Rudnik Soli Tuzla

[potisak]

...
Dakle, novčana sredstva i kapital nemaju nikakve, ali ama baš nikakve veze....

Mnogi čitatelji vas neće razumjeti (iako ste dali dobru smjernicu...)
i mnogi će vam reći da su novčana sredstva „skoro“ nešto najvrijednije od Kapitala.
Tako i u oblasti Kapitala vi, i ukupnu Dobit od 14 mil. i ukupne Rezerve od 9,2 mil. nazivate „Tekuća i akumulirana dobit“ i da iznose 14 mil.,
a poznato je da se i Dobit akumulira, kao i Rezerve što se isto akumuliraju, (kao i Revalorizacione rezerve koje 10 godina iznose isto 1,569.354 KM).
I „sve to“ kada se akumulira (sastavi) treba da bude u „kombinaciji keša i potražnji od kupaca“,
a to iznosi zadnjih par godina iznos: veći od 22 mil. KM, koji se „kiseli“ na računu.
(Bolje je da se dio tih sredstava podijeli putem dividende, nego da se oroči, jer i vlasnici treba da dobiju nešto. Radnici su dobili, Solana već nekoliko godina daje dividendu, Sisedžam takođe profitira, ali jedino dioničari RST još ništa, a Vlada TK se zadužuje).

Ono što se sada primjećuje je da dobit raste (a raste prvenstveno zbog povećanja cijene slanice, koja je uslovljena, koja je i još veća od početka ove godine, koja će i dalje morati biti i još veća, pa će i RST morati zarađivati više od Solane, jer je i veći i važniji i značajniji i Vlada TK ima cca. 73% zbog važnosti, a u Solani Vlada TK nema ništa.
Samo zamislimo da Sisedžam i Solana plaća „slanicu“ 20 KM po 1m3, kao što to plaća Panonica i to za „slanicu“ niskog solaniteta, pa to je dodatna zarada od 20-6=14 x 3,5mil = 49 mil. KM, ili dodatnih 31,99 KM po dionici, za jednu godinu.


Mada to sada možemo odvojiti na stranu, jer ovaj projekat "južne plinske interkonekcije" preskače sve analize i stavlja se na 1. mjesto po važnosti,
a to košta mnogo mnogo više.

... Nije problem platiti nešto 30-35 ako ...

I to je tačno, da nije problem, ali ne vjerujem da se po toj cijeni više može nabaviti, .

Sutra je veoma privlačan onaj paket od par tisuća/hiljadarki na 42 KM, .

[Encyko]

Nisam upratio, kakvu poveznicu ima južna plinska interkonekcija sa rudnikom soli?

[panzer]

Iako se često potencira da ima, nema skoro nikakve. Možda se negdje u "podsvijesti" ima informacija da bi se nakon eksploatacije ležišta na Tetimi, gdje su sad aktivne bušotine i gdje imaju nadzemne rezervoare, nekad mogla iskoristiti prazna ležišta za skladištenja plina.
Ali ova eksploatacija na Tetimi će trajati još 30 godina s tim da imaju drugačiju tehniku rada u kojoj nema naknadnog slijeganja tla što znači da nema praznina.
Čak i da ostanu praznine, ti nekakvi amerikanci koji sve ovo vode sigurno ne bi dijelili posao sa svakim pošto nisu humanitarci nego hijene. O tom ćemo pričati za 30 godina.

Ovo:

Samo zamislimo da Sisedžam i Solana plaća „slanicu“ 20 KM po 1m3, kao što to plaća Panonica i to za „slanicu“ niskog solaniteta, pa to je dodatna zarada od 20-6=14 x 3,5mil = 49 mil. KM, ili dodatnih 31,99 KM po dionici, za jednu godinu.

Ako je na početku ove godine i bilo povećanje cijene slanice, ne vjerujem da je dvocifren procentualni rast. Veći iznos bi ugrozio rad SSL.

Što se tiče poslovanja Rudnika soli profitna marža od 24% je velika i sasvim dovoljna. Svi u tom lancu su zadovoljni i svi optimalno zarađuju tako da se mora gledati ukupan performans.

[Sitna buranija]

...
Dakle, novčana sredstva i kapital nemaju nikakve, ali ama baš nikakve veze....

