Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
je li ovo neka nova vojna sila
NEW: The U.S House just voted 216-212 to pass a national defense authorization act that has a section which integrates the U.S. and Israeli militaries.
The bill would give Israel access to U.S. military and intelligence systems' technology, information, and supply chains.
Israel now has more power in the U.S
NEW: The U.S House just voted 216-212 to pass a national defense authorization act that has a section which integrates the U.S. and Israeli militaries.The bill would give Israel access to U.S. military and intelligence systems' technology, information, and supply chains.
Israel now has more power in the U.S
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
restart je tacno najavljen i trajace bezvremenski dugo
zlatne godine koje je tramp najavio dolaze ali ce ih biti tesko docekat
wef i njihova famozna recenica ima apsolutno smisla za buducnost
bili smo u jednoj yugi sad ulazimo u drugu yugu ...u sta investirati u kratkom periodu ??
zlatne godine koje je tramp najavio dolaze ali ce ih biti tesko docekat
wef i njihova famozna recenica ima apsolutno smisla za buducnost
bili smo u jednoj yugi sad ulazimo u drugu yugu ...u sta investirati u kratkom periodu ??
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
one wrote: ↑04 Aug 2026, 11:07 restart je tacno najavljen i trajace bezvremenski dugo
zlatne godine koje je tramp najavio dolaze ali ce ih biti tesko docekat
wef i njihova famozna recenica ima apsolutno smisla za buducnost
bili smo u jednoj yugi sad ulazimo u drugu yugu ...u sta investirati u kratkom periodu ??
yuga nije asocijacija na bivsu drzavu nego je to programiran vremenski kosmicki period vezan za nas planetarni sistem.
ako ova civilizacija prodje najveci test koji je ceka
https://www.reddit.com/media?url=https% ... u7zr21.jpg
trebali bi uci u vrijeme kad ce novcane jedinice biti racunalna snaga,energetska snaga i mreza razmjene
http://theyugas.com/wp-content/uploads/ ... ut-pe1.jpg
prelazni put ce biti vrlo trnovit po nekim izvorima
https://www.mystreal.com/history/yuga-c ... e_vignette
https://www.bibhudevmisra.com/2024/03/t ... ssion.html
Re: Namjenska industrija
'ARMED ROBOTS' will be deployed in Serbia in 2 weeks: 'You will see them, not just walking... but also using weapons, VERY SERIOUS WEAPONS' — Vucic
https://pbs.twimg.com/media/HQ7rN2EXkAA ... ame=medium
https://pbs.twimg.com/media/HQ7rN2EXkAA ... ame=medium
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
- Elektroprivreda BiH 28.09.2026. Komercijalni ugovor- Potpisan ugovor s firmom Lager Posušje za nabavu ugljena vrijedan 59,25 mil. KM bez PDV-a
EP HZHB (Poklečani) 25.09.2026. Infrastrukturni kredit- Potpisan sporazum s njemačkom bankom KfW o odobravanju financijskog paketa od preko 150 mil. EUR za izgradnju VE Poklečani snage 132 MW
Energoinvest (Libija) 28.09.2026.- Međunarodni ugovor Uspješno reaktivirani ugovori s libijskom državnom kompanijom GECOL za izgradnju i rekonstrukciju trafostanica i dalekovoda uz dogovor o naplati starih potraživanja
Privredna Banka 22.09.2026. Vlasnički udio / M&A- MF Grupa Banja Luka kupila 9,8% dionica PBS-a po cijeni od 250 KM (Nalog 9,58 mil. KM)
Privredna Banka 20.09.2026. Preuzimanje firme- Halil Oković okončao ponudu na 163,55 KM i s povezanim licima dosegao 35,34% banke
BNT TMIH N. Travnik 22.09.2026. Strateško partnerstvo- Potpisan ugovor sa Saudijskom Arabijom za razvoj i serijsku proizvodnju samohodne haubice
Majevica Srebrenik 16.09.2026. Investicijski ciklus -Pokrenuto ulaganje od 24 milijuna KM u nove pogone i automatiziranu liniju za čips
Sarajevo-Osig. 11.09.2026. Regulatorna obveza- Nastala zakonska obveza objave ponude za preuzimanje preostalih dionica na burzi
Dobojputevi / ŽGP Zenica 15.09.2026. Preuzimanje / M&A- Dobojputevi d.d. objavili ponudu za preuzimanje preostalih dionica ŽGP Zenica d.d. (Sazvana skupština za 16.10.)
