Elektroprivreda BIH

[Elkombar]

Pas koji smireno sjedi u sobi dok oko njega gori kuća i kaže "To je u redu" – to je bukvalno preslikan Lakić pred mikrofonima dok mu propadaju integralna proizvodnja u Željezari, Elektroprivreda, rudnici i gasna računica.
https://youtu.be/0oBx7Jg4m-o?si=fd8vaR1-qQuzK7De

[veliki dedo]

Vrli Vedran Lakić je uveo nove termine u ekonomiji:
Nije dovoljno kritično - pa ništa ne trebamo ni raditi.
Dovoljno kritično - pa ćemo razmotriti šta da radimo.
Previše kritično - pa je prekasno za bilo šta da uradimo.
Njegova stručnost i sposobnost su ravni njegovom profinjenom i gospodskom pojavom.

[brzi]

https://www.danas.rs/vesti/ekonomija/sr ... -000-evra/

Kažu: "za sat vremena potrošeno 230.000 eura".
Nije problem kad se uvozi flaširana voda ili 1000 drugih stvati koje i sami proizvofimo ili možemo proizvest.
Problem je samo el. energija.

[Elkombar]

Zadnjih mjeseci iz kompanije Lager d.o.o. Posušje, putem svojih advokata, intenzivno zahtijevaju od Ministarstva privrede USK-a, da su kao Koncesor i time strana iz Ugovora o koncesiji za eksploataciji uglja na lokaciji Zlauša-Fajtovci- G.Kamengrad, dužni vršiti eksproprijaciju zemljišta za Koncesionara, tačnije za kompaniju "Lager" d.o.o. iz Posušja koja vrši eksploataciju uglja na pomenutoj lokaciji.

Tačnije iz ove Kompanije traže ispunjenje ugovorne obaveze, odnosno pokretanje postupka eksproprijacije nekretnina iz Ugovora o koncesiji Br. KU 054/2015, za eksploataciju mrkog uglja na lokalitetu "Zlauša-Fajtovci-G.Kamengrad" u općini Sanski Most.

Koncesionar se poziva na član 11. Koncesionog ugovora kojim je ugovoreno da će Koncesor (Ministarstvo privrede USK-a) i Općina Sanski Most pomoći Koncesionaru u _rješavanju imovinsko-pravnih poslova vezano za otkup pruvatnog zemljišta u granicama eksploatacionog polja uz mogućnost zamjene zemljišta.
_"Ukoliko se sa vlasnicima zemljišta ne bude mogao naći zajednički dogovor oko otkupa, ili zamjene zemljišta, otkup će se vršiti u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji kroz utvrđivanje javnog interesa od nadležnog organa..."_

Ministarstvo privrede USK-a je pozivajući se na Član 14 stav (5) Zakona o eksproprijaciji Federaciji BiH, ovaj zahtjev na postupanje Općini Sanski Most i Općinskom vijeću Sanski Most., jer pomenutim Zakonom Odluku o utvrđivanju javnog intetesa za izgradnju objekata ili izvođenje radova na području općine donosi općinsko vijeće.

Bilo je i ranijih godina zahtjeva od strane Koncesionara da Općina Sanski Most vrši eksproprijaciju zemljišta za potrebe koncesionara Lager d.o.o. Posušje, ali njihova inicijativa je odbačena zaključkom broj. Up-1-06-31-1330/18 od 13.03.2020. godine, od strane Službe za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina Općine Sanski Most.

Žalba na pomenuti Zaključak je odbijena aktom broj: 07-27-2-564/20 od 16.11.2020. godine, od strane Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Sarajevo.

Po istom pitanju Presudom Kantonalnog suda u Bihaću , broj: 01 0 U 016584 20 U od 22.02.2021. godine, odbijena je tužba tužitelja Lager d.o.o. Posušje protiv akta Federalne uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove kojim je odbijena žalba na rješenje Općinske službe.

