Telekom RS

[Sitna buranija]

To sa starlinkom su gluposti. Prvo što je to preskupo, drugo što je to podložno regulaciji i potrebom dobijanja dozvole za rad na nekom teritoriju, tj. državi. Tako da od te priče u ovom kontekstu nema ništa. Da će se za neke specifične djelatnosti i namjene u nekoj budućnosti starlink i sl. mreže koristiti, vjerovatno hoće, ali to neće biti masovno da bi ugrozilo telekome...

[SSenseiSS]

A da ne govorimo o tehničkoj strani priče. Starlink sateliti orbitiraju na visini od 550 km, tako da je propagacijsko slabljenje signala do zemlje cca. 160 dB za signale ispod 6 GHz (za veće frekvencije je još veće). Komercijalni prijemnici 5G mobilnog signala imaju osjetljivost reda -100 dBm, što ih čini neupotrebljivim za takve udaljenosti. Njihov satelitski Internet ovaj gubitak nadomješta sa velikom antenom (60x40cm). To se ne može smanjiti i smjestiti u mobitel, gdje su antene na štampanoj ploči. Ovo je sve pod pretpostavkom da se mobitel nalazi pod otvorenim nebom, a ako dodamo još slabljenje krova, spratova, zidova, to situaciju čini još gorom. Da ne dužim, ono što Starlink reklamira je rješenje za emergency komunikacije (male brzine, ni blizu 5G mreže) u divljini gdje nema mobilnog signala i omogućit će slanje kratkih pisanih poruka i kratkih govornih poruka (tipa S.O.S), a ne surfanje velikim brzinama. Za brzi Internet će i dalje dominirati zemaljski telekom operateri.

[SSenseiSS]

Inače, ako nekoga interesuje proračun iz mog prethodnog komentara, a ima background u radio-komnikacijama pa može upratiti, ovdje ima jednostavan kalkulator budžeta linka:
- za 5G: https://5g-tools.com/5g-nr-link-budget-calculator/
- za NB-IoT: https://5g-tools.com/nb-iot-link-budget-calculator/
Kalkulator je potvrdio moje procjene da se 5G signal ne može uspješno prenijeti na te udaljenosti (max. je 40 km uz optičku vidljivost predajnika i prijemnika), dok NB-IoT može. Inače, NB-IoT i njemu srodni standardi omogućavaju prenos podataka malim brzinama (max. nekoliko Mbps) i na njima Starlink bazira marketing za uslugu Direct to Cell.

[Drnda Drndić]

Kakva je procedura sa plaćanjem poreza za dividendu i kapitalnu dobit u RSu? Je li oni kod dividende odmah umanje, ili mi to moramo kroz godišnju poresku prijavu da prijavimo? Kako se računa za kapitalnu dobit, da li je samo razlika između kupovne i prodajne cijene ili ide nekako drugačije. Možda se već pisalo ranije, pa ako može pojašnjenje.

[zule]

Zavisi da li si pravno ili fizičko lice. Ja sam kao fizičko lice platio porez na dohodak po osnovu propisa RS ," Zakona o porezu na dohodak", link na https://www.paragraf.ba/propisi/republi ... hodak.html
Za nabavnu cijenu HOV određenog emitenta tražiš podatke od Centralnog registra HOV.
Prodajna cijena je po osnovu obračuna brokerske kuće.
Razlika između ove dvije cjene pomnoženo sa brojem akcija daje ti dohodak ako si pozitivno poslovao ili gubitak.
Porez je 13% ako si "držao" akcije ispod 7 godina.
Ako si pravno lice onda valjda imaš nekog ko ti "vodi knjige".
Na dividendu nisam plaćao porez prošle godine. Ne znam da li je uveden u međuvremenu.

[montypython]

Čudo jedno kako se država uvijek nađe da odere građanina. Kako shvatam obračunava se bar u RSu porez od 13% na, kapitalnu dobit. Ali šta je kapitalna dobit? Ako si npr kupio 1000 dionica prije 5 godina po 10 pa ih sad prodaš po 11. Ispada da si "zaradio" 1000 KM pa ćeš državi još platiti 13% na tih 1000 odnosno 130 pa će ti ostati 11870 KM. Međutim šta je sa inflacijom? Samo 22 ili 23 bila je 15 ak % godišnje a zbirno za 5 g vjerovatno bar 20%. Dakle tvojih 11000 poslije 5 g inflacije vrijedi ustvari svega "nekadašnjih" 8800KM. Manje nego sa koliko si počeo a država ti još uzima porez na "kapitalni dobitak" iako si u stvari u gubitku.
Ne znam jesam li ovo pravilno razumio i ima li ikakve kompenzacije za inflaciju a ako ne onda je ovo čista ludost. Ja koliko znam ovoga poreza u FBiH još nema.

[Truba]

Jel sutra isplacuju crkavicu