I dalje se ne mogu pomiriti sa činjenicom da je par goveda kod nas uništilo period od 2010. do 2020. i napravilo trajnu štetu koja utiče i dan danas. Iako je danas dosta bolje i ima perspektive, tadašnji kriminal je napravio teške posljedice.
Prvenstveno na likvidnost. Sa ovakvim dividendnim prinosima kod puno emitenata dnevni prometi bi morali biti najmanje pet puta veći.
HRVATSKO tržište kapitala u proteklih godinu i pol dana bilježi snažan rast, a sve veći broj tvrtki odlučuje se na izlazak na burzu i korištenje drugih oblika financiranja. Specijalisti ističu da su takvi potezi ključni za razvoj poslovanja, no njihovi se učinci vide tek dugoročno. Istovremeno, inflacija i nova ponuda financijskih instrumenata potiču i građane na pojačana ulaganja, piše HRT.
Prošla je godina bila rekordna po broju izlazaka tvrtki na tržište kapitala u Hrvatskoj, izjavio je za HTV investicijski specijalist Krešo Vugrinčić, predsjednik Uprave InterCapital ETF-a. "Mislim da je iz perspektive kompanija to zaista bilo uspješno.
Prikupljen je impresivan iznos novca. Ta sredstva kompanije još iskorištavaju za razvoj poslovanja i investicije. Vjerujem da će se to kroz određeno razdoblje vidjeti u rezultatima poslovanja tih kompanija", rekao je Vugrinčić. Dodao je kako kod dionica na rezultate takvih ulaganja ipak treba gledati na nešto dužem horizontu.
"Svaki IPO je medijski popraćen"
Govoreći o najvećim rizicima za tvrtke koje se odluče na izlazak na tržište kapitala, Vugrinčić je istaknuo kako na to treba gledati kroz oportunitetni trošak. "Ako se kompanije nađu u dobroj tržišnoj poziciji, s rastućom industrijom ili ekonomijom, i imaju priliku zagrabiti veći dio tržišta te proširiti poslovanje, to u većini slučajeva nije moguće financirati samo iz postojećeg poslovanja.
Moraju posegnuti za vanjskim financiranjem. Ako one to ne naprave, napravit će konkurencija i dugoročno će se naći u podređenom položaju. Mislim da uvijek trebaju razmišljati na taj način i koristiti prilike kada su one tu", naglasio je.
Javne ponude dionica pomogle su da se građani više okrenu tom obliku ulaganja umjesto tradicionalnijih oblika. "Svaki IPO je medijski popraćen. Ljudi se možda i donekle poistovjete s kompanijom ako koriste njezine proizvode ili usluge i možda žele biti dio te priče.
"Koliko god previsoka inflacija bila loš fenomen, mislim da radi jednu dobru stvar"
To ih potakne da se približe tržištu i nauče nešto o cjelokupnom procesu ulaganja. Posebno ako se takvo ulaganje pokaže dobrim, mislim da se tada kod ljudi rađa poticaj da razmisle i o drugim mogućnostima na tržištu, poput drugih dionica ili obveznica", pojasnio je Vugrinčić.
Dodao je kako je i inflacija motivirala ljude na ovakva ulaganja. "Koliko god previsoka inflacija bila loš fenomen, mislim da radi jednu dobru stvar, a to je da osvještava ljude da moraju razmišljati dugoročno i jedan dio raspoloživog dohotka izdvajati za budućnost kroz razne oblike investicija", rekao je.
Naglasio je da se radi o ulaganjima na rok od 10, 20 ili 30 godina. Prema njegovim riječima, tek kad inflacija postane "bolna za budžete", ljudi osvijeste koliko držanje novca umanjuje kupovnu moć i kako to može utjecati na njihovu imovinu i mirovinu.
"Na jednostavan način može se pristupiti regionalnim tržištima"
U posljednje vrijeme skupni indeksi, odnosno ETF-ovi, omogućuju i jednostavan izlazak na strana tržišta. Vugrinčić ističe da su takvi proizvodi vrlo popularni u svijetu, a zadnjih godina i u Europi. "Takvi su proizvodi vrlo pristupačni, troškovno efikasni i transparentni.
I na Zagrebačkoj burzi može se trgovati s nekolicinom tih ETF-ova, koji prate određene indekse, te se na jednostavan način može pristupiti regionalnim tržištima koja ulagateljima možda nisu toliko lako dostupna kao američka ili zapadnoeuropska", zaključio je Vugrinčić.