Elektroprivreda BIH
Re: Elektroprivreda BIH
U Tuzli samo blok 4 radi.
Re: Elektroprivreda BIH
Nijemci su prije Drugog svjetskog rata imali ogromnu hrpu visokokvalitetnog ugljena koji su mogli koristiti za proizvodnju željeza i cementa. Također su naučili kako pretvoriti ugljen u ugljikovodike, gnojivo i na kraju tekuća goriva za svoje automobile, kamione, tenkove i zrakoplove.
Njemačka ipak više nema tu geološku prednost .
Od 83 milijarde tona kamenog ugljena koji se još nalaze u zemlji u Njemačkoj, 36 milijuna tona se smatra pogodnim za iskopavanje, ali njihov izuzetno dubok i kompliciran geološki položaj čini rudarenje preskupim za natjecanje na svjetskom tržištu.
Prosječna cijena rudarenja jedne tone kamenog ugljena u 2023. godini u Njemačkoj je bila 180 eura.
Priča o ugljenu učinila je Njemačku savršenom studijom slučaja za kritično iscrpljivanje resursa i njegov učinak na gospodarstvo. Iscrpljenost vlastitih jeftinih mineralnih resursa i potpuni nedostatak ugljikovodika bio je jedini razlog zašto je Njemačka morala uvoziti 50% svog ugljena , 55% svog prirodnog plina i 31% svoje sirove nafte iz Rusije, barem do 2022. Sav taj bivši uvoz danas potpada pod neku vrstu sankcija, što utječe na 33% ukupne njemačke potrošnje energije. (Je li ikakvo čudo da je energija postala tako skupa u Njemačkoj kao i u drugim dijelovima Europe?)
https://www.cleanenergywire.org/factsheets/coal-germany
Njemačka ipak više nema tu geološku prednost .
Od 83 milijarde tona kamenog ugljena koji se još nalaze u zemlji u Njemačkoj, 36 milijuna tona se smatra pogodnim za iskopavanje, ali njihov izuzetno dubok i kompliciran geološki položaj čini rudarenje preskupim za natjecanje na svjetskom tržištu.
Prosječna cijena rudarenja jedne tone kamenog ugljena u 2023. godini u Njemačkoj je bila 180 eura.
Priča o ugljenu učinila je Njemačku savršenom studijom slučaja za kritično iscrpljivanje resursa i njegov učinak na gospodarstvo. Iscrpljenost vlastitih jeftinih mineralnih resursa i potpuni nedostatak ugljikovodika bio je jedini razlog zašto je Njemačka morala uvoziti 50% svog ugljena , 55% svog prirodnog plina i 31% svoje sirove nafte iz Rusije, barem do 2022. Sav taj bivši uvoz danas potpada pod neku vrstu sankcija, što utječe na 33% ukupne njemačke potrošnje energije. (Je li ikakvo čudo da je energija postala tako skupa u Njemačkoj kao i u drugim dijelovima Europe?)
https://www.cleanenergywire.org/factsheets/coal-germany