Nakon par decenija, počinju smanjivati akumulirani gubitak. Bilo bi dobro da je to prekretnica.3. Usvajanje odluke o rasporedu dobiti Energoinvest,d.d. - Sarajevo utvrđenoj po
godišnjem obračunu za 2025. godinu
4. Usvajanje odluke o pokriću dijela gubitka ranijih godina iz kategorije zadržane dobiti
po godišnjem obračunu za 2025. godinu
5. Usvajanje Konsolidovanog finansijskog izvještaja Energoinvest, d.d. i društva
povezana kapitalom za 2025. godinu koji uključuje:
Konsolidovani finansijski izvještaj
Izvještaj vanjskog revizora
Izvještaj Odbora za reviziju
6. Glasanje o povjerenju članovima Nadzornog odbora Energoinvest,d.d.-Sarajevo
Energoinvest
Re: Energoinvest
Re: Energoinvest
uz nesto naprezanje mozga mozda bi mogli ovo pravit umjesto sto zive na plinskoj grbaci gradjana.
Svjetska elektroenergetska mreža se napreže pod porastom potražnje za električnom energijom iz podatkovnih centara, električnih vozila i obnovljivih izvora energije. Stoljetna tehnologija, energetski transformator, mora podržati ovaj dramatičan porast. Posebno slaba karika u tome je potencijal za proboj izolacije, najčešći pokazatelj kvarova energetskih transformatora.
Interdisciplinarni tim istraživača želi to promijeniti materijalom na bazi drva koji su izumili, a koji posjeduje električna, mehanička i toplinska svojstva potrebna za podršku mreži 21. stoljeća. Rezultati njihovog rada objavljeni su u časopisu Science Advances.
„Pretvaranjem prirodne strukture drva u precizno konstruiranu izolacijsku arhitekturu, ovo istraživanje može pomoći da mreža koja stari preživi i napreduje u 21. stoljeću“, rekao je Liangbing Hu s Yalea, koji je vodio studiju i profesor elektrotehnike, računalnog inženjerstva i znanosti o materijalima na Carol and Douglas Melamed.
Zašto trenutna izolacija ne zadovoljava
Većina velikih energetskih transformatora u SAD-u stara je više od 25 godina, s tipičnim životnim vijekom od samo 30 godina. Proboj izolacije košta potrošače desetke milijardi dolara godišnje i uzrokuje dugotrajne nestanke struje i sigurnosne rizike. Veliki energetski transformatori danas koriste uljem impregnirani kraft izolacijski papir (OIP), tehnologiju koja datira iz 1890-ih i sastoji se od celuloznih vlakana natopljenih izolacijskim uljem. Unutarnja struktura tvori trodimenzionalnu mrežu uljnih džepova mikronske veličine.
Budući da ulje ima mnogo nižu dielektričnu čvrstoću od celuloze, putevi električnog proboja lako prolaze kroz ta međusobno povezana uljna područja, ograničavajući ukupne performanse papira kao izolatora. Štoviše, OIP ne podnosi dobro fizički stres i loš je vodič topline, što povećava temperaturu opreme i ubrzava degradaciju materijala.
„Iako je multidisciplinarno istraživanje motivirano globalnom potrebom za poboljšanjem transformatora, toplinska, mehanička i električna svojstva ovog jedinstvenog materijala obećavaju da će biti presudni u širem rasponu primjena“, rekao je Robert Hebner, profesor emeritus na Sveučilištu Teksas u Austinu, koji je koordinirao testiranje.
Kako novi materijal funkcionira
Istraživački tim, u kojem su sudjelovali istraživači s Yalea, Sveučilišta Maryland, Sveučilišta Texas u Austinu, Nacionalnog laboratorija Brookhaven, Laboratorija za šumske proizvode USDA i Politehničkog instituta Rensselaer, zauzeo je potpuno drugačiji pristup. Umjesto konvencionalnog papira od celuloze, istraživači su započeli s prirodnim furnirom od drveta, koji posjeduje prirodno anizotropnu, poravnatu strukturu pora.
Primijenili su blagi alkalni tretman kako bi uklonili neke od njegovih prirodnih spojeva - lignin i hemicelulozu - a zatim su drvo natopili izolacijskim uljem. Na kraju su drvo stavili pod tlak kako bi ga učinili gušćim. Rezultat je novi materijal koji nazivaju uljem impregnirano zgusnuto drvo (ODW).
Tijekom zgušnjavanja, izvorno mikronski kanali ispunjeni uljem skupljaju se u izolirane, jednodimenzionalne nano kanale. Ovi nanometarski uljni kanali odvojeni su gustim, visoko poravnatim celuloznim stijenkama. Nasuprot tome, konvencionalni OIP sadrži kontinuiranu 3D uljnu mrežu bez takve izolacije. Kao rezultat toga, ODW je vrlo robustan električni izolator. Budući da ulje postoji u izoliranim nanokanalima, električni proboj ne može se kontinuirano širiti kroz ulje i okolnu celulozu visoke čvrstoće.
