Nisam znao da je Alternativa tu. Možda je dobro što je on vlasnik jer ima dobro poslovno razmišljanje mada je pitanje postoje li ikakvi tragovi nekašnjeg Famosa da bi se to moglo obnoviti .
Čini mi se da sam godinama gledao konstantno trgovanje tim dionicama po 3 KM. Vjerovatno je proteklu deceniju bio aktivan kupac od svih malih dioničara.
Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Još malo o barijerama na našoj granici I u našim glavama. Prave nam barijere za robu ,kapital ,pa I kretanje ljudi, ali i stavljaju medijsku koprenu prekonaših očiju da nam naše ništa ne valja niti vrijedi.
Da ne idemo dalje, malo sam bacio oko na berze naših zapadnih susjeda ,u Sloveniju I Hrvatsku i iznenadio se ,prijatno, obimom trgovanja i trž. kapitalizacijom tamošnjih emitenata od kojih su nam, večina, još uvijek poznata imena.
Od krize 2008, kada je naša berza eutanazirana, oni su se uspjeli podići iz pepela i sa nekoliko uspješnih IPO-a, sa dosta uspješnih otvorenih fondova, učešćem penzionih fondova i uvođenjem ETF-ova i drugih finansijskih elemenata u trgovanje, napravili su značajan odmak od nas Zapadnog Balkana .
Ovo je ponegdje poguralo P/E i I iznad uobičajenih odnosa.
Ili je to sve normalno samo smo mi u dubokoj nedođiji u kojoj je sve jeftino, jer je neotkriveno, ili je namjerno konzervirano.
Neki od uspješnijih otvorenih fondova (Erste I Raiffeisen) imaju registrovanu djelatnost u BIH ,ali očito nema dovoljno robe za kupiti.
Radi uporedbe s našim emitentima evo market kap. nekih emitenata, poznatih nama starijima, na dan 07. 05.2026. :
Slovenija :Krka 8 mlrd. EUR
NLB 4,5
Petrol 2,3
Triglav osiguranje 1,5
Sava RE 1,5
Telekom Slovenije 908 miliona
Hrvatska: Zagrebačka banka 7,1 mlrd EUR
INA 5,3
Končar 4,2
HT 3,2
Podravka 1,1
Croatia osiguranje 1,5
Adris grupa 1,8
Plava laguna 734 miliona
Žito 501 milion
Vjerovatno da mnogi uzroci potcjenjenosti naših emitenata leže u činjenici da smo s “druge strane zavjese” pa je to cijena neuređenosti opšteg poslovnog ambijenta , ali kod nekih uporedivih djelatnosti ,npr.u segmentu telekomunikacija I IT tehnol. sva krivica nije u tome.
Npr. HT je u 2025. god. ostvario dobit prije oporezivanja u iznosu od 177 mil EUR, a BHT 70 mil KM ili 35 mil. EUR što je tačno 5 puta manje. Pri tome je HT ostvario ukupan prihod 4 puta veći sa 3900 zaposlenih od BHT koji je imao 2935 ili za trećinu manje.
Prosječan radnik HT godišnje je koštao 50.190 EUR, a BHT 54.514 KM , ili 80% manje.
Ali , bez obzira što je skoro duplo skuplji, jedan radnik HT je vlasniku ostvario 295.128 EUR UP I 45.384 EUR bruto dobiti, dok je to kod BHT 192.845 EUR I 11.925 EUR.
Mjereno odnosom dobiti I trenutne market kap. BHT proizilazi da je u odnosu na HT trenutno,ovakav, potcjenjen I da bi kap. trebala biti cca 1,3 mlrd KM tj. dionica oko 20 KM .
Mogao bi se izvući I zaključak da je pravac povećanja vrijednosti BHT kroz povećanje prihoda i dobiti po zaposlenom ,makar to značilo I uduplavanje plata kadrova koji su neophodni i sposobni da to sprovedu. To su unutrašnje rezerve koje trebaju da BHT dovedu u poziciju da ima bolji odnos P/E i od HT I drugih sl. operatera , a ne samo povečanje trž.učešća.
EP BIH trenutno ne ostvaruje pozitivne rezultate pa se slična poređenja ne mogu praviti, ali je možemo uporediti npr.sa elektroprivredom Crne Gore koja ima tr. Kap. 603 mil. EUR sa 657 MW hidro i 210 TE , bez prenosa ,( ne znam za distribuciju) , što je 4 puta veće od EP BIH.