UNIS-Ginex Goražde 15.09.2026. Isplata dobiti- Traje operativna isplata dividende dioničarima u iznosu od 63,00 KM po dionici
Sarajevska pivara 17.09.2026. Financijska isplata- Izvršena isplata kamata u ukupnom iznosu od 54.784,09 KM
HETMOS Mostar 15.09.2026. Preuzimanje firme- Vrljić Žarko preuzeo dodatnih 4,30% dionica po cijeni od 65,00 KM po dionici
Bosna Auto 24.09.2026. Izvanredna aukcija - prodaja paketa od 35.197 dionica po fiksnoj cijeni od 22,00 KM
Ministarstvo Fin. 18.09.2026. Dospijeće obveznica -Najava isplate obveznica stare devizne štednje (serija FBIHKD2) za 30.09.2026.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
iskljucenje starlinka ukrajini je bila poruka za eu
SAD prijeti europskim tvrtkama zbog ograničenja Starlinka
Veleposlanik Andrew Puzder upozorava na 'razornu' odmazdu ako Bruxelles nastavi s planovima ograničavanja pristupa spektru za tvrtke izvan EU
Europske tvrtke suočavaju se s "razornom" odmazdom Washingtona ako Bruxelles nastavi s planovima ograničavanja pristupa američkim konkurentima poput SpaceX-a Elona Muska na dijelovima europskog tržišta, upozorio je američki veleposlanik u EU.
Upozorenje Andrewa Puzdera dolazi nakon što je Europska komisija ove godine predložila rezerviranje dijela svog spektra koji omogućuje pametnim telefonima izravno povezivanje sa satelitima za europske igrače. To bi ograničilo frekvencije za kineske i američke tvrtke poput SpaceX-a, koji upravlja satelitskom mrežom Starlink.
Na pitanje trebaju li se europske tvrtke bojati odmazde, Puzder je za FT rekao da "trebaju biti oprezni da bi se to moglo dogoditi i da bi to bilo vrlo razorno za te tvrtke", s obzirom na veličinu američkog tržišta.
Predložene promjene u raspodjeli spektra bloka već su izazvale žestoke kritike SpaceX-a, koji je upozorio da taj potez riskira lošiju povezanost u Ukrajini gdje je njegova usluga Starlink ključna za civilne i vojne komunikacije od ruske invazije na potpunu teritoriju.
Andrew Puzder: „Ne činite europske tvrtke konkurentnijima čineći američke tvrtke manje konkurentnima“ © Nicolas Tucat/AFP/Getty Images
Predložene promjene dio su šireg napora za jačanje europskog tehnološkog suvereniteta.
Europski kreatori politika nastoje smanjiti svoju ovisnost o američkoj tehnologiji usred zabrinutosti zbog nepredvidljivosti američkog predsjednika Donalda Trumpa i rizika oslanjanja na strane tvrtke za kritičnu infrastrukturu.
Europska komisija uvela je Zakon o razvoju oblaka i umjetne inteligencije koji bi nametnuo zahtjeve suvereniteta pružateljima osjetljivih usluga u oblaku, a istovremeno bi nastojao pomoći europskim tehnološkim tvrtkama da se prošire i pruže alternative američkim tehnološkim tvrtkama.
Puzder je rekao da priznaje pravo Europe da zaštiti osjetljive vladine informacije, ali je upozorio da se zakonodavstvo ne koristi za favoriziranje domaćih tvrtki na štetu američkih konkurenata.
„Ako je cilj učiniti Sjedinjene Države manje konkurentnima, mislim da to nije legitiman cilj ovakvog zakonodavstva“, rekao je Puzder. „Europske tvrtke nećete učiniti konkurentnijima tako da američke tvrtke učinite manje konkurentnima.
U tom području imamo proizvode koji su najbolji u svojoj klasi. To su pouzdani proizvodi, proizvodi kojima se vjeruje. Ne treba nam nekakva sinkronizirana osrednjost.”