Nakon svega zahtjev Lager d.o.o. Posušje za vanrednim preispitivanjem sudske odluke pred Vrhovnim sudom Federacije BiH, odbijen je Presudom Vrhovnog suda federacije BiH broj: 01 0 U 016584 21 Uvp od 07.12.2922.godine.
U vanrednom preispitivanju sudske odluke Vrhovni sud Federacije BiH je jasno i decidno naveo da je Zakonom o eksproprijaciji FBiH u članu 6. Zakona izričito je propisano Zakonom da se eksproprijacija može za potrebe Federacije BiH, kantona, grada, Općina, javnih preduzeća, njihovih zavisnih društava u njihovom 100% vlasništvu i javnih ustanova, ako zakonom nije drukčije određeno.

Iz navedenog proizilazi da ni ranije Općinsko vijeće Sanski Most svojom Odlukom o davanju saglasnosti za dodjelu koncesije privrednom društvu "Lager" d.o.o. Posušje, nije moglo istom Odlukom proglasiti javni intetes. Između ostalog radi toga je Općinsko vijeće svojom Odlukom iz 2024. godine povuklo svoju saglasnost za dodjelu koncesije.

Iz istog proizilazi da javni interes nije mogao biti proglašen ni Ugovorom o koncesiji.

Pored svega iznešenog i pored odbijanja u prvostepenom i drugostepenom upravnom postupku, odbijanja u sudskom sporu, te odbijanja u vanrednom preispitivanju sudske odluke pred Vrhovnim sudom FBiH, koncesionar ponovo kreće sa istim zahtjevom i inicijativom.

Ukoliko se općinski i kantonalni organi budu držali osnovnih pravnih načela "ne bis in idem" (ne dvaput o istom), onda je jasno da se ovakvi zahtjevi imaju odbiti odmah u prvostepenom postupku, a da o istom ukoliko bi i razmatralo Općinsko vijeće Sanski Most, ne može utvrditi javni ili opći intetes niti može donijeti Odluku o eksproprijaciji i istu vršiti za potrebe privatne kompanije.

Hoće li pravo biti u prvom planu ili će preovladati privatni interesi i hoće li se politika staviti u službu privatnog intetesa i intetesa pojedinaca, ili na stranu prava, pravde i naroda ostaje da se vidi.

U svakom slučaju mnogo je do naroda, a najviše do pravosudnih organa, hoćemo li imati društvo i državu u službi naroda i građana, ili u službi moćnih pojedinaca i političkih moćnika.

Na ovu temu i temu regulacionog plana obavještavaćemo vas u periodu koji je pred nama.

https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih ... amengradu/


I Lager u problemima s otkupom zemlje jer po zakonima Federacije eksproprijacija i javni interes se ne mogu proglasiti za privatnu firmu.

Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa unutar obuhvata eksploatacionog polja može se vršiti operatesko-pravno renderski isključivo dobrovoljnim kupoprodajnim ugovorima ili zamjenom nekretnina s vlasnicima zemljišta, po tržišnim uslovima i uz pristanak vlasnika. Pritisci prema organima uprave da izvrše prinudni otkup u protivnosti su sa odlukom Vrhovnog suda FBiH i važećim materijalnim propisima.

Bez pristanka vlasnika parcela, Lager se legalno ne može širiti na te površine, a po zakonu, niti mogu izvršiti eksproprijaciju - prisilnu kupovinu.

