Vispak

[panzer]

Možda nije toliko bitna sama transakcija ali pokazuje trend ekonomskih kretanja u BIH. Vispak je prije nekoliko godina bio na izdisaju a Bingo bio tek na početku ozbiljnijeg puta. Danas konkurišu jedni drugima kod ovakvih preuzimanja proizvodnih pogona.

Tuzlanski trgovački lanac „Bingo“ kupio je Fabriku sušenog povrća, začina i ljekovitog bilja „Semberka“ Janja u stečaju za 1,2 miliona maraka.

Stečajni upravnik „Semberke“ Goran Marković je rekao da je od tri pristigle ponude za kupovinu „Semberke“, ponuda „Binga“ bila najpovoljnija.

Osim „Binga“ ponude su dostavili i preduzeće „Sviti“ iz Gradačca koje je ponudilo 1,15 miliona KM, dok je „Vispak“ iz Visokog ponudio 1,05 miliona KM.

Portparol „Binga“ Tatjana Paunoski izjavila je da ovo nije prva fabrika koju je ovaj lanac kupio.

„Potrudićemo se da vratimo sve radnike na posao i da fabrika počne što prije sa preradom povrća u postojećim kapacitetima. Naravno, planirano je i proširenje kapaciteta. Ovo nije jedino ulaganje „Binga“ u Semberiji. Organizovaćemo otkup poljoprivrednih proizvoda i cilj nam je da se ova regija brže razvija“, izjavila je Tatjana Paunoski.

Ona je istakla da će „Bingo“ nastojati da ispuni sve uslove koji su tenderom postavljeni, među kojima je i uslov da se u narednih pet godina zadrži djelatnost kojom se fabrika i bavila.

„Mi smo kupili i „Korn flips Majevica iz Srebrenika“. Fabrika je bila u stečaju i „Bingo“ je sada većinski vlasnik. Fabrika odlično radi i svoje proizvode plasira širom BiH. Izvozimo i u države okruženja. Očekujemo da se i „Semberka“ ponovo vrati sa svojim proizvodima na tržište regiona“, istakla je Paunoski.

Stečajni upravnik „Semberke“ Goran Marković je rekao je da je stečaj u ovoj fabrici otvoren u 2013. godini, te da će „Hipo banka“ iz Mostara koja je svojevremeno dobila sudski spor na iznos od 8,6 miliona KM sa „Semberkom“, praktično preuzeti kompletan iznos od 1,2 miliona KM od tuzlanskog „Binga“, koliko je platio ovu fabriku.

„Vrijednost imovine fabrike procijenjena je na 2,5 miliona KM, a menadžment i većinski vlasnik zadužio se za 12 miliona KM. Niko od drugih povjerilaca, osim „Hipo banke“ u određenom procentu, praktično neće biti namiren“, izjavio je Marković, naglasivši da je uspjeh i to što će fabrika nastaviti proizvodnju i što će ponuditi posao bivšim i novim radnicima.

Tuzlanski „Bingo“ ima rok do 5. aprila da uplati dogovoreni iznos, a do 13. aprila će se pristupiti zaključenju ugovora o kupoprodaji fabrike.

[Sabur2]

Samo bih primjetio ovdje da je kupljena imovina firme u stečaju za 50% njene knjižne vrijednosti.
Vizavi "stručne" procjene da npr. Bosnalijek sa neto zaradom od 7,4% vrijedi 80% knjižne vrijednosti.

[montypython]

U vezi trenutne rasprave o squeeze out mogućnosti na Bimalu odnosno o zakonskoj mogućnosti da glavni dioničar kad dođe do 95% otkupi od preostalih malih dioničara njihove dionice "prisilno", htio bih da vidim kako bi to bilo u Vispaku kad bi se glavni dioničar odlučio na to. Dakle čisto hipotetički, ne kažem da bi trenutni največi dioničar to učinio ali da vidimo teoretski je li moguće. Trenutno npr Vispak ima nominalu od 10 a vidimo prihodi rastu, vidjećemo kolika će biti dobit ali s obzirom da je uz mnogo manje prihode prije par godina imao dobit od 3,5 miliona, realno je da sa 45 miliona ima i dobit od recimo 4-5 možda i više. Možda ne ove godine zbog ulaganja u mlin i pržionik ali slijedeće svakako. To je recimo 3 KM po dionici. Ili povrat na sadašnju trž cijenu od 39%. Godišnje. Kako god okreneš realna cijena ove dionice ne može nikako biti ispod 30. Na berzi je trenutno 7-8 KM. Glavni dioničar ima cca 89%. E sad hipotetički glavni dioničar nastavi kupovati i dođe do 95% a pritom cijena poraste i recimo prosječna ponderisana bude 10, maximalna ostvarena bude recimo 11, nominalna 10 KM po dionici. Zanemarimo sada da bi to bilo nemoralno, neprijateljski itd. Da li bi sad glavni dioničar mogao dati ponudu ostalima na 11 ili 12 KM po dionici i da oni nemaju izbora a rekosmo realna je 30 gledajući poslovanje dobit i sl? Ili ja nešto previđam?