Poboljšanja performansi i šira upotreba
Materijal se također ističe u mehaničkim i toplinskim svojstvima. ODW ima vlačnu čvrstoću 3,5 puta veću od OIP-a visoke gustoće i toplinsku vodljivost kroz ravninu 1,6 puta veću. Ova svojstva su ključna za podnošenje naprezanja namota i topline koja se stvara unutar transformatora. Ubrzano toplinsko starenje na 150°C tijekom šest tjedana pokazalo je da ODW zadržava više od 70% svoje vlačne čvrstoće, što je još uvijek daleko iznad početne čvrstoće konvencionalnog OIP-a. Poboljšana toplinska vodljivost izravno snižava radne temperature, što usporava kemijsku razgradnju celuloze.
Kako bi pokazali da materijal postiže svoju očekivanu funkcionalnost, tim je izgradio planarni transformator koristeći ODW kao izolacijsku kutiju. Pod opterećenjem, transformator izoliran ODW-om radio je 10°C hladnije od onog koji koristi konvencionalnu plastičnu izolaciju, što se pripisuje njegovom superiornom odvođenju topline. Štoviše, ODW proces kompatibilan je s proizvodnjom s role na rolu i može koristiti različite vrste drva, poput lipe ili balze, nudeći skalabilnost i fleksibilnost materijala.
Osim papira impregniranog uljem, očekuje se da će isti koncept korištenja anizotropnog, zgusnutog drva za stvaranje poravnatih jednodimenzionalnih nanokanala za dielektrični medij biti primjenjiv na sustave impregnirane epoksidom za suhe transformatore, motore i tiskane ploče.
Kako porast elektrifikacije postavlja sve veće zahtjeve na mrežnu infrastrukturu, inovacije poput ODW-a nude praktičnu, ekološki prihvatljivu, skalabilnu...
Moguć put do dugotrajnijih i pouzdanijih energetskih transformatora.
, Uljem impregnirani furnir od zgusnutog drva s visokom električnom izolacijom omogućenom nano-uljnim kanalima, Science Advances (2026). DOI: 10.1126/sciadv.aed5744
https://scx2.b-cdn.net/gfx/news/2026/na ... nables.jpg
Svjetska elektroenergetska mreža se napreže pod porastom potražnje za električnom energijom iz podatkovnih centara, električnih vozila i obnovljivih izvora energije. Stoljetna tehnologija, energetski transformator, mora podržati ovaj dramatičan porast. Posebno slaba karika u tome je potencijal za proboj izolacije, najčešći pokazatelj kvarova energetskih transformatora.
Interdisciplinarni tim istraživača želi to promijeniti materijalom na bazi drva koji su izumili, a koji posjeduje električna, mehanička i toplinska svojstva potrebna za podršku mreži 21. stoljeća. Rezultati njihovog rada objavljeni su u časopisu Science Advances.
„Pretvaranjem prirodne strukture drva u precizno konstruiranu izolacijsku arhitekturu, ovo istraživanje može pomoći da mreža koja stari preživi i napreduje u 21. stoljeću“, rekao je Liangbing Hu s Yalea, koji je vodio studiju i profesor elektrotehnike, računalnog inženjerstva i znanosti o materijalima na Carol and Douglas Melamed.
Zašto trenutna izolacija ne zadovoljava
Većina velikih energetskih transformatora u SAD-u stara je više od 25 godina, s tipičnim životnim vijekom od samo 30 godina. Proboj izolacije košta potrošače desetke milijardi dolara godišnje i uzrokuje dugotrajne nestanke struje i sigurnosne rizike. Veliki energetski transformatori danas koriste uljem impregnirani kraft izolacijski papir (OIP), tehnologiju koja datira iz 1890-ih i sastoji se od celuloznih vlakana natopljenih izolacijskim uljem. Unutarnja struktura tvori trodimenzionalnu mrežu uljnih džepova mikronske veličine.
Budući da ulje ima mnogo nižu dielektričnu čvrstoću od celuloze, putevi električnog proboja lako prolaze kroz ta međusobno povezana uljna područja, ograničavajući ukupne performanse papira kao izolatora. Štoviše, OIP ne podnosi dobro fizički stres i loš je vodič topline, što povećava temperaturu opreme i ubrzava degradaciju materijala.
„Iako je multidisciplinarno istraživanje motivirano globalnom potrebom za poboljšanjem transformatora, toplinska, mehanička i električna svojstva ovog jedinstvenog materijala obećavaju da će biti presudni u širem rasponu primjena“, rekao je Robert Hebner, profesor emeritus na Sveučilištu Teksas u Austinu, koji je koordinirao testiranje.
