https://istraga.ba/bitka-za-prevlast-u- ... og-odbora/
“Biznismen iz Goražda Halil Oković objavio ponudu za preuzimanje Privredne banke”, objavljeno je u srijedu na biznis portalima.
Na prvi pogled to je samo jedna obična vijest iz svijeta biznisa. Ali nije. U pitanju su duboke spletke i poslovi čiji su glavni akteri gorepomenuti Halil Oković, biznismen Hamid Pršeš, direktor IDDEEA-e Almir Badnjević, Dodikov biznismen Mladen Milovanović Kaja, Agencija za bankarstvo Federacije BiH i Naša stranka.
Sjećate li se slučaja Respiratori? Ovdje, na ovom linku, možete pročitati kako je i zbog čega nastala ta afera koja je rezultirala zatvaranjem bivšeg premijera Federacije Fadila Novalića. Ukratko, goraždanski biznismeni i tadašni partneri Halil Oković i Hamid Pršeš kupili su dionice Ginexa. Očekivali su povrat investicije kroz dividende. I još su očekivali da Vlada Federacije BiH u Nadzorni odbor GINEX-a imenuje Almira Badnjevića, zeta Halila Okovića. Na taj bi način ovaj dvojac preuzeo kontrolu na GINEX-om koji je u većinskom vlasništvu Federacije. Kada je Vlada FBiH to odbila, iz Privredne banke čiji su suvlasnici Halil Oković i Hamid Pršeš, “iscurio” je ugovor Srebrne maline. Zet Almir Badnjević je postao glavni svjedok-ekspert da respiratori ne valjaju, a supruga Hamida Pršeša, Elizabet Tomasinec, koristeći svoju poziciju u Delegaciji EU, uredno je ovaj slučaj kontrolirala u diplomatskim krugovima.
Šest godina kasnije Hamid Pršeš i Halil Oković postali su smrtni neprijatelji. I sada su započeli bitku za prevlast u Privrednoj banci Sarajevo.
Pogledajte rubriku Uprava društva. Tu još uvijek piše da je predsjednik Uprave Hamid Pršeš. Ali u petak, 15. avgusta, Hamidu Pršešu ističe mandat. Iako je vlasnik oko 32 posto dionica, Hamid Pršeš bi mogao izgubiti kontrolu nad Bankom. Jer Nadzornim odborom Privredne banke Sarajevo predsjedava Almir Badnjević, zet Halila Okovića, biznismena koji je, također, suvlasnik oko 22 posto dionica (pojedinačno ili kroz kompanije čiji je suvlasnik). U zbiru sa svojim partnerima, Halil Oković bi postao većinski vlasnik banke u slučaju da preuzme oko 9 posto dionica koje su u vlasništvu ASA Banke. Upravo je zbog toga Halil Oković dostavio ponudu za preuzimanje 303.156 redovnih/običnih dionica, čijom bi kupovinom, na kraju, imao oko 77 posto vlasništva Privredne banke Sarajevo. Oković po dionici nudi 163,55 KM.
Prema informacijama Istrage, Okoviću bi, prilikom kupovine ovog paketa dionica, pozajmicom pomogao banjalučki biznismen Mladen Milovanović Kaja. Veze sa Kajom uspostavio je Almir Badnjević, Okovićev zet koji službuje u Banjoj Luci, na poziciji direktora IDDEEA-e. Shvativši da mu Halil Oković sa svojim zetom otima banku, Pršeš je započeo potragu za investitorima koji bi podržali kupovinu dionica u njegovo ime. Istovremeno, Pršeš je započeo i interni obračun sa Almirom Badnjevićem, predsjednikom Nadzornog odbora Privredne banke Sarajevo. Kao direktor Privredne banke Sarajevo, Pršeš je pokrenuo proces naplate kredita kojeg je u toj banci podigao direktor IDDEEA-e i predsjednik Nadzornog odbora Privredne banke Sarajevo. Tokom postupka je utvrđeno da Badnjević nije vraćao kredit u iznosu od 97 hiljada maraka zbog čega je, na zahtjev Privredne banke Sarajevo, odnosno direktora Pršeša, Općinski sud u Sarajevu donio Rješenje o izvršenju, odnosno prinudnoj naplati kredita od dužnika Almira Badnjevića.
Dakle, predsjednik Nadzornog odbora Privredne banke Sarajevo nije vraćao kredit banci kojom stvarno upravlja. Agencija za bankarstvo Federacije BiH, međutim, protiv Banjevića nije poduzela nikakve mjere.
Almir Badnjević, naime, vrši pritisak na Agenciju za bankarstvo FBIH preko Naše stranke. Badnjević je blizak partner Edinu Forti i to prijateljstvo koristi za utjecaj na zastupnike Naše stranke u Parlamentu FBiH kako bi spriječio ponovno imenovanje Jasmina Mahmuzića na poziciju direktora Agencije za bankarstvo. Prema informacijama Istrage, Badnjević eliminacijom Mahmuzića pokušava obezbijediti prostor da se na poziciju direktora Agencije imenuje njegov prijatelj Samir Mustafić, inače direktor ASA Banke koja je vlasnik 9 posto dionica Privredne banke Sarajevo. Ukoliko Badnjevićev punac Halil Oković preuzme dionice ASA Banke, uspostavit će apsolutnu kontrolu nad Privrednom bankom Sarajevo i iz kompletnog posla eliminirat će svog dugogodišnjeg partnera Hamida Pršeša.