[proleter]

U vezi trenutne rasprave o squeeze out mogućnosti na Bimalu odnosno o zakonskoj mogućnosti da glavni dioničar kad dođe do 95% otkupi od preostalih malih dioničara njihove dionice "prisilno", htio bih da vidim kako bi to bilo u Vispaku kad bi se glavni dioničar odlučio na to. Dakle čisto hipotetički, ne kažem da bi trenutni največi dioničar to učinio ali da vidimo teoretski je li moguće. Trenutno npr Vispak ima nominalu od 10 a vidimo prihodi rastu, vidjećemo kolika će biti dobit ali s obzirom da je uz mnogo manje prihode prije par godina imao dobit od 3,5 miliona, realno je da sa 45 miliona ima i dobit od recimo 4-5 možda i više. Možda ne ove godine zbog ulaganja u mlin i pržionik ali slijedeće svakako. To je recimo 3 KM po dionici. Ili povrat na sadašnju trž cijenu od 39%. Godišnje. Kako god okreneš realna cijena ove dionice ne može nikako biti ispod 30. Na berzi je trenutno 7-8 KM. Glavni dioničar ima cca 89%. E sad hipotetički glavni dioničar nastavi kupovati i dođe do 95% a pritom cijena poraste i recimo prosječna ponderisana bude 10, maximalna ostvarena bude recimo 11, nominalna 10 KM po dionici. Zanemarimo sada da bi to bilo nemoralno, neprijateljski itd. Da li bi sad glavni dioničar mogao dati ponudu ostalima na 11 ili 12 KM po dionici i da oni nemaju izbora a rekosmo realna je 30 gledajući poslovanje dobit i sl? Ili ja nešto previđam?

Tako će na žalost i biti, samo ne po 11 KM nego po max 8 KM.
Jer kod nas tako stvari funkcioniraju.
Još je ovo i dobro, većima kod ponude kupovine preostalih dionica idu sa 12-15 % nominalne vrijednosti. Neki su nudili jedva 8 %. E sad, da li razlika ide ispod stola, nećemo nikada saznati, kao ni kod IKBZ ili Bosnalijeka.
Pitanje je otkuda toliki keš u crnim tokovomima bez kontrole, koji najvjerovatnije izlazi iz BiH ko zna kavim kanalima.
Ali doći će i to SIPI na red, kada pozatvaraju sve kopirnice koje kopiraju skripte studentima.

[montypython]

U vezi trenutne rasprave o squeeze out mogućnosti na Bimalu odnosno o zakonskoj mogućnosti da glavni dioničar kad dođe do 95% otkupi od preostalih malih dioničara njihove dionice "prisilno", htio bih da vidim kako bi to bilo u Vispaku kad bi se glavni dioničar odlučio na to. Dakle čisto hipotetički, ne kažem da bi trenutni največi dioničar to učinio ali da vidimo teoretski je li moguće. Trenutno npr Vispak ima nominalu od 10 a vidimo prihodi rastu, vidjećemo kolika će biti dobit ali s obzirom da je uz mnogo manje prihode prije par godina imao dobit od 3,5 miliona, realno je da sa 45 miliona ima i dobit od recimo 4-5 možda i više. Možda ne ove godine zbog ulaganja u mlin i pržionik ali slijedeće svakako. To je recimo 3 KM po dionici. Ili povrat na sadašnju trž cijenu od 39%. Godišnje. Kako god okreneš realna cijena ove dionice ne može nikako biti ispod 30. Na berzi je trenutno 7-8 KM. Glavni dioničar ima cca 89%. E sad hipotetički glavni dioničar nastavi kupovati i dođe do 95% a pritom cijena poraste i recimo prosječna ponderisana bude 10, maximalna ostvarena bude recimo 11, nominalna 10 KM po dionici. Zanemarimo sada da bi to bilo nemoralno, neprijateljski itd. Da li bi sad glavni dioničar mogao dati ponudu ostalima na 11 ili 12 KM po dionici i da oni nemaju izbora a rekosmo realna je 30 gledajući poslovanje dobit i sl? Ili ja nešto previđam?