[panzer]

Svi znaju a svi šute, ili što je još gore svi premijeri federacije i svi ministri energetike su se pravili mutavi. Bez čvrstog upravljanja ništa drugo se nije ni moglo očekivati

Kao ključni problem rudarstva u Federaciji BiH vidi odsustvo jasne dugoročne strategije. Ne možete istovremeno govoriti o energetskoj tranziciji, očekivati sigurnu proizvodnju uglja, tražiti socijalnu stabilnost, odgađati investicije i za svaki problem optuživati rudare i uprave, objašnjava. Dodaje da je potrebno odlučiti koliko uglja BiH treba, do kada, iz kojih rudnika ga je ekonomski opravdano proizvoditi i koliko investirati. Zaključuje da je najskuplja opcija ovo što danas radimo, nemamo jasnu odluku, a vrijeme prolazi.

https://www.avaz.ba/vijesti/bih/1064170 ... -u-rudnike

[Elkombar]

Zadnjih mjeseci iz kompanije Lager d.o.o. Posušje, putem svojih advokata, intenzivno zahtijevaju od Ministarstva privrede USK-a, da su kao Koncesor i time strana iz Ugovora o koncesiji za eksploataciji uglja na lokaciji Zlauša-Fajtovci- G.Kamengrad, dužni vršiti eksproprijaciju zemljišta za Koncesionara, tačnije za kompaniju "Lager" d.o.o. iz Posušja koja vrši eksploataciju uglja na pomenutoj lokaciji.

Tačnije iz ove Kompanije traže ispunjenje ugovorne obaveze, odnosno pokretanje postupka eksproprijacije nekretnina iz Ugovora o koncesiji Br. KU 054/2015, za eksploataciju mrkog uglja na lokalitetu "Zlauša-Fajtovci-G.Kamengrad" u općini Sanski Most.

Koncesionar se poziva na član 11. Koncesionog ugovora kojim je ugovoreno da će Koncesor (Ministarstvo privrede USK-a) i Općina Sanski Most pomoći Koncesionaru u _rješavanju imovinsko-pravnih poslova vezano za otkup pruvatnog zemljišta u granicama eksploatacionog polja uz mogućnost zamjene zemljišta.
_"Ukoliko se sa vlasnicima zemljišta ne bude mogao naći zajednički dogovor oko otkupa, ili zamjene zemljišta, otkup će se vršiti u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji kroz utvrđivanje javnog interesa od nadležnog organa..."_

Ministarstvo privrede USK-a je pozivajući se na Član 14 stav (5) Zakona o eksproprijaciji Federaciji BiH, ovaj zahtjev na postupanje Općini Sanski Most i Općinskom vijeću Sanski Most., jer pomenutim Zakonom Odluku o utvrđivanju javnog intetesa za izgradnju objekata ili izvođenje radova na području općine donosi općinsko vijeće.

Bilo je i ranijih godina zahtjeva od strane Koncesionara da Općina Sanski Most vrši eksproprijaciju zemljišta za potrebe koncesionara Lager d.o.o. Posušje, ali njihova inicijativa je odbačena zaključkom broj. Up-1-06-31-1330/18 od 13.03.2020. godine, od strane Službe za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina Općine Sanski Most.

Žalba na pomenuti Zaključak je odbijena aktom broj: 07-27-2-564/20 od 16.11.2020. godine, od strane Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Sarajevo.

Po istom pitanju Presudom Kantonalnog suda u Bihaću , broj: 01 0 U 016584 20 U od 22.02.2021. godine, odbijena je tužba tužitelja Lager d.o.o. Posušje protiv akta Federalne uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove kojim je odbijena žalba na rješenje Općinske službe.

Nakon svega zahtjev Lager d.o.o. Posušje za vanrednim preispitivanjem sudske odluke pred Vrhovnim sudom Federacije BiH, odbijen je Presudom Vrhovnog suda federacije BiH broj: 01 0 U 016584 21 Uvp od 07.12.2922.godine.
U vanrednom preispitivanju sudske odluke Vrhovni sud Federacije BiH je jasno i decidno naveo da je Zakonom o eksproprijaciji FBiH u članu 6. Zakona izričito je propisano Zakonom da se eksproprijacija može za potrebe Federacije BiH, kantona, grada, Općina, javnih preduzeća, njihovih zavisnih društava u njihovom 100% vlasništvu i javnih ustanova, ako zakonom nije drukčije određeno.

