Zapazite paralelu između bankrota Jjugoslavije
1982 i bankrotom ovih nasljednika danas.
Prvo ide davanje povoljnih kredita decenijama u stranoj valuti , dolarima vecinom, , za kupovinu uvozne robe i energije i korupciju udbaskog naroda. (isti metod i kod drugih zemalja) Zatim ide podizanje cijena energenata , nafte , plina itd. Onda podizanje kamatnih stopa kod centralni banak, takovda zaduzeni nemogu da reprogramiraju dugove.. Dolazi do trenutnog bankrota zaduzenih
zemalja u stranoj valuti i sa trgovinskmi deficit om.
Jedino što preostaje dutlznucima rasprodaja svega što imaju i teška recesija i štednja.
To slijedi...
Vlada FBiH
-
Sitna buranija
- Posts: 3134
- Joined: 12 May 2016, 10:51
Re: Vlada FBiH
https://www.fokus.ba/vijesti/bih/mjera- ... a/3578516/
Dok se Vlada FBiH po medijima hvali "odlučnim mjerama" i ograničavanjem marži na pelet, podaci Porezne uprave FBiH za avgust 2026. godine (tiho objavljeni u petak 18. u mjesecu) razotkrili su potpunu katastrofu u fiskalnom sistemu.
Nakon dublje analize, evo zvanične matematike koja pokazuje šta se zapravo dešava:
Ukupni prihodi PU FBiH u avgustu: Manji za 118,7 miliona KM u odnosu na avgust 2025.
Pad ispod prosjeka 2026.: Umjesto sedmomjesečnog prosjeka od 738 miliona KM, avgust se spustio na 711 miliona KM (27 miliona ispod prosjeka ove godine i ispod avgusta 2024!).
Priča o "izvanrednoj visokoj bazi od prošle godine" je pala u vodu.
Prihodi od doprinosa za PIO manji su za 34 miliona KM nego prošle godine, pa je za isplatu penzija u samo jednom mjesecu falilo oko 98 miliona KM!
Doprinosi za zdravstveno osiguranje pali su za 31 milion KM, a direktni porezi za 25 miliona KM.
Godišnji rast zaposlenosti je na mizernih +907 radnika na nivou čitave FBiH.
Godinama su govorili da prihodi rastu i da "ekonomija cvjeta". U stvarnosti, pumpao se samo PDV preko UIO BiH (+78 mil. KM u augustu), dok se realni sektor tiho gušio.
Kada su podigli minimalac sa 625 na 1.000 KM i nametnuli 300 KM više doprinosa po radniku koji je dotad bio na minimalcu. Velikim firmama dali su popust kroz smanjenje stope za 5.5%, dok su radno-intenzivne industrije (tekstil, obuća, male trgovine, fabrike...) dotukli ili im likvidnost doveli na ivicu.
Firma od 50 radnika na minimalcu u 2024. izvisila je za 130.000+ KM godišnje samo na doprinosima.
Zenički industrijski slom i gašenje pogona direktno su oborili porez na dobit i doprinose u ZDK za 32 miliona.
Turizam u Sarajevu i Mostaru drži PDV pri UIO, ali konobar na minimalcu ne može uplatiti doprinose koje je uplaćivao radnik u čeličani ili energetici.
Jedini razlog zašto maloprodaja još radi jeste eksplozija zaduživanja građana (>12% rast potrošačkih kredita).
Narod se zadužuje kod banaka da preživi inflaciju, a država od tog posuđenog novca uzima 17% PDV-a i pred izbore priča o "rastu ekonomije"
Direktor Porezne uprave i ministar finansija morali bi izaći pred medije čim su podaci za avgust sabrani i ponuditi detaljnu dekompoziciju tog pada od 118 miliona u odnosu na isti mjesec prošle godine. Dati odgovore na sljedeća pitanja:
Koliko je tačno opao porez na dobit, a koliko doprinosi?
Koji kanton ili koja privredna grana je povukla taj pad (da li je to Zeničko-dobojski kanton zbog industrije, ili je pad opšti)?
Da li se radi o poreznom dugu nekog velikog sistema koji nije uplaćen na vrijeme ili o trajnom gubitku poreske osnovice?
I šta radi Vlada dok imaju mjesečni pad od 118 miliona? Donese Odluku o marži na pelet (4% veleprodaja, 8% maloprodaja), a ne dira proizvođačku cijenu!
Pa u "Drvosječi" i kod velikih distributera umiru od smijeha. Proizvođač samo digne fabričku cijenu, doda 8% marže i po zakonu naplati koliko hoće. "Drvosječa" na maržu doda ostale stavke i dođe na isto. To je tačno ko da ti na autu otpadne točak, a ti izađeš i obrišeš prašinu sa šajbe, uvjeren da si riješio problem.
Dok se Vlada FBiH po medijima hvali "odlučnim mjerama" i ograničavanjem marži na pelet, podaci Porezne uprave FBiH za avgust 2026. godine (tiho objavljeni u petak 18. u mjesecu) razotkrili su potpunu katastrofu u fiskalnom sistemu.
Nakon dublje analize, evo zvanične matematike koja pokazuje šta se zapravo dešava:
Ukupni prihodi PU FBiH u avgustu: Manji za 118,7 miliona KM u odnosu na avgust 2025.
Pad ispod prosjeka 2026.: Umjesto sedmomjesečnog prosjeka od 738 miliona KM, avgust se spustio na 711 miliona KM (27 miliona ispod prosjeka ove godine i ispod avgusta 2024!).
