Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Trebali bi ovo prebaciti na temu "vijesti iz privrede" jer nije direktno vezano za trgovanje dionicama.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Nedavni početak trgovanja fjučersima na Istanbulskoj berzi, a koji je vezan za indeks Sarajevske berze SASX-10 samo je jedan u nizu projekata koji ukazuju na vrlo konkretnu i intenzivnu saradnju dviju berzi – izjavio je direktor Sarajevske berze (SASE) Tarik Kurbegović.
Povodom uvrštenja, te početka trgovanja fjučersima vezanim za indeks SASX-10 na Istanbulskoj berzi, danas su predstavnici SASE i Istanbulske berze na konferenciji za novinare u Sarajevu govorili o ovom modelu trgovanja, kao i tehničkim aspektima saradnje.
Prvi i veoma važan projekat koji je Sarajevska berza već realizovala sa Istanbulskom, kako je kazao Kurbegović, jeste aplikacija koju je SASE zajedno sa Istanbulskom berzom uspostavila u svrhu distribucije informacija sa SASE svim svjetskim vendorima. Projekat koji je uslijedio je trgovina fjučersima, a naredni koji će biti i najvažniji, kako je kazao Kurbegović, jeste uvezivanje dvije berze putem “order routing“ sistema koji će omogućiti investitorima sa Istanbulske berze da direktno posredstvom svojih brokera trguju na SASE, kao i obrnuto, što znači da će i investitori sa SASE moći trgovati na Istanbulskoj berzi.
Predsjednik Nadzornog odbora Sarajevske berze Zijad Blekić kazao je da saradnju sa Istanbulskom berzom smatraju veoma značajnom za daljnji rast i razvoj bh. tržišta kapitala, te da se nada da će ovaj projekt biti samo jedan od mnogih projekata sa turskim partnerima.
Partnerstvo sa Sarajevskom berzom putem ovog projekta, kako je kazao predsjednik uprave Istanbulske berze Ibrahim Turhan, daje konkretne rezultate, a sa direktorom SASE-a Tarikom Kurbegovićem već se razgovaralo i o drugim projektima.
– Ovo partnerstvo gledamo kao strateško partnerstvo i ono će biti dugotrajno kao i partnerstvo Bosne i Hercegovine i Turske – naveo je Turhan.
Dodao je da je Turska 16. najveća ekonomija na svijetu i da predsjedava Grupom G20 najrazvijenijih zemalja svijeta.
– Istanbul sam generira 350 milijardi američkih dolara godišnje, a Istanbulska berza je nadaleko najveća berza u regionu. Dnevni promet na berzi je 15 milijardi dolara, a to je više od godišnjeg prometa većine berzi u regionu – dodao je Turhan.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Ovi su stvarno preveliki i za ovaj domaći dvojac,pogotovo što fali Hasan A.P.Čelam.Jedino ako se Haden razraste.
Pade mi na pamet onaj stari vic sa Bistrika.
Elem,Suljo krenuo pješke kroz tunel na Bistriku kad otud parnjaća,ćiro za Ustipraću.Jedva se nekako mimoiđu,Suljo sav mokar i garav pa pravo kući i svrata traži od Fate onaj novi Pretis lonac čto ga je tek kupio u fabrici .Kad Fata donese ,traži još i čekić.Šta će ti čekić jadan ne bio ,pita Fata.Daj i šuti,izdera se Suljo na Fatu.Hoću da ovo ubijem dok je malo,jedva sam živu glavu kutariso iz tunela!
Pade mi na pamet onaj stari vic sa Bistrika.
Elem,Suljo krenuo pješke kroz tunel na Bistriku kad otud parnjaća,ćiro za Ustipraću.Jedva se nekako mimoiđu,Suljo sav mokar i garav pa pravo kući i svrata traži od Fate onaj novi Pretis lonac čto ga je tek kupio u fabrici .Kad Fata donese ,traži još i čekić.Šta će ti čekić jadan ne bio ,pita Fata.Daj i šuti,izdera se Suljo na Fatu.Hoću da ovo ubijem dok je malo,jedva sam živu glavu kutariso iz tunela!