Iz navedenog proizilazi da ni ranije Općinsko vijeće Sanski Most svojom Odlukom o davanju saglasnosti za dodjelu koncesije privrednom društvu "Lager" d.o.o. Posušje, nije moglo istom Odlukom proglasiti javni intetes. Između ostalog radi toga je Općinsko vijeće svojom Odlukom iz 2024. godine povuklo svoju saglasnost za dodjelu koncesije.

Iz istog proizilazi da javni interes nije mogao biti proglašen ni Ugovorom o koncesiji.

Pored svega iznešenog i pored odbijanja u prvostepenom i drugostepenom upravnom postupku, odbijanja u sudskom sporu, te odbijanja u vanrednom preispitivanju sudske odluke pred Vrhovnim sudom FBiH, koncesionar ponovo kreće sa istim zahtjevom i inicijativom.

Ukoliko se općinski i kantonalni organi budu držali osnovnih pravnih načela "ne bis in idem" (ne dvaput o istom), onda je jasno da se ovakvi zahtjevi imaju odbiti odmah u prvostepenom postupku, a da o istom ukoliko bi i razmatralo Općinsko vijeće Sanski Most, ne može utvrditi javni ili opći intetes niti može donijeti Odluku o eksproprijaciji i istu vršiti za potrebe privatne kompanije.

Hoće li pravo biti u prvom planu ili će preovladati privatni interesi i hoće li se politika staviti u službu privatnog intetesa i intetesa pojedinaca, ili na stranu prava, pravde i naroda ostaje da se vidi.

U svakom slučaju mnogo je do naroda, a najviše do pravosudnih organa, hoćemo li imati društvo i državu u službi naroda i građana, ili u službi moćnih pojedinaca i političkih moćnika.

Na ovu temu i temu regulacionog plana obavještavaćemo vas u periodu koji je pred nama.

https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih ... amengradu/


I Lager u problemima s otkupom zemlje jer po zakonima Federacije eksproprijacija i javni interes se ne mogu proglasiti za privatnu firmu.

Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa unutar obuhvata eksploatacionog polja može se vršiti operatesko-pravno renderski isključivo dobrovoljnim kupoprodajnim ugovorima ili zamjenom nekretnina s vlasnicima zemljišta, po tržišnim uslovima i uz pristanak vlasnika. Pritisci prema organima uprave da izvrše prinudni otkup u protivnosti su sa odlukom Vrhovnog suda FBiH i važećim materijalnim propisima.

Bez pristanka vlasnika parcela, Lager se legalno ne može širiti na te površine, a po zakonu, niti mogu izvršiti eksproprijaciju - prisilnu kupovinu.

https://browser.dataspace.copernicus.eu ... ode=SINGLE

Satelitski snimci pokazuju da rudnik nema pravilan oblik, već je u obliku potkovice. Iskopati rov u obliku potkovice i ostaviti centralni masiv od 900 metara netaknut stvara ogromne operativne probleme. Na snimcima se i danas vide pravilni oblici zelenih, obrađenih njiva i livada. Mještani svoju djedovinu i dalje obrađuju, samo par stotina metara od teških mašina. ​Obilazeći privatne parcele koje mještani odbijaju prodati, mehanizacija se morala savijati i kopati u krug, što povećava troškove. I pitanje je kad će udariti u zid i na krakovima potkovice, kao što su udarili na sredinu. A s obzirom na forsiranje dopisa prema vlastima, da se pokrene eksproprijacija, očito su i na krakovima potkovice blizu zida, blizu parcela koje mještani ne žele prodati i nema im dalje.


Luk od 900 metara jer mještani ne daju svoje njive, me podsjeti na Šemsudina Pilava: "Ovdje ga nećeš kopati".
https://youtu.be/1rLW9yTx4Xs?si=Y5xW1Gpvx24iY9Bx