Veleposlanik je također postavio pitanje je li provedba Zakona o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) – kojim EU nastoji ograničiti moć najvećih svjetskih tehnoloških kompanija – doista usmjerena na poboljšanje tržišnog natjecanja ili je pak riječ o prikupljanju prihoda za europski proračun, s obzirom na višemilijunske novčane kazne izrečene američkim tvrtkama.
„Čovjek se zapita: pokušavamo li urediti tržišno natjecanje na digitalnom tržištu ili pokušavamo ostvariti prihode od američkih tvrtki u korist Europe?”
Puzder je ustvrdio da bi europske ambicije za jačanjem vlastite tehnološke industrije mogle biti ugrožene njezinim regulatornim pristupom i odvraćanjem ulaganja američkih tvrtki, budući da su američke tehnološke kompanije sve frustriranije regulatornim ograničenjima i kaznama koje nameće EU.
Umjesto pokušaja suzbijanja dominacije američkih tvrtki, Bruxelles i Washington trebali bi udružiti snage kako bi se u utrci za razvoj umjetne inteligencije (AI) mogli natjecati s Kinom, rekao je Puzder, nadovezujući se na Trumpovu izjavu da bi „najgora stvar koja nam se može dogoditi bila da izgubimo tu utrku od Kine”.
Veleposlanik je pozvao Europu „da se oslobodi tog regulatornog mentaliteta u kojem pokušava zaustaviti stvari, jer nalazimo se u utrci s Kinom” – kako na području umjetne inteligencije, tako i na području kvantnog računalstva.
Rekao je da SAD raspolaže svime što je potrebno za pobjedu u toj utrci, „ali bilo bi...”
...puno lakše kada bismo surađivali s Europom, umjesto da se s njom borimo”.
Komisija je navela da prijedlog „potiče ulazak na tržište i diversifikaciju dobavljača iz EU-a, a istovremeno ostaje otvoren za subjekte izvan EU-a”.
SAD prijeti europskim tvrtkama zbog ograničenja Starlinka
Veleposlanik Andrew Puzder upozorava na 'razornu' odmazdu ako Bruxelles nastavi s planovima ograničavanja pristupa spektru za tvrtke izvan EU
Europske tvrtke suočavaju se s "razornom" odmazdom Washingtona ako Bruxelles nastavi s planovima ograničavanja pristupa američkim konkurentima poput SpaceX-a Elona Muska na dijelovima europskog tržišta, upozorio je američki veleposlanik u EU.
Upozorenje Andrewa Puzdera dolazi nakon što je Europska komisija ove godine predložila rezerviranje dijela svog spektra koji omogućuje pametnim telefonima izravno povezivanje sa satelitima za europske igrače. To bi ograničilo frekvencije za kineske i američke tvrtke poput SpaceX-a, koji upravlja satelitskom mrežom Starlink.
Na pitanje trebaju li se europske tvrtke bojati odmazde, Puzder je za FT rekao da "trebaju biti oprezni da bi se to moglo dogoditi i da bi to bilo vrlo razorno za te tvrtke", s obzirom na veličinu američkog tržišta.
Predložene promjene u raspodjeli spektra bloka već su izazvale žestoke kritike SpaceX-a, koji je upozorio da taj potez riskira lošiju povezanost u Ukrajini gdje je njegova usluga Starlink ključna za civilne i vojne komunikacije od ruske invazije na potpunu teritoriju.
Andrew Puzder: „Ne činite europske tvrtke konkurentnijima čineći američke tvrtke manje konkurentnima“ © Nicolas Tucat/AFP/Getty Images
Predložene promjene dio su šireg napora za jačanje europskog tehnološkog suvereniteta.
Europski kreatori politika nastoje smanjiti svoju ovisnost o američkoj tehnologiji usred zabrinutosti zbog nepredvidljivosti američkog predsjednika Donalda Trumpa i rizika oslanjanja na strane tvrtke za kritičnu infrastrukturu.
Europska komisija uvela je Zakon o razvoju oblaka i umjetne inteligencije koji bi nametnuo zahtjeve suvereniteta pružateljima osjetljivih usluga u oblaku, a istovremeno bi nastojao pomoći europskim tehnološkim tvrtkama da se prošire i pruže alternative američkim tehnološkim tvrtkama.