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Vlada Federacije BiH prihvatila je, na današnjoj sjednici, Izvještaj o zaduženju FBiH putem treće emisije obveznica.
Riječ je o aukciji održanoj 2. decembra 2014. godine, na kojoj je Federacija BiH ponudila 40.000 obveznica nominalne vrijednosti 1.000 KM po obveznici, što ukupno iznosi 40.000.000 KM, s rokom dospijeća od tri godine.
Od ukupno pristiglih 25, prihvaćeno je 19 ponuda putem kojih je prodano 40.000 obveznica ukupne nominalne vrijednosti 40.000.000 KM, što predstavlja 100 posto planiranog obima emisije.
Obveznice su prodate po prosječno ponderisanoj kamatnoj stopi od 3,95 posto na godišnjem nivou, a dospijevaju za naplatu 3. decembra 2017. godine.
Kupci obveznica su bankarski sektor 97,5 posto i investicijski fondovi 2,5 posto, saopćio je Ured za odnose s javnošću Vlade FBiH.
Riječ je o aukciji održanoj 2. decembra 2014. godine, na kojoj je Federacija BiH ponudila 40.000 obveznica nominalne vrijednosti 1.000 KM po obveznici, što ukupno iznosi 40.000.000 KM, s rokom dospijeća od tri godine.
Od ukupno pristiglih 25, prihvaćeno je 19 ponuda putem kojih je prodano 40.000 obveznica ukupne nominalne vrijednosti 40.000.000 KM, što predstavlja 100 posto planiranog obima emisije.
Obveznice su prodate po prosječno ponderisanoj kamatnoj stopi od 3,95 posto na godišnjem nivou, a dospijevaju za naplatu 3. decembra 2017. godine.
Kupci obveznica su bankarski sektor 97,5 posto i investicijski fondovi 2,5 posto, saopćio je Ured za odnose s javnošću Vlade FBiH.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Jesu li ovo fondovi prodali Željezaru Ilijaš?
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Sretnu i uspješnu 2015.godinu želim svima koji daju svoj nesebičan doprinos na ovom forumu.Svima onima koji pokušavaju da saznanja o dešavanjima na tržištu kapitala kao i dešavanjima u ekonomiji podijele s nama kojima je osnovni cilj da ovaj forum bude u svrsi što pouzdanijih i tačnih informacija koje nam mogu pomoći da prije svega zaradimo koju marku na berzi.Prošla godina je u biti protekla u preuzimanju Klasa,kao i skoku cijena obveznica ratne štete te još nekim manjim preuzimanjima.Ova 2015.godina ima naznaka da bi trebala biti bolja iz razloga što je u toku tender ponuda za preuzimanje IKB Banke,a i najvejrovatnije ide preuzimanje željezare Ilijaš.Bit će zanimljivo pratiti dešavanja oko započetih preuzimanja fondova od grupacije Selimović kao i o prodaji državnog dijela kapitala u kojima Federacija BiH ima značajan udio.
Na kraju bih zamolio sve one koji ovaj forum koriste za političke ili neke druge aktivnosti da ih ostave za sebe u svome domu,a da nama daju priliku da se isljučivo bavimo razmjenom informacija i stvarima o kojima bi se trebalo pisati na ovom forumu.
Na kraju bih zamolio sve one koji ovaj forum koriste za političke ili neke druge aktivnosti da ih ostave za sebe u svome domu,a da nama daju priliku da se isljučivo bavimo razmjenom informacija i stvarima o kojima bi se trebalo pisati na ovom forumu.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Hoće li danas biti taj povijesni dan da ni jedna KM neće biti protrgovana na SASE?
Možda neki drugi dan ali će se desiti.
I jedva čekam da se desi, valjda će stoka konačno nešto poduzeti vezano za sve ovo što mi ovdje uzalud pišemo godinama.
