Nisam znao da je Alternativa tu. Možda je dobro što je on vlasnik jer ima dobro poslovno razmišljanje mada je pitanje postoje li ikakvi tragovi nekašnjeg Famosa da bi se to moglo obnoviti .
Čini mi se da sam godinama gledao konstantno trgovanje tim dionicama po 3 KM. Vjerovatno je proteklu deceniju bio aktivan kupac od svih malih dioničara.
Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Još malo o barijerama na našoj granici I u našim glavama. Prave nam barijere za robu ,kapital ,pa I kretanje ljudi, ali i stavljaju medijsku koprenu prekonaših očiju da nam naše ništa ne valja niti vrijedi.
Da ne idemo dalje, malo sam bacio oko na berze naših zapadnih susjeda ,u Sloveniju I Hrvatsku i iznenadio se ,prijatno, obimom trgovanja i trž. kapitalizacijom tamošnjih emitenata od kojih su nam, večina, još uvijek poznata imena.
Od krize 2008, kada je naša berza eutanazirana, oni su se uspjeli podići iz pepela i sa nekoliko uspješnih IPO-a, sa dosta uspješnih otvorenih fondova, učešćem penzionih fondova i uvođenjem ETF-ova i drugih finansijskih elemenata u trgovanje, napravili su značajan odmak od nas Zapadnog Balkana .
Ovo je ponegdje poguralo P/E i I iznad uobičajenih odnosa.
Ili je to sve normalno samo smo mi u dubokoj nedođiji u kojoj je sve jeftino, jer je neotkriveno, ili je namjerno konzervirano.
Neki od uspješnijih otvorenih fondova (Erste I Raiffeisen) imaju registrovanu djelatnost u BIH ,ali očito nema dovoljno robe za kupiti.
Radi uporedbe s našim emitentima evo market kap. nekih emitenata, poznatih nama starijima, na dan 07. 05.2026. :
Slovenija :Krka 8 mlrd. EUR
NLB 4,5
Petrol 2,3
Triglav osiguranje 1,5
Sava RE 1,5
Telekom Slovenije 908 miliona
Hrvatska: Zagrebačka banka 7,1 mlrd EUR
INA 5,3
Končar 4,2
HT 3,2
Podravka 1,1
Croatia osiguranje 1,5
Adris grupa 1,8
Plava laguna 734 miliona
Žito 501 milion
Vjerovatno da mnogi uzroci potcjenjenosti naših emitenata leže u činjenici da smo s “druge strane zavjese” pa je to cijena neuređenosti opšteg poslovnog ambijenta , ali kod nekih uporedivih djelatnosti ,npr.u segmentu telekomunikacija I IT tehnol. sva krivica nije u tome.
Npr. HT je u 2025. god. ostvario dobit prije oporezivanja u iznosu od 177 mil EUR, a BHT 70 mil KM ili 35 mil. EUR što je tačno 5 puta manje. Pri tome je HT ostvario ukupan prihod 4 puta veći sa 3900 zaposlenih od BHT koji je imao 2935 ili za trećinu manje.
Prosječan radnik HT godišnje je koštao 50.190 EUR, a BHT 54.514 KM , ili 80% manje.
Ali , bez obzira što je skoro duplo skuplji, jedan radnik HT je vlasniku ostvario 295.128 EUR UP I 45.384 EUR bruto dobiti, dok je to kod BHT 192.845 EUR I 11.925 EUR.
Mjereno odnosom dobiti I trenutne market kap. BHT proizilazi da je u odnosu na HT trenutno,ovakav, potcjenjen I da bi kap. trebala biti cca 1,3 mlrd KM tj. dionica oko 20 KM .
Mogao bi se izvući I zaključak da je pravac povećanja vrijednosti BHT kroz povećanje prihoda i dobiti po zaposlenom ,makar to značilo I uduplavanje plata kadrova koji su neophodni i sposobni da to sprovedu. To su unutrašnje rezerve koje trebaju da BHT dovedu u poziciju da ima bolji odnos P/E i od HT I drugih sl. operatera , a ne samo povečanje trž.učešća.
EP BIH trenutno ne ostvaruje pozitivne rezultate pa se slična poređenja ne mogu praviti, ali je možemo uporediti npr.sa elektroprivredom Crne Gore koja ima tr. Kap. 603 mil. EUR sa 657 MW hidro i 210 TE , bez prenosa ,( ne znam za distribuciju) , što je 4 puta veće od EP BIH.
Ili recimo poređenje jedne slovenačke farmaceutske kompanije I EP bih .Krka je vrijednija trenutno na tržištu od EPBIH 26,6 puta.
Da ne idemo dalje, malo sam bacio oko na berze naših zapadnih susjeda ,u Sloveniju I Hrvatsku i iznenadio se ,prijatno, obimom trgovanja i trž. kapitalizacijom tamošnjih emitenata od kojih su nam, večina, još uvijek poznata imena.
Od krize 2008, kada je naša berza eutanazirana, oni su se uspjeli podići iz pepela i sa nekoliko uspješnih IPO-a, sa dosta uspješnih otvorenih fondova, učešćem penzionih fondova i uvođenjem ETF-ova i drugih finansijskih elemenata u trgovanje, napravili su značajan odmak od nas Zapadnog Balkana .
Ovo je ponegdje poguralo P/E i I iznad uobičajenih odnosa.