Mnogi čitatelji vas neće razumjeti (iako ste dali dobru smjernicu...)
i mnogi će vam reći da su novčana sredstva „skoro“ nešto najvrijednije od Kapitala.
Tako i u oblasti Kapitala vi, i ukupnu Dobit od 14 mil. i ukupne Rezerve od 9,2 mil. nazivate „Tekuća i akumulirana dobit“ i da iznose 14 mil.,
a poznato je da se i Dobit akumulira, kao i Rezerve što se isto akumuliraju, (kao i Revalorizacione rezerve koje 10 godina iznose isto 1,569.354 KM).
I „sve to“ kada se akumulira (sastavi) treba da bude u „kombinaciji keša i potražnji od kupaca“,
a to iznosi zadnjih par godina iznos: veći od 22 mil. KM, koji se „kiseli“ na računu.
(Bolje je da se dio tih sredstava podijeli putem dividende, nego da se oroči, jer i vlasnici treba da dobiju nešto. Radnici su dobili, Solana već nekoliko godina daje dividendu, Sisedžam takođe profitira, ali jedino dioničari RST još ništa, a Vlada TK se zadužuje).

Ono što se sada primjećuje je da dobit raste (a raste prvenstveno zbog povećanja cijene slanice, koja je uslovljena, koja je i još veća od početka ove godine, koja će i dalje morati biti i još veća, pa će i RST morati zarađivati više od Solane, jer je i veći i važniji i značajniji i Vlada TK ima cca. 73% zbog važnosti, a u Solani Vlada TK nema ništa.
Samo zamislimo da Sisedžam i Solana plaća „slanicu“ 20 KM po 1m3, kao što to plaća Panonica i to za „slanicu“ niskog solaniteta, pa to je dodatna zarada od 20-6=14 x 3,5mil = 49 mil. KM, ili dodatnih 31,99 KM po dionici, za jednu godinu.


Mada to sada možemo odvojiti na stranu, jer ovaj projekat "južne plinske interkonekcije" preskače sve analize i stavlja se na 1. mjesto po važnosti,
a to košta mnogo mnogo više.

... Nije problem platiti nešto 30-35 ako ...

I to je tačno, da nije problem, ali ne vjerujem da se po toj cijeni više može nabaviti, .

Sutra je veoma privlačan onaj paket od par tisuća/hiljadarki na 42 KM, .

Ili ne razumiješ ili namjerno pogrešno interpretiraš ono što napišem. Znač̣i, nigdje, ama baš nigdje nisam napisao da su rezerve i akumulirana dobit zajedno 14 miliona, nego sam upravo napisao da su rezerve 9,3 miliona, a akumulirana dobit 14 miliona. To dvoje zajedno je 23,2 miliona i opet nije dovoljno da se formiraju zakonske rezerve koje bi trebale iznositi 32,6 miliona KM.

A što se tiče cijene prema Solani i Šišedžamu, pa ne može rudnik tu cijenu dizati koliko je njemu potrebno i drago, jer ako Solana npr. ne može proizvesti so po cijenama koje su tržišne, neće je ni proizvoditi. Hoće li rudnik onda time profitirati? Rudnik postavlja cijenu prema kojoj svi u lancu mogu zaraditi, jer ako ne zarađuju svi, onda je vjerovatno da neće zaraditi niko... BTW, niko ti nije kriv ako si se "zeznuo" u procjeni pa kupio dionice rudnika soli umjesto Solane

[belse]

Konstantno se povecava broj kupovnih naloga u posljednja tri dana,
Vec su presli 35 KM,
Sasvim je mali broj dionica na ponudi ispod 42 KM
Ako se ovaj trend nastavi, pretpostavka je da ce dodatno pogurati cijenu.

[panzer]

Juče sam se malo raspitao za SSL i oni su u niskom startu za pokrivanje tržišta staklenih površina koja su bile u ratnim zonama. Kažu ako bi u Ukrajini prestao rat, tu bi dobili ogromne narudžbe za isporuke.

Vezano za onu informaciju o tržištu "ravnog stakla" malo sam pogledao na korporativnu stranicu i vidim vijesti od prije nekoliko sedmica. Značajno su prošili tri velike fabrike što bi trebalo značiti da neće biti brige oko smanjenja posla u SSLu:

Şişecam Completes Its Largest Flat Glass Facility Investment

​Şişecam has completed its greenfield flat glass facility investment in Tarsus, realized with a 315 million Euro investment, commissioning the TR9 line. With this facility, which will rank among the largest in the world in terms of capacity, Şişecam's flat glass production capacity will exceed 5 million tons.

Şişecam, the only global company operating in all core areas of glass, has completed its greenfield flat glass facility and TR9 line investment in Tarsus, realized with an investment of 315 million Euros. Equipped with the TR9 furnace and line, the facility has an annual gross production capacity of 432,000 tons, making it the largest flat glass facility ever built by Şişecam and one of the highest-capacity flat glass facilities in the world. With the commissioning of this new facility, Şişecam's flat glass production capacity will exceed 5 million tons.