Priča o "izvanrednoj visokoj bazi od prošle godine" je pala u vodu.
Prihodi od doprinosa za PIO manji su za 34 miliona KM nego prošle godine, pa je za isplatu penzija u samo jednom mjesecu falilo oko 98 miliona KM!
Doprinosi za zdravstveno osiguranje pali su za 31 milion KM, a direktni porezi za 25 miliona KM.
Godišnji rast zaposlenosti je na mizernih +907 radnika na nivou čitave FBiH.
Godinama su govorili da prihodi rastu i da "ekonomija cvjeta". U stvarnosti, pumpao se samo PDV preko UIO BiH (+78 mil. KM u augustu), dok se realni sektor tiho gušio.
Kada su podigli minimalac sa 625 na 1.000 KM i nametnuli 300 KM više doprinosa po radniku koji je dotad bio na minimalcu. Velikim firmama dali su popust kroz smanjenje stope za 5.5%, dok su radno-intenzivne industrije (tekstil, obuća, male trgovine, fabrike...) dotukli ili im likvidnost doveli na ivicu.
Firma od 50 radnika na minimalcu u 2024. izvisila je za 130.000+ KM godišnje samo na doprinosima.
Zenički industrijski slom i gašenje pogona direktno su oborili porez na dobit i doprinose u ZDK za 32 miliona.
Turizam u Sarajevu i Mostaru drži PDV pri UIO, ali konobar na minimalcu ne može uplatiti doprinose koje je uplaćivao radnik u čeličani ili energetici.
Jedini razlog zašto maloprodaja još radi jeste eksplozija zaduživanja građana (>12% rast potrošačkih kredita).
Narod se zadužuje kod banaka da preživi inflaciju, a država od tog posuđenog novca uzima 17% PDV-a i pred izbore priča o "rastu ekonomije"
Direktor Porezne uprave i ministar finansija morali bi izaći pred medije čim su podaci za avgust sabrani i ponuditi detaljnu dekompoziciju tog pada od 118 miliona u odnosu na isti mjesec prošle godine. Dati odgovore na sljedeća pitanja:
Koliko je tačno opao porez na dobit, a koliko doprinosi?
Koji kanton ili koja privredna grana je povukla taj pad (da li je to Zeničko-dobojski kanton zbog industrije, ili je pad opšti)?
Da li se radi o poreznom dugu nekog velikog sistema koji nije uplaćen na vrijeme ili o trajnom gubitku poreske osnovice?
I šta radi Vlada dok imaju mjesečni pad od 118 miliona? Donese Odluku o marži na pelet (4% veleprodaja, 8% maloprodaja), a ne dira proizvođačku cijenu!
Pa u "Drvosječi" i kod velikih distributera umiru od smijeha. Proizvođač samo digne fabričku cijenu, doda 8% marže i po zakonu naplati koliko hoće. "Drvosječa" na maržu doda ostale stavke i dođe na isto. To je tačno ko da ti na autu otpadne točak, a ti izađeš i obrišeš prašinu sa šajbe, uvjeren da si riješio problem.
Re: Vlada FBiH
https://www.index.hr/vijesti/clanak/uvo ... ajnovije_d
Sad će i naša Vlada nešto poduzeti da oživi ovo mrtvilo.
"HRVATSKI investicijski račun trebao bi građane potaknuti na veća ulaganja na tržištu kapitala. Svaka osoba moći će imati jedan račun i na njega uložiti do 250 tisuća eura, a ostvarena dobit neće se oporezivati, rekao je danas u Saboru državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule.
"Građani raspolažu značajnim iznosima štednje, ali ih drže u banci po niskim prinosima. Također, sudjelovanje malih ulagača na tržištu kapitala je prilično skromno zbog nerazumijevanja o ulaganjima na tom tržištu. Glavni cilj ovog štedno-investicijskog računa jest pomoći građanima da diverzificiraju svoje portfelje i povećaju svoje bogatstvo", rekao je Bule u Hrvatskom saboru.
Prema prijedlogu Zakona o hrvatskom investicijskom računu, račun će moći otvoriti svaki punoljetni porezni obveznik. Na njega će moći uplatiti najviše 200 tisuća eura. Građani koji tijekom pet godina od prve uplate ne povuku novac moći će uplatiti dodatnih 50 tisuća eura."
Sad će i naša Vlada nešto poduzeti da oživi ovo mrtvilo.
"HRVATSKI investicijski račun trebao bi građane potaknuti na veća ulaganja na tržištu kapitala. Svaka osoba moći će imati jedan račun i na njega uložiti do 250 tisuća eura, a ostvarena dobit neće se oporezivati, rekao je danas u Saboru državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule.
"Građani raspolažu značajnim iznosima štednje, ali ih drže u banci po niskim prinosima. Također, sudjelovanje malih ulagača na tržištu kapitala je prilično skromno zbog nerazumijevanja o ulaganjima na tom tržištu. Glavni cilj ovog štedno-investicijskog računa jest pomoći građanima da diverzificiraju svoje portfelje i povećaju svoje bogatstvo", rekao je Bule u Hrvatskom saboru.
Prema prijedlogu Zakona o hrvatskom investicijskom računu, račun će moći otvoriti svaki punoljetni porezni obveznik. Na njega će moći uplatiti najviše 200 tisuća eura. Građani koji tijekom pet godina od prve uplate ne povuku novac moći će uplatiti dodatnih 50 tisuća eura."