Ili je to sve normalno samo smo mi u dubokoj nedođiji u kojoj je sve jeftino, jer je neotkriveno, ili je namjerno konzervirano.
Neki od uspješnijih otvorenih fondova (Erste I Raiffeisen) imaju registrovanu djelatnost u BIH ,ali očito nema dovoljno robe za kupiti.
Radi uporedbe s našim emitentima evo market kap. nekih emitenata, poznatih nama starijima, na dan 07. 05.2026. :
Slovenija :Krka 8 mlrd. EUR
NLB 4,5
Petrol 2,3
Triglav osiguranje 1,5
Sava RE 1,5
Telekom Slovenije 908 miliona
Hrvatska: Zagrebačka banka 7,1 mlrd EUR
INA 5,3
Končar 4,2
HT 3,2
Podravka 1,1
Croatia osiguranje 1,5
Adris grupa 1,8
Plava laguna 734 miliona
Žito 501 milion
Vjerovatno da mnogi uzroci potcjenjenosti naših emitenata leže u činjenici da smo s “druge strane zavjese” pa je to cijena neuređenosti opšteg poslovnog ambijenta , ali kod nekih uporedivih djelatnosti ,npr.u segmentu telekomunikacija I IT tehnol. sva krivica nije u tome.
Npr. HT je u 2025. god. ostvario dobit prije oporezivanja u iznosu od 177 mil EUR, a BHT 70 mil KM ili 35 mil. EUR što je tačno 5 puta manje. Pri tome je HT ostvario ukupan prihod 4 puta veći sa 3900 zaposlenih od BHT koji je imao 2935 ili za trećinu manje.
Prosječan radnik HT godišnje je koštao 50.190 EUR, a BHT 54.514 KM , ili 80% manje.
Ali , bez obzira što je skoro duplo skuplji, jedan radnik HT je vlasniku ostvario 295.128 EUR UP I 45.384 EUR bruto dobiti, dok je to kod BHT 192.845 EUR I 11.925 EUR.
Mjereno odnosom dobiti I trenutne market kap. BHT proizilazi da je u odnosu na HT trenutno,ovakav, potcjenjen I da bi kap. trebala biti cca 1,3 mlrd KM tj. dionica oko 20 KM .
Mogao bi se izvući I zaključak da je pravac povećanja vrijednosti BHT kroz povećanje prihoda i dobiti po zaposlenom ,makar to značilo I uduplavanje plata kadrova koji su neophodni i sposobni da to sprovedu. To su unutrašnje rezerve koje trebaju da BHT dovedu u poziciju da ima bolji odnos P/E i od HT I drugih sl. operatera , a ne samo povečanje trž.učešća.
EP BIH trenutno ne ostvaruje pozitivne rezultate pa se slična poređenja ne mogu praviti, ali je možemo uporediti npr.sa elektroprivredom Crne Gore koja ima tr. Kap. 603 mil. EUR sa 657 MW hidro i 210 TE , bez prenosa ,( ne znam za distribuciju) , što je 4 puta veće od EP BIH.
Ili recimo poređenje jedne slovenačke farmaceutske kompanije I EP bih .Krka je vrijednija trenutno na tržištu od EPBIH 26,6 puta.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Standardno majska neaktivnost. A ni naredna dva tri mjeseca neće biti značajno aktivniji.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Za muju su bili ništa.
Zijad Blekić osuđen je prvostepenom presudom Kantonalnog suda u Sarajevu na 13 godina zatvora zbog milionske prevare sa dionicama, pranja novca i organiziranog kriminala.
U junu 2021. godine, Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu Tužilaštva Kantona Sarajevo protiv 19 osoba u predmetu „Profit“. Pored Blekića, optužnica je podignuta protiv Edina Dizdara, Armina Mulahusića, Davera Halilbegovića, Hasana Ćelama, Muharema Bajrića, Ramiza Bibića, Nasera Dace, Jasmina Jusufranića, Smiljke Jusufranić, Branislava Petrovića, Mirsada Imamovića, Edina Muftića, Alena Murguza, Elme Mulahusić, Edine Halilbegović, Azre Blekić Aydogan, Hamdije Zvrko i Huseina Zvrke. Svi optuženi su proglašeni krivim. Teretilo ih se za krivična djela organizirani kriminal, zloupotrebu položaja, pranje novca, prevaru u privrednom poslovanju i dr. Optuženi su da su od 2006. do 2014. godine organizirali grupu koja je na nezakonit način stekla imovinsku korist od oko 30 miliona maraka i to fiktivnom kupovinom dionica, manipulacijom na tržištu kapitala, te izvlačenjem novca kroz fiktivne pravne poslove.
Zijad Blekić bio je jedan od prvih ljudi u Bosni i Hercegovini koji su trgovali dionicama. Istraga u predmetu “Profit” započeta je još 2010. godine. Među glavnim osumnjičenim su bili biznismen Blekić, bivši predsjednik Komisije za vrijednosne papire FBiH Hasan Ćelam te Blekićev saradnik Edin Dizdar.
Optužnici protiv Blekića i drugih je prethodila kompleksna istraga Tužilaštva KS u saradnji sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), koja je započeta još 2010. godine. Sud je još u fazi istrage, a na prijedlog Tužilaštva KS, blokirao više od sedam miliona maraka koji su se nalazili na računima osumnjičenih i njihovih firmi. U optužnici su postupajući tužioci predložili oduzimanje imovinske koristi stečene krivičnim djelom u višemilionskom iznosu.