One of the largest facilities in the world

Commenting on the TR9 line investment, Şişecam CEO Can Yücel noted that Tarsus's strategic location provided significant advantages for the project. Yücel continued: "With this investment, which aligns with our sustainability‑focused and value‑added production strategy, we have established one of the world's largest flat glass manufacturing facilities. The commissioning of the new line will further strengthen Şişecam's flat glass production capability and significantly enhance our competitive position in global markets.

,Şişecam has successfully commissioned the new coated glass line at its San Giorgio di Nogaro plant in Northern Italy an investment realized with 25 million Euro. This strategic move will strengthen Şişecam's position in the European glass industry and increase the share of value‑added glass products in its portfolio.​

A global player in the glass and chemicals industries, Şişecam commissioned the new coated glass line in Northern Italy to meet the rising demand for coated glass in the flat glass sector. With this new line, brought to life with a 25 million Euro investment, Şişecam will increase its coated glass capacity in Italy from 6 million square meters to 12.5 million square meters. This step will bolster Şişecam's position in the European glass industry and enable the company to meet the growing demand for high-quality and advanced glass products.

Şişecam has completed its investment in a new coated glass line at its flat glass manufacturing facility in Bulgaria. The new line, with an annual capacity of 6 million square meters, will operate alongside the existing coated glass line. With a total investment of EUR 20 million, the new line will strengthen the company's value-added product capacity for the European architectural glass market and support the growth of its international sales.

[potisak]

Znači, konstatovali smo da Novca na računu ima cca. 22 mil.KM, ali radi preglednosti navedimo Neto dobiti zadnjih 10 godinama (jer neki ljudi ove dobiti analiziraju i na drugi način):
2016 340.376
2017 2,026.820
2018 2,546.409
2019 1,888.243
2020 577.104
2021 531.619
2022 1,641.989
2023 3,209.911
2024 3,830.829
2025 5,482.249

I po ZPD nije dovoljno za obaveznu isplatu dividende, ALI MOŽE. Posebno u ovom slučaju (kada se novac „kiseli“ na računima i „jede ga inflacija“). Vlada TK je nanovo zadužena, nema dobar imidž, jer nije uzela ni jednu KM dobiti, dok kupci gomilaju desetine i stotine miliona KM. Solana je 3 x manja, a toliko godina isplaćuje „finu“ dividendu. To je poraz za menadžment vlade TK. Tako da zbog njihovih malverzacija, ne vjerujem da će dati dividendu, ali zbog ekonomskih kvalifikacija i dobrog vođenja potpuno je opravdano i poslovno ispravno da ove godine isplate dividendu.

A ne pitanje gdje se ko zezne, bolje je reći: gdje se ko nije zeznuo?
Sada se vidi da je JPESR bolna tačka mnogima (ali u nekoj budućnosti je oporavak...). Ja sam se zeznuo na TCMK, na ASA banci sam mogao i bolje proći, ali mi je bolna rana baš na RST (imam ga i od 70 KM, a moj drug ga je kupovao i po 100 KM). Nadali se da ga uzmu Turci, a Turci čekali da ga ovi naši ukradu, pa da budu u vlasništvu 100% (a Tušanj, da respodijele malim dioničarima, pa Rizah Softić galamio da je to nepravedna podjela Društva, mada se to nije ništa važilo, ali jeste neko KOMV naredio da to ne može, pa su pokušali ponovo, pa ponovo i definitivno ne može).
Kasnije se kovali planovi da ga kupi Solana (Hrvići), uz neke kredite, pa Bingo jer je i on počeo sa naftnim biznisom (a Tuzlak je) itd itd. Naravno da Turci nisu odustali, ali prirodno je da ih stigne „karma“ jer su toliko mrcvarili. Panzere, njima treba toliko stakla (zbog njihovih zemljotresa i ruševina), da za života našeg i naše djece neće stići da toliko proizvedu, a za potrebe sode, ne trebamo pričati. Nego sada je jasno da je RST meta i novih investitora, jačih, moćnijih i sa „debelim“ parama, koji se ne cenkaju, nego će samo reći „daj, pošto god“.
Kako god želim sebi oporavak, želim i vama dobru poslovnu priliku. Prirodno je da dionica RST bude skuplja od dionice SOLT, a i bila je.

