stanari" odvija se brže od projektovane dinamike i prije definisanih rokova.
Inače, ukupna investicija u rudnik i termoelektranu u Stanarima iznosi 560 mil EUR. Kako je saopšteno, od 2005. godine do sada je u projekte u Stanarima uloženo 311 mil EUR. Prošle godine, u EFT - Rudnik i termoelektrana "Stanari" bilo je zaposleno 476 radnika, a sada ih je 540.
- S početkom komercijalnog rada, tokom 2016. godine, predviđa se da će stalno zaposlenih biti više od 900 - stoji u saopštenju iz EFT grupe.
Podsjećamo da je EFT - Rudnik i termoelektrana "Stanari" članica EFT grupe, koja se bavi trgovinom i investicijama u energetskom sektoru, posebno u zapadnoj, srednjoj i jugoistočnoj Evropi. Projekat u Stanarima, kako su naveli, najveća je investicija u energetski sektor u BiH u posljednje tri decenije.
Re: Elektroprivreda BIH
Ovo je jedan od dokaza zašto stanje u BiH ne valja.
http://www.klix.ba/biznis/privreda/he-v ... /160108124
Moroni se zadužuju za mini HE (Vranduk to jeste) i onda moraju raspisivati međunarnodni tender na kojem sasvim slučajno ne mogu proći domaće firme.
http://www.klix.ba/biznis/privreda/he-v ... /160108124
Moroni se zadužuju za mini HE (Vranduk to jeste) i onda moraju raspisivati međunarnodni tender na kojem sasvim slučajno ne mogu proći domaće firme.
Re: Elektroprivreda BIH
Hahahaha, ovo je jedno deseti put da čitam apsolutno isti tekst zadnjih 5 godina, copy -paste, mogao je neki referent u EP makar pomjeriti koji zarez :
http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/iz ... dine/61172
http://www.akta.ba/bs/Vijest/vijesti/iz ... dine/61172
-
- Posts: 4122
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Elektroprivreda BIH
Je li moguće da je gotova studija uticaja na ptice i šišmiše koju su pominjali godinama. Ovo je tužno, pravi se mudro slovo od posla koji se je mogao završiti za pola godine. Elektrane se rade na brdu, Ima se izliziti temelj, u biti nasuti beton u rupu, i na to zašarafiti stub-kupljen i opremu-kupljenu. Pretpostavljam da je sve tipsko, tipska urbanistička tipska građevinska, tipski projekat. Totalno rutinska stvar koja se radi serijski svugdje u svijetu. Kao da kupiš televizor u prodavnici i uključiš ga u struju. Gledam baš jutros prilog na N1, Nijemci već odavno prave i eksploatišu vjetroelektrane na moru na platformama gdje je većina radova i kablova pod vodom, a ovi naši se reklamiraju da će parama iz kredita kupiti opremu iz inostranstva. Neki dan su bile i ogromne reklame u novinama koje najavljuju Vranduk, po ne znam koji put. A za Titinih vremena bi izgradili Salakovac ili Jablanicu sa 10 i više puta većim kapacitetom za vrijeme dok ovi sad prostudiraju uticaj na ribe.
Re: Elektroprivreda BIH
Mali udio rada hidroelektrana i u decembru, ne treba očekivati dobar finansijski efekat za prošlu godinu, daj bože da ostane rezultat iz prvih 6 mjeseci :
http://www.nosbih.ba/files/dokumenti/Mj ... enosna.pdf
http://www.nosbih.ba/files/dokumenti/Mj ... enosna.pdf
Re: Elektroprivreda BIH
Koliko ja znam, prije više od dvije godine je raspisan javni poziv.
Kako su se intezivirale pripremne aktivnosti za proces izgradnju HE Vranduk pokazuju i to da je Elektroprivreda BiH je već krenula u pokušaj sporazumnog prenosa prava vlasništva na nekretninama za koje je utvrđen javni interes za eksproprijaciju u cilju izgradnje HE Vranduk na rijeci Bosni.
Raspisan je javni poziv na koji se mogu javiti vlasnici nekretnina, no ukoliko se ne jave u ostavljenom roku na ovaj javni oglaas, smatrat će se da nisu zainteresirani za sporazumno rješavanje stjecanja prava vlasništva na nekretninama, a eksproprijacija će se vršiti redovnim postupkom eksproprijacije propisanim Zakonom o eksproprijaciji Federacije.
Podsjetimo, Elektroprivreda je ciljem izgradnje HE "Vranduk" investirala 1, 5 miliona KM u realizaciju 34 infrastrukturna projekta u naseljima koja gravitiraju ovom proizvodnom objektu.
Prije nekoliko dana je potpisan je ugovor sa izvođačem radova a početak pripremnih radova na terenu, a početak izgradnje objekata planiran je sredinom godine, nakon izrade i revizije glavnih projekata te dobivanja građevinskih dozvola.