Malo sam pregledao tehnički dio posla jer sam prije 6-7 godina ostao uskraće za informacije. Bilo je daleko teže naći a sad ima ovaj alat koji traži za nas:
2023. 3,6 miliona m3 Ostvaren rast od 4,3% u odnosu na 2022.
2024. ~3,7 miliona m3 Preliminarna procjena (povećanje potražnje Solane).
2025. 3,8 – 4,2 miliona m3 Procjena na osnovu investicionog plana.
2027. 4,4 miliona m3
Pošto će trenutno nalazište biti aktivno 15 godina onda bi moralo donijeti bar 50 miliona KM čiste dobiti, a toliko im nije potrebno za ulaganje i osposobljavanje novog polja Rasovac koje će trajati još 70 godina.
Istražno polje Rasovac predstavlja jedan od ključnih resursa za budućnost eksploatacije soli u tuzlanskoj regiji. Kako su se rezerve na starim ležištima iscrpljivale ili postajale rizične po stabilnost grada, fokus istraživanja i eksploatacije pomjerio se prema sjeveroistoku.
Evo ključnih informacija o ovom lokalitetu:
1. Geografski položaj i namjena
Ležište Rasovac nalazi se u neposrednoj blizini trenutno aktivnog ležišta Tetima. Ono se posmatra kao prirodni nastavak sonog ležišta koji treba osigurati kontinuitet proizvodnje slanice za industrijske potrebe (Solana Tuzla i Šišedžam Soda Lukavac) u narednim decenijama.
2. Geološke karakteristike
Ležište je dio istog sedimentnog kompleksa kao i ostatak tuzlanskog bazena, ali sa određenim specifičnostima:
Dubina: Soni slojevi se nalaze na znatnim dubinama, često preko 400-500 metara.
Struktura: Sastoji se od serije sonih sočiva (leća) koja su isprekidana laporcima i drugim pratećim stijenama.
Kvalitet: Preliminarna istraživanja ukazuju na visok stepen čistoće natrijum-hlorida (NaCl), slično kao na Tetimi.
3. Faza istraživanja i eksploatacije
Istražno polje Rasovac je prošlo kroz nekoliko faza:
Istražno bušenje: Izvršene su brojne dubinske bušotine kako bi se precizno definisale granice sonog tijela i izračunale geološke rezerve.
Kontrolisano izluživanje: Na ovom polju se planira (ili se već djelimično provodi) isključivo metoda kontrolisane eksploatacije. To podrazumijeva precizno formiranje podzemnih komora uz ostavljanje "zaštitnih stubova" soli između njih kako ne bi došlo do slijeganja površine zemlje.
Slanica sa Rasovca je zasićena ($NaCl > 300 g/l$), što drastično smanjuje troškove isparavanja u Solani. Da je koncentracija manja, troškovi energenata (pare i struje) za dobijanje kristalne soli bili bi ekonomski neodrživi.
Izgradnja bušotine (Najveći pojedinačni trošak)
Svaka nova istražno-eksploataciona bušotina na ovim dubinama (preko 500 metara) košta između 1,5 i 2,5 miliona KM.
Okvirna procjena ukupne investicijeZa aktivaciju jednog "klastera" (grupe od nekoliko bušotina) na novom polju, potrebna su ulaganja od 10 do 15 miliona KM.
Bušenje i opremanje bušotina 50% - 60%
Cjevovodi i mašinska postrojenja 20% - 25%
Zemljište i dozvole 10%
Automatizacija i nadzor 5% - 10%
Na prvu sam mislio da puno više i da će Rudnik soli za aktivaciju novog nalazišta morati angažovati bar 60 -70 miliona KM ali dobro je da je dosta manje i da neće akumulirati desetine miliona KM spremajući se za novi projekat.