Ili recimo poređenje jedne slovenačke farmaceutske kompanije I EP bih .Krka je vrijednija trenutno na tržištu od EPBIH 26,6 puta.
Da ne idemo dalje, malo sam bacio oko na berze naših zapadnih susjeda ,u Sloveniju I Hrvatsku i iznenadio se ,prijatno, obimom trgovanja i trž. kapitalizacijom tamošnjih emitenata od kojih su nam, večina, još uvijek poznata imena.
Od krize 2008, kada je naša berza eutanazirana, oni su se uspjeli podići iz pepela i sa nekoliko uspješnih IPO-a, sa dosta uspješnih otvorenih fondova, učešćem penzionih fondova i uvođenjem ETF-ova i drugih finansijskih elemenata u trgovanje, napravili su značajan odmak od nas Zapadnog Balkana .
Ovo je ponegdje poguralo P/E i I iznad uobičajenih odnosa.
Ili je to sve normalno samo smo mi u dubokoj nedođiji u kojoj je sve jeftino, jer je neotkriveno, ili je namjerno konzervirano.
Neki od uspješnijih otvorenih fondova (Erste I Raiffeisen) imaju registrovanu djelatnost u BIH ,ali očito nema dovoljno robe za kupiti.
Radi uporedbe s našim emitentima evo market kap. nekih emitenata, poznatih nama starijima, na dan 07. 05.2026. :
Slovenija :Krka 8 mlrd. EUR
NLB 4,5
Petrol 2,3
Triglav osiguranje 1,5
Sava RE 1,5
Telekom Slovenije 908 miliona
Hrvatska: Zagrebačka banka 7,1 mlrd EUR
INA 5,3
Končar 4,2
HT 3,2
Podravka 1,1
Croatia osiguranje 1,5
Adris grupa 1,8
Plava laguna 734 miliona
Žito 501 milion
Vjerovatno da mnogi uzroci potcjenjenosti naših emitenata leže u činjenici da smo s “druge strane zavjese” pa je to cijena neuređenosti opšteg poslovnog ambijenta , ali kod nekih uporedivih djelatnosti ,npr.u segmentu telekomunikacija I IT tehnol. sva krivica nije u tome.
Npr. HT je u 2025. god. ostvario dobit prije oporezivanja u iznosu od 177 mil EUR, a BHT 70 mil KM ili 35 mil. EUR što je tačno 5 puta manje. Pri tome je HT ostvario ukupan prihod 4 puta veći sa 3900 zaposlenih od BHT koji je imao 2935 ili za trećinu manje.
Prosječan radnik HT godišnje je koštao 50.190 EUR, a BHT 54.514 KM , ili 80% manje.
Ali , bez obzira što je skoro duplo skuplji, jedan radnik HT je vlasniku ostvario 295.128 EUR UP I 45.384 EUR bruto dobiti, dok je to kod BHT 192.845 EUR I 11.925 EUR.
Mjereno odnosom dobiti I trenutne market kap. BHT proizilazi da je u odnosu na HT trenutno,ovakav, potcjenjen I da bi kap. trebala biti cca 1,3 mlrd KM tj. dionica oko 20 KM .
Mogao bi se izvući I zaključak da je pravac povećanja vrijednosti BHT kroz povećanje prihoda i dobiti po zaposlenom ,makar to značilo I uduplavanje plata kadrova koji su neophodni i sposobni da to sprovedu. To su unutrašnje rezerve koje trebaju da BHT dovedu u poziciju da ima bolji odnos P/E i od HT I drugih sl. operatera , a ne samo povečanje trž.učešća.
EP BIH trenutno ne ostvaruje pozitivne rezultate pa se slična poređenja ne mogu praviti, ali je možemo uporediti npr.sa elektroprivredom Crne Gore koja ima tr. Kap. 603 mil. EUR sa 657 MW hidro i 210 TE , bez prenosa ,( ne znam za distribuciju) , što je 4 puta veće od EP BIH.
Ili recimo poređenje jedne slovenačke farmaceutske kompanije I EP bih .Krka je vrijednija trenutno na tržištu od EPBIH 26,6 puta.