Možda neki drugi dan ali će se desiti.
I jedva čekam da se desi, valjda će stoka konačno nešto poduzeti vezano za sve ovo što mi ovdje uzalud pišemo godinama.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
60 miliona KM likvidne imovine. Ovo bi za koju godinu mogla biti najjača institucija na berzama BIH odnosno najuticajnija:
Darko Lakić, prvi čovjek Penzijskog rezervnog fonda RS, najavljuje da će, i pored sve boljih rezultata koje ostvaruju iz godine u godinu, biti nastavljeno sa restrukturiranjem portfelja koji PREF posjeduje.
Kako kaže, dugoročno posmatrano, broj preduzeća u portfelju PREF-a bi trebalo da bude sveden sa sadašnjih 450 na oko 100 preduzeća.
NN: Četvrta godina poslovanja Penzijskog rezervnog fonda je iza Vas. Kakve rezultate očekujete i šta je obilježilo 2014. godinu u poslovanju PREF-a?
LAKIĆ: Zadovoljni smo rezultatima koje smo postigli u godini iza nas i preliminarno očekujemo da PREF i u 2014. godini ostvari dobit koja će biti veća nego u 2013. godini, kada smo ostvarili dobit od 7,4 miliona KM. U 2014. godini nastavili smo sa procesom restrukturiranja portfelja i prodali smo pakete akcija u 29 preduzeća, pri čemu je najveća vrijednost postignuta za 8,7 odsto učešća u preduzeću "Celex" iz Banjaluke, koje smo krajem godine prodali za 1,15 miliona KM. Od osnivanja PREF-a prodali smo pakete akcija u 176 preduzeća i očekujem da u ovoj godini dostignemo 200 prodatih paketa akcija. Prije četiri godine preuzeli smo upravljanje PREF-om sa 770 preduzeća u portfelju, a trenutno u portfelju PREF-a imamo učešće u vlasništvu u 450 preduzeća. Dugoročno posmatrano, broj preduzeća u portfelju PREF-a bi trebalo da bude sveden na oko 100 preduzeća.
NN: Da li proces restrukturiranja portfelja daje rezultate?
LAKIĆ: Godinu završavamo sa preko 60 miliona KM likvidne imovine u obveznicama, bankarskim depozitima i trezorskim zapisima, od kojih imamo izvjesne prihode od kamata. Da nismo prodavali akcije preduzeća, prihodi od dividendi od tih preduzeća bi bili gotovo simbolični, dok nam prihodi od kamata rastu iz godine u godinu i u 2014. godini smo ostvarili preko 3,6 miliona KM prihoda od kamata. To je najvažniji rezultat naših aktivnosti u prethodne četiri godine. Prihodi od dividendi su u 2014. godini iznosili preko 12 miliona KM, pri čemu su i dalje prihodi od dividende "Telekoma Srpske" najzaslužniji za dobit koju ostvarujemo, ali, kao što sam rekao, prihodi od kamata su sve značajniji i čine gotovo četvrtinu ukupnih prihoda.
NN: Kako ocjenjujete dešavanja na tržištu kapitala u RS? Kako se čini sa akcijama se veoma malo trguje?
LAKIĆ: To je očekivano. Od akcija preduzeća u kontinuitetu se trguje samo akcijama "Telekoma Srpske", s kojima se u 2014. godini trgovalo u vrijednosti od oko 11 miliona KM. Razumljivo je da ima investitora koji ulažu u akcije "Telekoma", jer one donose oko 12 odsto zarade od dividende, što je značajno više u odnosu na štednju u banci ili na kupovinu obveznica. Trenutno nijedna druga akcija na BL berzi ne nudi takvu zaradu od dividende i očekivano je da nema interesa investitora za akcije preduzeća koja ne ostvaruju dobit i koja ne isplaćuju dividendu. Ove godine imamo pozitivan primjer "Banjalučke pivare", koja ostvaruje značajno bolje rezultate i te akcije su ostvarile rast i postoji interes za kupovinu, ali relativno mali broj akcija je u opticaju i gotovo da niko od akcionara ne želi da proda te akcije. Prošla su vremena kada su needukovani investitori nasumično kupovali akcije. Dakle, ako bude više preduzeća koja ostvaruju bolje rezultate, isplaćuju dividendu i imaju zavidno korporativno upravljanje, biće i investitora koji će kupovati te akcije.