Puzder je rekao da priznaje pravo Europe da zaštiti osjetljive vladine informacije, ali je upozorio da se zakonodavstvo ne koristi za favoriziranje domaćih tvrtki na štetu američkih konkurenata.
„Ako je cilj učiniti Sjedinjene Države manje konkurentnima, mislim da to nije legitiman cilj ovakvog zakonodavstva“, rekao je Puzder. „Europske tvrtke nećete učiniti konkurentnijima tako da američke tvrtke učinite manje konkurentnima.
U tom području imamo proizvode koji su najbolji u svojoj klasi. To su pouzdani proizvodi, proizvodi kojima se vjeruje. Ne treba nam nekakva sinkronizirana osrednjost.”
Veleposlanik je također postavio pitanje je li provedba Zakona o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) – kojim EU nastoji ograničiti moć najvećih svjetskih tehnoloških kompanija – doista usmjerena na poboljšanje tržišnog natjecanja ili je pak riječ o prikupljanju prihoda za europski proračun, s obzirom na višemilijunske novčane kazne izrečene američkim tvrtkama.
„Čovjek se zapita: pokušavamo li urediti tržišno natjecanje na digitalnom tržištu ili pokušavamo ostvariti prihode od američkih tvrtki u korist Europe?”
Puzder je ustvrdio da bi europske ambicije za jačanjem vlastite tehnološke industrije mogle biti ugrožene njezinim regulatornim pristupom i odvraćanjem ulaganja američkih tvrtki, budući da su američke tehnološke kompanije sve frustriranije regulatornim ograničenjima i kaznama koje nameće EU.
Umjesto pokušaja suzbijanja dominacije američkih tvrtki, Bruxelles i Washington trebali bi udružiti snage kako bi se u utrci za razvoj umjetne inteligencije (AI) mogli natjecati s Kinom, rekao je Puzder, nadovezujući se na Trumpovu izjavu da bi „najgora stvar koja nam se može dogoditi bila da izgubimo tu utrku od Kine”.
Veleposlanik je pozvao Europu „da se oslobodi tog regulatornog mentaliteta u kojem pokušava zaustaviti stvari, jer nalazimo se u utrci s Kinom” – kako na području umjetne inteligencije, tako i na području kvantnog računalstva.
Rekao je da SAD raspolaže svime što je potrebno za pobjedu u toj utrci, „ali bilo bi...”
...puno lakše kada bismo surađivali s Europom, umjesto da se s njom borimo”.
Komisija je navela da prijedlog „potiče ulazak na tržište i diversifikaciju dobavljača iz EU-a, a istovremeno ostaje otvoren za subjekte izvan EU-a”.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
monako se nekad u okviru francuske razvio u poreznu oazu u slicnoj situaciji kao sto bi mogli i mi u odnosu na eu da smo normalni kao sto nismo.
Kako bi proširio svoju poreznu osnovicu, Bruxelles je prvotno planirao uvesti digitalni namet. Od velikih digitalnih tvrtki i platformi, poput Googlea, Amazona i X-a, trebalo je – kako glasi uobičajeni argument – „izvući” doprinos za opće dobro. Europska komisija ovog je tjedna službeno odustala od tog plana; pritisak iz Washingtona, točnije od samog američkog predsjednika, pokazao se očito prevelikim da bi se ti planovi održali.
Umjesto toga, sada se planira poseban namet za velike korporacije koje gospodarski djeluju unutar EU-a. Riječ bi bila o godišnjem paušalnom davanju za tvrtke s neto prihodima većim od 100 milijuna eura. Ovisno o razredu prihoda, taj bi doprinos iznosio od 100.000 do 750.000 eura godišnje. Zvuči kao sitnica, nešto što mnoge velike korporacije mogu platiti iz „blagajne za sitne troškove”. No, i malo po malo – nakupi se. Tako Bruxelles iznova uspijeva stvoriti dojam da taj golemi fiskalni zahvat pogađa samo nekolicinu bogatih, dok pošteđuje srednju klasu i, u konačnici, ostaje unutar razumnih granica.
Osim fiskalne dimenzije, planirani digitalni porez imao je, dakako, i vanjskotrgovinsku funkciju. Bio je zamišljen kao oružje usmjereno protiv kineskih i američkih digitalnih korporacija, koje su Europljane tehnološki ostavile daleko iza sebe. Logika je bila sljedeća: ako već ne možete konkurirati, onda od njih barem uberite pozamašne poreze.