Tako će na žalost i biti, samo ne po 11 KM nego po max 8 KM.
Jer kod nas tako stvari funkcioniraju.
Još je ovo i dobro, većima kod ponude kupovine preostalih dionica idu sa 12-15 % nominalne vrijednosti. Neki su nudili jedva 8 %. E sad, da li razlika ide ispod stola, nećemo nikada saznati, kao ni kod IKBZ ili Bosnalijeka.
Pitanje je otkuda toliki keš u crnim tokovomima bez kontrole, koji najvjerovatnije izlazi iz BiH ko zna kavim kanalima.
Ali doći će i to SIPI na red, kada pozatvaraju sve kopirnice koje kopiraju skripte studentima.

Ma konkretno na Vispaku mislim da ovo i nije baš realno da bi se stvarno dogodilo s obzirom se radi o dosta ozbiljnijem glavnom dioničaru od kojeg dosad nismo vidjeli nekih zlonamjernih poteza. Radilo bi se na kraju o max 75 hiljada dionica koje i da glavni dioničar ponudi po 25 KM umjesto 10, to bi bilo svega 1,1 milion KM razlike odnosno petina godišnje dobiti. Kao što je i brzi napisao za Bimal, što bi to trebalo AS-u da ima stotine nezadovoljnih bivših dioničara, desetine sudskih procesa, novinske članke, negativno percepciju u javnosti, ugrožavanje popularnosti brendova koji su u ekspanziji dakle jednu gigantsku antireklamu sa trajnim posljedicama, zbog petine jednogodišnje dobiti. Sumnjam, pametniji su oni od toga. Ali kako god bilo, nije dobro da to postoji u zakonu ni kao mogućunost.

[Investitor]

Postoji određene razlika u zakonima u FBiH i BD.

(1) Ponudilac i lica koja s njim djeluju zajednički dužni su za sve dionice iste klase
ponuditi jednaku cijenu, odnosno jednak broj zamjenskih dionica.
(2) Cijena u ponudi za preuzimanje ne može biti niža od najviše cijene po kojoj su
ponudilac i lica koja s njim djeluju zajednički stekli dionice s pravom glasa u periodu
jedne godine prije dana nastanka obaveze.
(3) Ako je prosječna cijena dionica ostvarena na berzi i drugom uređenom javnom
tržištu na koje su dionice ciljnog društva uvrštene u trgovanje viša od cijene iz stava (2)
ovog člana, ponudilac je dužan ponuditi višu cijenu s tim da se prosječna cijena
izračunava za svaku berzu ili drugo uređeno javno tržište kao ponderisani prosjek svih
cijena ostvarenih na berzi ili drugom uređenom javnom tržištu u posljednja tri mjeseca
prije nastanka obaveze za objavljivanje ponude za preuzimanje.
(4) Ako ponudilac i lica koja s njim djeluju zajednički nisu u periodu jedne godine prije
dana nastanka obaveze stekli dionice s pravom glasa, cijena u ponudi ne može biti niža
od prosječne cijene ostvarene na berzi i drugom uređenom javnom tržištu na koje su
dionice ciljnog društva uvrštene u trgovanje.
(5) Ako je ponudilac stekao dionice u emisiji cijena u ponudi ne može biti niža od
prosječne cijene ostvarene na berzi i drugom uređenom javnom tržištu na koje su
dionice ciljnog društva uvrštene u trgovanje.
(6) Ako ponudilac i/ili lice koje s njim djeluje zajednički, protivno odredbi člana 40. ovog
zakona, stekne ili otuđi dionice ciljnog društva po cijeni višoj od cijene iz st. (2), (3) i (4)
ovog člana, dužan je u ponudi za preuzimanje ponuditi višu cijenu.
(7) Ako ponudilac zahtjev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje ne
podnese u roku iz člana 24. stav (1) ovog zakona, prosječna cijena iz stava (3) ovog
člana izračunava se kao ponderisani prosjek svih cijena ostvarenih na berzi ili/i drugom
uređenom javnom tržištu na koje su dionice ciljnog društva uvrštene u trgovanje za
svako sljedeće tromjesječje posebno, počevši od tromjesječja koje prethodi danu
nastanka obaveze za objavljivanje ponude za preuzimanje do dana podnošenja
zahtjeva, s tim da je ponudilac dužan u ponudi za preuzimanje ponuditi najmanje
najvišu tromjesječnu prosječnu cijenu izračunatu u navedenom periodu, ako je ta cijena
viša od cijene iz stava (2) ovog člana.
(8) Ako ponudilac ili lice koje s njim djeluje zajednički u roku jedne godine od dana
isteka roka trajanja ponude za preuzimanje stekne dionice ciljnog društva koje su bile
predmet ponude po cijeni koja je viša od cijene iz ponude, dužan je dioničarima koji su
prihvatili ponudu za preuzimanje isplatiti razliku u cijeni u roku sedam dana od dana
sticanja.