Bankarski sektor
Re: Bankarski sektor
Tanka mu je ta analiza. Ali treba dati nobelovu nagradu za tračanje. Doduše i napisano je u obliku trača a ne nečeg ozbiljnog.
Re: Bankarski sektor
Prof-prof na početku ove godine nije imao ni jednu dionicu Privredne banke. Sada se pojavio u prvih deset sa količinom od skoro 11.000 dionica.
Pošto je mujo i dalje indirektno vlasnik Prof plusa moguće je da je opet našao način da izvuče pare. Kao i kod Ozona, fizičko lice prodaje fondu po prilično visokoj cijeni a takvom licu je jednostavnije uzeti gotovinu iz banke i predati nezvaničnom vlasniku fonda ili napraviti neki drugi aranžman sa nekim od firmi koje su u vlasništvu gorepomenutog.
Pošto je mujo i dalje indirektno vlasnik Prof plusa moguće je da je opet našao način da izvuče pare. Kao i kod Ozona, fizičko lice prodaje fondu po prilično visokoj cijeni a takvom licu je jednostavnije uzeti gotovinu iz banke i predati nezvaničnom vlasniku fonda ili napraviti neki drugi aranžman sa nekim od firmi koje su u vlasništvu gorepomenutog.
Re: Bankarski sektor
Namjeri se vika na Halila!Stara narodna umotvorina!
A kad smo već kod narodnih da spomenemo i onu o potkivaću.
E sad ovi što su dobri sa onom AI osobom neka je zamole da nam porući ko će iz ovog izaći kao pobjednik.
Lično bih volio da se treći ne mješa,Bojim se da se ne povede za ličnim interesima.
Jer možda je ova igra sa cijenma dionica BORB kolektivna,možda je samo trebalo naći razlog da cijene idu gore.
Istina ,nije nikakvo čudo da oni što tudjim gloginje mlate,plaćaju ovu dionicu i preko 300 km.
A kad smo već kod narodnih da spomenemo i onu o potkivaću.
E sad ovi što su dobri sa onom AI osobom neka je zamole da nam porući ko će iz ovog izaći kao pobjednik.
Lično bih volio da se treći ne mješa,Bojim se da se ne povede za ličnim interesima.
Jer možda je ova igra sa cijenma dionica BORB kolektivna,možda je samo trebalo naći razlog da cijene idu gore.
Istina ,nije nikakvo čudo da oni što tudjim gloginje mlate,plaćaju ovu dionicu i preko 300 km.
Re: Bankarski sektor
Bilo bi lijepo da znamo ko je "treća strana".
Ali i bez toga, mahala svede ove poslove na trač. Oković je dao zakonski ispravnu i po njemu odgovarajuću cijenu. I onda nakon toga kreće nekakva hajka od medijskih istraživača koji se nikad ne bave ekonomijom niti bankarstvom i finansijama.
Sad,nakon mjesec dana vidimo ko je bio kupac. Nikad se nije desilo a dok je muje i mujića se neće desiti da imaju neke normalne ulagačke aktivnosti i da kupe neki udio jer je firma perspektivna. Uvijek su bili mutni poslovi pa je sasvim sigurno da je i ovdje takav slučaj. Pogotovo što postoje banke sa kojima se može uporediti i cijena i poslovni rezultat.
A "medijski istraživači" neće istraživati ove transakcije pa će prije biti da su dobili instrukciju da pišu one tračeve u tekstu iz prošle sedmice.
Ali i bez toga, mahala svede ove poslove na trač. Oković je dao zakonski ispravnu i po njemu odgovarajuću cijenu. I onda nakon toga kreće nekakva hajka od medijskih istraživača koji se nikad ne bave ekonomijom niti bankarstvom i finansijama.
Sad,nakon mjesec dana vidimo ko je bio kupac. Nikad se nije desilo a dok je muje i mujića se neće desiti da imaju neke normalne ulagačke aktivnosti i da kupe neki udio jer je firma perspektivna. Uvijek su bili mutni poslovi pa je sasvim sigurno da je i ovdje takav slučaj. Pogotovo što postoje banke sa kojima se može uporediti i cijena i poslovni rezultat.
A "medijski istraživači" neće istraživati ove transakcije pa će prije biti da su dobili instrukciju da pišu one tračeve u tekstu iz prošle sedmice.
Re: Bankarski sektor
Oko milion KM manje nego u istom periodu prošle godine. Mada bi im trebao jedan veliki finansijski šamar za nakaradni projekat zamjene aplikacije elektronskog bankarstva za pravna lica.Raiffeisen Bank BiH ostvarila je u prvoj polovini 2026. godine neto dobit od 59,71 miliona KM
Ali takav neuspjeh će se svakako sakriti u hodnicima birokratije čak i da im dobit bude manja za 15 % do kraja godine