Kako novi materijal funkcionira
Istraživački tim, u kojem su sudjelovali istraživači s Yalea, Sveučilišta Maryland, Sveučilišta Texas u Austinu, Nacionalnog laboratorija Brookhaven, Laboratorija za šumske proizvode USDA i Politehničkog instituta Rensselaer, zauzeo je potpuno drugačiji pristup. Umjesto konvencionalnog papira od celuloze, istraživači su započeli s prirodnim furnirom od drveta, koji posjeduje prirodno anizotropnu, poravnatu strukturu pora.
Primijenili su blagi alkalni tretman kako bi uklonili neke od njegovih prirodnih spojeva - lignin i hemicelulozu - a zatim su drvo natopili izolacijskim uljem. Na kraju su drvo stavili pod tlak kako bi ga učinili gušćim. Rezultat je novi materijal koji nazivaju uljem impregnirano zgusnuto drvo (ODW).
Tijekom zgušnjavanja, izvorno mikronski kanali ispunjeni uljem skupljaju se u izolirane, jednodimenzionalne nano kanale. Ovi nanometarski uljni kanali odvojeni su gustim, visoko poravnatim celuloznim stijenkama. Nasuprot tome, konvencionalni OIP sadrži kontinuiranu 3D uljnu mrežu bez takve izolacije. Kao rezultat toga, ODW je vrlo robustan električni izolator. Budući da ulje postoji u izoliranim nanokanalima, električni proboj ne može se kontinuirano širiti kroz ulje i okolnu celulozu visoke čvrstoće.
Poboljšanja performansi i šira upotreba
Materijal se također ističe u mehaničkim i toplinskim svojstvima. ODW ima vlačnu čvrstoću 3,5 puta veću od OIP-a visoke gustoće i toplinsku vodljivost kroz ravninu 1,6 puta veću. Ova svojstva su ključna za podnošenje naprezanja namota i topline koja se stvara unutar transformatora. Ubrzano toplinsko starenje na 150°C tijekom šest tjedana pokazalo je da ODW zadržava više od 70% svoje vlačne čvrstoće, što je još uvijek daleko iznad početne čvrstoće konvencionalnog OIP-a. Poboljšana toplinska vodljivost izravno snižava radne temperature, što usporava kemijsku razgradnju celuloze.
Kako bi pokazali da materijal postiže svoju očekivanu funkcionalnost, tim je izgradio planarni transformator koristeći ODW kao izolacijsku kutiju. Pod opterećenjem, transformator izoliran ODW-om radio je 10°C hladnije od onog koji koristi konvencionalnu plastičnu izolaciju, što se pripisuje njegovom superiornom odvođenju topline. Štoviše, ODW proces kompatibilan je s proizvodnjom s role na rolu i može koristiti različite vrste drva, poput lipe ili balze, nudeći skalabilnost i fleksibilnost materijala.
Osim papira impregniranog uljem, očekuje se da će isti koncept korištenja anizotropnog, zgusnutog drva za stvaranje poravnatih jednodimenzionalnih nanokanala za dielektrični medij biti primjenjiv na sustave impregnirane epoksidom za suhe transformatore, motore i tiskane ploče.
Kako porast elektrifikacije postavlja sve veće zahtjeve na mrežnu infrastrukturu, inovacije poput ODW-a nude praktičnu, ekološki prihvatljivu, skalabilnu...
Moguć put do dugotrajnijih i pouzdanijih energetskih transformatora.
, Uljem impregnirani furnir od zgusnutog drva s visokom električnom izolacijom omogućenom nano-uljnim kanalima, Science Advances (2026). DOI: 10.1126/sciadv.aed5744
https://scx2.b-cdn.net/gfx/news/2026/na ... nables.jpg
Re: Energoinvest
Dva nova ugovora za Energoinvest
Ugovori se odnose na rekonstrukciju dva ključna 110 kV dalekovoda, Bugojno – Donji Vakuf i Donji Vakuf – Jajce 2, ukupne dužine od oko 35,3 kilometara
Ugovori se odnose na rekonstrukciju dva ključna 110 kV dalekovoda, Bugojno – Donji Vakuf i Donji Vakuf – Jajce 2, ukupne dužine od oko 35,3 kilometara
Re: Energoinvest
Svake godine sve bolji rezultat. Na polugodištu 13 miliona KM dobiti i decenijama neviđenih 18 miliona KM gotovine na računima.