To nam je iz Bruxellesa i te kako poznato.
Putem Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) i Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act), Europska komisija razvila je mehanizme kojima iz navodne „sive zone” u kojoj djeluju digitalne korporacije izvlači visoke novčane kazne – bilo zbog navodnih kršenja autorskih prava ili zbog nedostatne zaštite potrošača i podataka. Riječ je o trajnom izvoru iritacije i neprekidnim provokacijama koje nimalo ne pridonose smirivanju odnosa između SAD-a i Europe.
Planiranim digitalnim nametom ta bi politika „izvlačenja” sredstava dobila čvrste temelje. Cilj je bio osigurati stalan financijski priljev za Bruxelles, no Bijela je kuća to odlučno spriječila.
Činjenica da će sada upravo europske tvrtke – one koje gospodarski djeluju unutar EU-a – morati uskočiti i popuniti proračunsku rupu nastalu odustajanjem od tog prihoda, tipična je za ovu EU: birokracija zahtijeva veća porezna opterećenja. Ukorijenila se struktura moći koja sada sve više razvija vlastite izvore oporezivanja, poput kakve autonomne države.
Ono čemu zapravo svjedočimo jest svojevrsna licitacija u borbi za porezni kolač – koji se na svim razinama vlasti polako smanjuje.
Kako bi proširio svoju poreznu osnovicu, Bruxelles je prvotno planirao uvesti digitalni namet. Od velikih digitalnih tvrtki i platformi, poput Googlea, Amazona i X-a, trebalo je – kako glasi uobičajeni argument – „izvući” doprinos za opće dobro. Europska komisija ovog je tjedna službeno odustala od tog plana; pritisak iz Washingtona, točnije od samog američkog predsjednika, pokazao se očito prevelikim da bi se ti planovi održali.
Umjesto toga, sada se planira poseban namet za velike korporacije koje gospodarski djeluju unutar EU-a. Riječ bi bila o godišnjem paušalnom davanju za tvrtke s neto prihodima većim od 100 milijuna eura. Ovisno o razredu prihoda, taj bi doprinos iznosio od 100.000 do 750.000 eura godišnje. Zvuči kao sitnica, nešto što mnoge velike korporacije mogu platiti iz „blagajne za sitne troškove”. No, i malo po malo – nakupi se. Tako Bruxelles iznova uspijeva stvoriti dojam da taj golemi fiskalni zahvat pogađa samo nekolicinu bogatih, dok pošteđuje srednju klasu i, u konačnici, ostaje unutar razumnih granica.
Osim fiskalne dimenzije, planirani digitalni porez imao je, dakako, i vanjskotrgovinsku funkciju. Bio je zamišljen kao oružje usmjereno protiv kineskih i američkih digitalnih korporacija, koje su Europljane tehnološki ostavile daleko iza sebe. Logika je bila sljedeća: ako već ne možete konkurirati, onda od njih barem uberite pozamašne poreze.
To nam je iz Bruxellesa i te kako poznato.
Putem Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) i Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act), Europska komisija razvila je mehanizme kojima iz navodne „sive zone” u kojoj djeluju digitalne korporacije izvlači visoke novčane kazne – bilo zbog navodnih kršenja autorskih prava ili zbog nedostatne zaštite potrošača i podataka. Riječ je o trajnom izvoru iritacije i neprekidnim provokacijama koje nimalo ne pridonose smirivanju odnosa između SAD-a i Europe.
Planiranim digitalnim nametom ta bi politika „izvlačenja” sredstava dobila čvrste temelje. Cilj je bio osigurati stalan financijski priljev za Bruxelles, no Bijela je kuća to odlučno spriječila.
Činjenica da će sada upravo europske tvrtke – one koje gospodarski djeluju unutar EU-a – morati uskočiti i popuniti proračunsku rupu nastalu odustajanjem od tog prihoda, tipična je za ovu EU: birokracija zahtijeva veća porezna opterećenja. Ukorijenila se struktura moći koja sada sve više razvija vlastite izvore oporezivanja, poput kakve autonomne države.
Ono čemu zapravo svjedočimo jest svojevrsna licitacija u borbi za porezni kolač – koji se na svim razinama vlasti polako smanjuje.