[aid]

RSTT će trebati ubuduće imati još veću dobit nego u 2025. godini inače ni za slijedeće dvije godine neće imati reserve u iznosu od 25% dioničkog kapitala.
Ako se složimo da su rudnik Solana I FSL u istoj branši onda profitna marža može biti jedan kriterij njihovog poređenja profitabilnosti. Iako je marža rudnika u 2025. bila visoka, Solana ima višu ,a FSL je dugo godina takođe imao višu profitnu maržu izuzev par zadnjih godina za koje je dobit znatno lošija.

Po pitanju povrata na dionički kapital u 2025. god. rudnik I sa ovih preko 5 mil KM ima samo 3,4 % u odnosu na solaninih 9,4 % I fsl 5,3 % . Obzirom da su u istoj branši ,( još više, jedan dobavni lanac), da rudnik ubrzano provodi modernizaciju I racionalizaciju, a I korekcijom cijena slanice, doći će do daljnje značajnije porasti dobiti rudnika u slijedećim godinama , jer kad tad u ovakvom lancu teži se izjednačenju dobiti na kapital inače nema stabilnih poslovnih odnosa.

[Sitna buranija]

Znači, konstatovali smo da Novca na računu ima cca. 22 mil.KM, ali radi preglednosti navedimo Neto dobiti zadnjih 10 godinama (jer neki ljudi ove dobiti analiziraju i na drugi način):
2016 340.376
2017 2,026.820
2018 2,546.409
2019 1,888.243
2020 577.104
2021 531.619
2022 1,641.989
2023 3,209.911
2024 3,830.829
2025 5,482.249

I po ZPD nije dovoljno za obaveznu isplatu dividende, ALI MOŽE. Posebno u ovom slučaju (kada se novac „kiseli“ na računima i „jede ga inflacija“). Vlada TK je nanovo zadužena, nema dobar imidž, jer nije uzela ni jednu KM dobiti, dok kupci gomilaju desetine i stotine miliona KM. Solana je 3 x manja, a toliko godina isplaćuje „finu“ dividendu. To je poraz za menadžment vlade TK. Tako da zbog njihovih malverzacija, ne vjerujem da će dati dividendu, ali zbog ekonomskih kvalifikacija i dobrog vođenja potpuno je opravdano i poslovno ispravno da ove godine isplate dividendu.

...

Prirodno je da dionica RST bude skuplja od dionice SOLT, a i bila je.

Evo za Solanu dobiti po istim godinama:

2016 647.594
2017 -1.074.933 (gubitak)
2018 2,457.145
2019 4.203.109
2020 4.528.742
2021 5.614.522
2022 5.504.907 (dividenda 6 KM)
2023 8.147.573 (dividenda 6 KM)
2024 9.754.822 (dividenda 6,2 KM)
2025 8.859.580 (?)

AS holding je praktično od 2018. godine tamo, jer su u 2017. godini čistili knjige.

Uglavnom u 2025. godini Solana ima neto dobit u visini oko 20% ukupnih prihoda, a Rudnik soli 23%. Prema tome, ne pljačka niko nikog tu samo je kod Rudnika soli ovaj "preporod" krenuo zadnjih 2-3 godine, a kod Solane prije deset godina. A Solana je dividendu počela isplaćivati tek unazad tri godine. Tom logikom i dinamikom, i od Rudnika je za očekivati da počne sa isplatom dividende za neke 3-4 godine.

P.S. I kada se gleda dobit po zaposlenom, i tu je Rudnik profitabilniji od Solane jer je kod Rudnika neto dobit po zaposlenom 43,5 hiljada KM, a kod Solane 34,5 hiljada KM. Tako da mislim da se previše ovdje sere na trenutni rad Rudnika i da se previše zavidi Solani, a zapravo treba još malo strpljenja. Možda je ranije i bilo prostora za prigovarati, ali sada mislim da nema razloga. A i dividenda će s vremenom doći ako ovako nastave. Samo treba još malo strpljenja.

[investmen]

kako mi se sviđa razmišljanje ovog čovjeka, sitna buranija, vidi se da jako temeljito, detaljno i stručno analizira stvari, bez lažnog optimizma što je u investiranju možda jedna od kjučnih osobina. Rurdnik soli definitivno predstvalja najpodcjenjeniju dionicu na SASE, što je možda u jednu ruku i dobro jer sporiji rast dionica može biti iritantan ali definitivno je sigurniji od nekakvih naglih bumova i u jednu ruku i odražava stabilono i ispravno funkcionisanje firme. Doći će i dividenda na red, kad-tad, samo polahko.