Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu

[aid]

Vjerujem da tržište uvijek, na duge staze , pobjeđuje protiv administrativnih i drugih pokušaja sputavanja istog.
Mnogi emitenti na SASE su u par zadnjih godina imali znatan rast cijena dionica i postigli stabilne visoke nivoe prinosa od dividendi i solidnu likvidnost zahvaljujući rezultatima poslovanja, bez promjena propisa koji regulišu rad tržišta kapitala.
Ostale emitente koji to nisu postigli , a imaju značajnu tržišnu kapitalizaciju i ,pogotovo knjigovodstvenu vrijednost, i koji trenutno ne dijele dividende možemo podijeliti u tri grupe:
Oni koji ostvaruju gubitke, ili poslovanje oko nule, ali s jakim fundamentima kao : JPEM, JPES,RMUB,HTKM
Trenutno pozitivni s perspektivom ,ali nema još uslova za kontinuiranu podjelu dividendi ENIS,RSTT,SOSOR,ENPS, plus sve firme namjenske proizvodnje.
Treća grupa su ZIFovi ,ukupno jedanaest emitenata, koji takođe ne dijele dividende svojim dioničarima, a imaju takođe značajnu razliku između tržišne vrijednosti dionica i NAV.
Popravak poslovnih performansi za prve dvije grupe vremenom će dovesti do podjele dividend, likvidnosti i rasta cijena, bez potrebe za izmjenama zakonskog okvira.
Treća grupa je specifična i moguća su dva scenarija : prvi -bez promjene propisa koji bi nalagali zakonsko prisilno otvaranje i
Drugi :Izmjena propisa u cilju transformacije u OIF.
U slučaju zadržavanja postojećeg stanja ZIF-ovi ,odnosno društva za upravljanje, su zainteresovana za daljnje postepeno smanjivanje razlike između tr.cijene dionica I NAV-a ,u dužem roku.
Obzirom na iskustva u dosadašnjem toku tog procesa može se izvući zaključak da bi smanjivanje broja dioničara I koncentracija vlasništva mogla potrajati veoma dugo. U proteklih 20-tak godina stiglo se do brojke od 200hilj. dioničara i koncentracije vlasništva u prvih 10 samo na 50%-66% po fondu.
Zakonska prisila za transformaciju mogla bi se vremenski ograničiti I kontrolisano voditi u skladu s ciljevima uz sve kontroverze takvog procesa.
Pitanje koje se nameće je: da li će individualni I institucionalni investitori, koji očigledno raspolažu sa sve većim kapitalom ,a sve manjim izborom mogućnosti ulaganja, imati snage ,da bez čekanja na zakonske promjene i otklanjanja drugih barijera ,počnu aktivnije da trguju dionicama emitenata iz navedene tri grupe.
Tržište uvijek nađe načina da zaobiđe barijere ,odnosno uračuna rizik, jer to samo stvara priliku za veći potencijalni profit. U prve dvije grupe jaku barijeru pored poslovnih rezultata čini veliki postotak državnog vlasništva i problemi u vezi s tim.
U trećoj grupi rizik je najmanji i možda se tu desi najveće iznenađenje . Dugo vremena traje koncentracija, u prvih 10, ali bez “neprijateljskog preuzimanja”. Postoji dovoljno velika količina dionica i za institucionalne i za male ulagače. Koliko dugo može ostati tako uz prosječnu cijenu fondova oko 1,1 KM , a NAV oko 7 KM?.
Kad se pogleda portfolio svih fondova vidi se da sada NAV nije ono što je bio prije 10-tak godina. Nema tu više firmi koje ništa ne vrijede, gotovo sve firme iz portfolija su vrednovane pot tr. cijeni , ili po korektnoj fer vrijednosti, sem par poznatih izuzetaka.Zbog prekoračenja i obaveza prodaje dio portfelja će pretvoriti u keš bez smanjenja NAV,a dio uz smanjenje što im i odgovara.
DUF-ovima ne odgovara otvaranje ZIF-ova prije nego se izvrši visoka koncentracija vlasništva nad fondovima ,a to je oko 90% .
Preostalih 20hilj. dioničara mogu ostati dioničari OIF, jer tad će se prirodno, bez prisile tr.cijena i NAV izjednačiti. Naravno da će se do tad fondovi boriti da jedno i drugo budu niži, ali će ih tržišne sile korigovati ka ravnotežnoj poziciji.
Razlika između ovog prirodnog procesa i zakonske prisile je u vremenskom trajanju i povratnom uticaju na cjelinu tržišta.

[Kenanhr]

Što Mustafa iz unigradnje pusti jednu dionicu da skoci vrijednost firme haha

[panzer]

Prema pokazateljima ona vrijedi i preko 500 KM .