-
Sitna buranija
- Posts: 3079
- Joined: 12 May 2016, 10:51
Re: Energoinvest
Mašala, samo plin prodaje Emerik digao marže koliko mu treba i eto ga - stručnjak. To nije više Energoinvest, nego Trgoinvest, ljudi se sada trgovinom bave a imaju zakonski monopol na robu kojom trguju. Taj rezultat su napravili stanovnici Sarajeva koji troše i plaćaju taj plin sa povišenim maržama. Energoinvest je nekada samo trećinu prihoda imao od plina sa maržom od 2% kojom su pokrivani troškovi u vezi s tim, a dvije trećine prihoda su bile od inžinjeringa i poslova u inostranstvu. Ostao je samo plin, ali uz maržu koja je puno veća. To je sada klasična trgovina i ništa više. Doduše, možda još koju marku dobiju za prodaju loga i to je to...
Re: Energoinvest
Mene interesira zašto je u samo unutar mjesec dana u 2. mj. 2025.g. napumpana cijena u samo par nešto većih transakcija, ukupnog iznosa cca 100 000 KM, što je dignulo cijenu s 1,1 na 3,2 KM. Tko je bio spreman to uraditi, zašto, sa čijim novcem? I otkud da se nakon tog cijena ipak nije dramatično spustila, nego je stala na nekih 2,5 do 3 KM. A evidentno je da je gotovo sva dobit došla od preprodaje plina.
Re: Energoinvest
Meni ne smeta. Da bilo koji privatnik preuzme Energoinvest, ne bi se ni on trudio da ganja energetske poslove bez jake finansijske konstrukcije a ako se može zaraditi od plina zašto ne. Jel to nije dozvoljeno da Energoinvest ima dobit, ako ima i status ovlaštenog uvoznika neka i zaradi. Zaradio bi neko drugi pa bolje da državna firma zarađuje i da opstane koliko god može duže.
Ne bi mi smetalo ni da elektroprivreda narednih pet godina bude trgoprivreda ako će posložiti sistem da može funkcionisati sa dobro posloženim rudnicima, pripremljenim rudokopima, efikasnim elektranama i ostalim.
Ne bi mi smetalo ni da elektroprivreda narednih pet godina bude trgoprivreda ako će posložiti sistem da može funkcionisati sa dobro posloženim rudnicima, pripremljenim rudokopima, efikasnim elektranama i ostalim.
Re: Energoinvest
Pa može biti i trgoprivreda, ne smeta, ali ona i proizvodi tu struju, Energoinvest samo trguje nečim što ne proizvodi. Hoću reći da je to firma koja trenutno nema baš neku dobit iz svog osnovnog poslovanja. Poslovanje se zasniva tek na zaračunavanju marže od preprodaje robe koja nije njena. Njezin izvorni posao su izrada visokosofisticiranih i kompliciranih elektroenergetskih objekata gdje se plaća visoka cijena znanja i rada i koji imaju visoku dodanu vrijednost. Ovo s plinom je obična trgovina.
Re: Energoinvest
Nijedna trgovina sa energijom nije obična trgovina. Za energiju se vode ratovi. Ne bi ja trenutno njima prigovarao što zarađuju na marži jer koliko god da ima minoran udio u ukupnom energetskom miksu države opet je to strateška pozicija i bolje da je u vlasništvu državne firme.
A energetski inžinjering obavezno treba da dođe na red i da se aktivira. S tim da je puno lakše prijaviti se na neki projekat ako imaš vlastitih 50 miliona KM finansijske konstrukcije. A ne da moliš razvojnu banku, garantni fond FBIH, ministarstvo energetike ili finansija da ti daju garanciju.
A energetski inžinjering obavezno treba da dođe na red i da se aktivira. S tim da je puno lakše prijaviti se na neki projekat ako imaš vlastitih 50 miliona KM finansijske konstrukcije. A ne da moliš razvojnu banku, garantni fond FBIH, ministarstvo energetike ili finansija da ti daju garanciju.
Re: Energoinvest
Tako je, (samo da napomenem da su iza sličnih trgovina nekada stajali politička elita. Sjetimo se Šćepove trgovine sa strujom itd...).panzer wrote: ↑30 Jul 2026, 11:57 Meni ne smeta. Da bilo koji privatnik preuzme Energoinvest, ne bi se ni on trudio da ganja energetske poslove bez jake finansijske konstrukcije a ako se može zaraditi od plina zašto ne. Jel to nije dozvoljeno da Energoinvest ima dobit, ako ima i status ovlaštenog uvoznika neka i zaradi. Zaradio bi neko drugi pa bolje da državna firma zarađuje i da opstane koliko god može duže.
Ne bi mi smetalo ni da elektroprivreda narednih pet godina bude trgoprivreda ako će posložiti sistem da može funkcionisati sa dobro posloženim rudnicima, pripremljenim rudokopima, efikasnim elektranama i ostalim.
A sada polugodišnja dobit ENISa je 13,5 miliona KM ili kroz proračun očekujemo nešto više od 1,50 KM neto dobiti po dionici za godinu 2026.