Da bi bi pričali o ovoj opciji AS bi trebao da dokupi preko 6% dionica a da značajnije ne podigne cijenu, što je realno veoma teško zamisliti poslije ovako dobrih poslovnih rezultata. U zadnje tri godine AS je dokupio samo oko 1% dionica, a cijena je porasla sa 5 na 8 Km (preko 50%) i moje mišljenje je da će kako bude vrijeme odmicalo sve teže i teže po nerealno niskim cijenama dioničari da prodaju. Ja sam potrošio sve novce i nisam trenutno u situaciji da dokupljujem, ali trenutno malo je dionica koje su poput Vispaka i Bimala.

[montypython]

Da ali u zakonu se očito sve vezalo uz tržišnu cijenu kao da je ona realna, potpuno ispuštajući iz vida mogućnost da to na nelikvidnom tržištu nije tako, da ne govorim da neko nemoralan pokuša manipulaciju, držanje fiktivne niske cijene i sl. Vidimo da je čak i APF procijenila BSNL na 15,5 kao najnižu početnu a ko zna na koliko će završiti možda preko 20 iako tržišna ne mrda sa 10,5 (čak su i oni shvatili) a vidimo preko dobiti, stanja gotovine i sl koliko firma stvarno vrijedi. Ovdje kod ovog pravila squeeze out nema čak ni toga. Sve je vezano za nominalu i trržišnu cijenu na berzi koje su trenutno daleko ispod realne za skoro sve emitente. Mislim da je ovo pravilo opasno i neprimjenjivo za našu berzu i da daje ogromne mogućnosti manipulacije. Ovo se pod hitno treba izmijeniti ili ukinuti.

[montypython]

Da bi bi pričali o ovoj opciji AS bi trebao da dokupi preko 6% dionica a da značajnije ne podigne cijenu, što je realno veoma teško zamisliti poslije ovako dobrih poslovnih rezultata. U zadnje tri godine AS je dokupio samo oko 1% dionica, a cijena je porasla sa 5 na 8 Km (preko 50%) i moje mišljenje je da će kako bude vrijeme odmicalo sve teže i teže po nerealno niskim cijenama dioničari da prodaju. Ja sam potrošio sve novce i nisam trenutno u situaciji da dokupljujem, ali trenutno malo je dionica koje su poput Vispaka i Bimala.

Slažem se sa ovim, jedino postoji ta mogućnost (što ne vjerujem kad se radi o ovom glavnom dioničaru) manipulacije, da recimo plaća ispod stola dio cijene ili plaća drugim dioničarima da prebacuju jedni drugima dionice po nižim cijenama da bi se smanjila ponderisana. Ali to mi stvarno ne liči na As group niti za tim imaju potrebe.

[montypython]

http://nap.ba/new/vijest.php?id=23341

Lijepo, samo nigdje još nisam vidio finansijski izvještaj za 2015 i dobit.

[Investitor]

Neto dobit u 2015. godini 2.091486, skromno obzirom na promet od 44.961959. Razlog za ovakvo stanje je vidljiv je u Bilansu stanja pod tačkom 6. Avansi i nekretnine, postrojenja i oprema u pripremi, gdje se izdvojilo 2.448.773,00, pretpostavljam da je ovo za mlin i pržionik.