NN: Šta je sa ostalim akcijama, rekli ste da je u portfelju PREF-a 450 preduzeća. Da li je moguće pronaći investitore za akcije preduzeća koja ne ostvaruju dobit?
LAKIĆ: Iz dosadašnjeg iskustva izvjesno je da su za manja preduzeća uglavnom zainteresovani većinski akcionari, što je i očekivano. Značajnom broju preduzeća koja imaju nekoliko zaposlenih i prihode od nekoliko desetina hiljada KM i nije mjesto na berzi. Mislim da smo kroz proces privatizacije dobili preveliki broj akcionarskih društava koja su listirana na berzi, što sa sobom nosi ispunjavanje niza obaveza. S toga je proces "izlaska" sa berze logičan. Naravno, da bi većinski akcionar došao do stopostotnog vlasništva, mora da plati primjerenu cijenu ostalim akcionarima, što u ovim uslovima često nije moguće. Mada, mislim da bi i regulativu koja reguliše proces preuzimanja trebalo olabaviti, ako se mogu tako izraziti. Prethodnih godina, u želji da se onemoguće zloupotrebe na štetu manjinskih akcionara, regulativa je nadograđivana i mislim da smo u nekim segmentima i preregulisali tržište akcija, što donekle smanjuje interes investitora na berzi. Dešavalo se da su akcionari, koji imaju preko 50 odsto vlasništva u preduzeću, imali interes da kupe akcije PREF-a, ali kada izračunaju troškove koje imaju nakon što kupe akcije PREF-a, jer ponovo ulaze u proces preuzimanja, odustajali su od kupovine, što pakete manjinskih akcionara čini manje atraktivnim. Pored toga, postoji jedan problem o kojem se gotovo ne govori, a to je da imamo na desetine hiljada akcionara koji nisu među živima, a kod kojih vlasništvo nad akcijama nije prošlo kroz ostavinsku raspravu, tako da u određenom broju preduzeća nije ni moguće doći do praga od 90 odsto vlasništva pa većinski vlasnici nemaju interes da povećavaju svoje vlasničko učešće.
Ali ključno je da preduzeća koja ostanu na berzi, dakle, ne stotine preduzeća, nego desetine preduzeća, pronađu svoj interes od tržišta kapitala. Ni nakon 12 godina još preduzeća ne finansiraju svoj rast kroz emisije akcija i obveznica, nemamo menadžerskih ugovora gdje se kroz akcije nagrađuju menadžeri koji ostvaruju dobiti, nemamo učešće zaposlenih u dobiti preduzeća i tako dalje.
NN: Dok se akcijama ne trguje značajno, promet obveznicama i trezorskim zapisima kontinuirano raste?
LAKIĆ: Promet sa dužničkim hartijama od vrijednosti dominira, sve je veća ponuda dužničkih hartija na berzi i poslije 2007. godine ovo je rekordna godina po prometu na Banjalučkoj berzi. U 2014. godini se obveznicama RS trgovalo u ukupnoj vrijednosti od preko 280 miliona KM, a trezorskim zapisima 190 miliona KM. Cijena obveznica emitovanih po osnovu duga za ratnu štetu je i u ovoj godini rasla za oko 10 odsto, ali je prinos i dalje preko osam odsto. Iako je za nas koji smo investitori u te obveznice, svakako u interesu da je prinos što veći, to sa druge strane destimuliše ulaganje u akcije ili u korporativne obveznice. Jer ako imate državne obveznice sa prinosom od osam odsto, onda bi obveznica koju emituje preduzeće trebalo da ima veći prinos, što za preduzeća nije prihvatljivo.