nafta
Re: nafta
poput metala i jos nekih roba nafta ce vjerovatno sljedecih godina biti u bull ciklusu.kriticna cijena je oko 150 dolara. ako tu cijenu probije i nastavi to ce joj biti najniza cijena u sljedecem perodu.onda cemo tek saznati zasto evropa prelazi na zelenu agendu i zasto bi se vlasti u mnogim drzavama mogle smjenjivati svakih par mjeseci zbog recesije i stagflacije.necu jos stavljat grafiku o kojim bi se cijenama moglo raditi dok ne predje bar 120 dolara
Re: nafta
nafta bi se u ovoj godini mogla odrzat na nivou 100 do 150 dolara po barelu,dok bi u narednim godinama cijena mogla varirati izmedju 150 i 400 dolara po barelu.mnogo je razloga a jedan od njih je da ce petro dolar nakon krace pauze u ovoj godini nastaviti strmoglavi pad vec u sljedecoj i nafta ce biti vise vezana za zlato koje je trenutno tek u prvoj pravoj korekciji prije glavnog prebacivanja bogatstva iz dionica,obveznica i papira u metale i robu.
https://pbs.twimg.com/media/HELTkH7XoAA ... name=large
u ovom trenutku smo negdje izmedju faze 1 i 2 .dolar iobveznice trenutno rastu a onda slijedi dalje redosljedom
A Roadmap
Stage 1: Deflation
Response: Money Printing
QE / Rate Cuts
Corporate Bailouts & Bankruptcies
Consumer Debt Defaults
Real Estate Crisis
Market Reaction: Rush to Safety / Liquidity
USD
Bonds
Stage 2: (Hyper-)Inflation
Response: Currency Devaluation / Loss of Purchasing Power
QT / Raise Rates
Gov’t & Corporate Debt Defaults
Bond Market Collapse
Market Reaction: Rush to External Safe Havens
Precious Metals: Gold / Silver
Stage 3: Bretton Woods-style Systemic Reset
Response:
https://pbs.twimg.com/media/HELTkH7XoAA ... name=large
u ovom trenutku smo negdje izmedju faze 1 i 2 .dolar iobveznice trenutno rastu a onda slijedi dalje redosljedom
A Roadmap
Stage 1: Deflation
Response: Money Printing
QE / Rate Cuts
Corporate Bailouts & Bankruptcies
Consumer Debt Defaults
Real Estate Crisis
Market Reaction: Rush to Safety / Liquidity
USD
Bonds
Stage 2: (Hyper-)Inflation
Response: Currency Devaluation / Loss of Purchasing Power
QT / Raise Rates
Gov’t & Corporate Debt Defaults
Bond Market Collapse
Market Reaction: Rush to External Safe Havens
Precious Metals: Gold / Silver
Stage 3: Bretton Woods-style Systemic Reset
Response:
Re: nafta
https://www.reuters.com/business/energy ... 026-03-27/
chart koji bi mogao evropu vremenom bacit na koljena
https://pbs.twimg.com/media/HC6Hfb0aEAA ... name=large
https://pbs.twimg.com/media/HDS70m8WwAE ... name=large
energetska kriza , finansiska i ekonomska pa migranti
chart koji bi mogao evropu vremenom bacit na koljena
https://pbs.twimg.com/media/HC6Hfb0aEAA ... name=large
https://pbs.twimg.com/media/HDS70m8WwAE ... name=large
energetska kriza , finansiska i ekonomska pa migranti
Re: nafta
Evropa bi se mogla suočiti s nestašicom goriva do aprila zbog smanjenja isporuka od strane Irana, kaže šef Shella
Wael Sawan upozorava na pritisak na dizel i benzin ako se Hormuški moreuz ne ponovo otvori za transport nafte i plina
Evropa bi se mogla suočiti s nestašicom energije i goriva već sljedećeg mjeseca ako se ne ponovo otvori Hormuški moreuz, rekao je izvršni direktor kompanije Shell.
Šef najveće evropske naftne kompanije rekao je da sarađuje s vladama kako bi im pomogla u rješavanju krize u snabdijevanju naftom i plinom, koja je već dovela do racioniranja energije u azijskim zemljama.
Oštro upozorenje ponovila je i njemačka ministrica ekonomije Katherina Reiche, koja je na istoj industrijskoj konferenciji rekla da bi nestašica energije mogla nastupiti krajem aprila ili maja ako se sukob nastavi.
Dodala je da je odluka Njemačke da postepeno ukine nuklearnu energiju bila ogromna greška i da bi veći uvoz plina putem superhlađenih tankera iz inostranstva bio važan dio rješenja.
https://www.theguardian.com/business/20 ... shell-boss
Većina evropskih zemalja zatvorila je proizvodnju nafte i prirodnog gasa, uprkos tome što još uvijek imaju ekonomski isplative rezerve. Njemačka je također isključila sve svoje nuklearne elektrane, koje su prije 25 godina obezbjeđivale 31% njihove električne energije. Evropljani su sankcionisali rusku naftu i prirodni gas, dramatično smanjujući taj izvor snabdijevanja. Njemačka je dozvolila Ukrajini/Britaniji/SAD-u da dignu u zrak gasovod Sjeverni tok i ništa nije učinila po tom pitanju. Sada je količina nafte i prirodnog gasa iz Perzijskog zaljeva smanjena zbog Iranovih prijetnji brodovima koji pokušavaju proći kroz Hormuški moreuz. Evropska energetska politika je katastrofa i u ovom trenutku se čini gotovo namjernom.
Wael Sawan upozorava na pritisak na dizel i benzin ako se Hormuški moreuz ne ponovo otvori za transport nafte i plina
Evropa bi se mogla suočiti s nestašicom energije i goriva već sljedećeg mjeseca ako se ne ponovo otvori Hormuški moreuz, rekao je izvršni direktor kompanije Shell.
Šef najveće evropske naftne kompanije rekao je da sarađuje s vladama kako bi im pomogla u rješavanju krize u snabdijevanju naftom i plinom, koja je već dovela do racioniranja energije u azijskim zemljama.
Oštro upozorenje ponovila je i njemačka ministrica ekonomije Katherina Reiche, koja je na istoj industrijskoj konferenciji rekla da bi nestašica energije mogla nastupiti krajem aprila ili maja ako se sukob nastavi.
Dodala je da je odluka Njemačke da postepeno ukine nuklearnu energiju bila ogromna greška i da bi veći uvoz plina putem superhlađenih tankera iz inostranstva bio važan dio rješenja.
https://www.theguardian.com/business/20 ... shell-boss
Većina evropskih zemalja zatvorila je proizvodnju nafte i prirodnog gasa, uprkos tome što još uvijek imaju ekonomski isplative rezerve. Njemačka je također isključila sve svoje nuklearne elektrane, koje su prije 25 godina obezbjeđivale 31% njihove električne energije. Evropljani su sankcionisali rusku naftu i prirodni gas, dramatično smanjujući taj izvor snabdijevanja. Njemačka je dozvolila Ukrajini/Britaniji/SAD-u da dignu u zrak gasovod Sjeverni tok i ništa nije učinila po tom pitanju. Sada je količina nafte i prirodnog gasa iz Perzijskog zaljeva smanjena zbog Iranovih prijetnji brodovima koji pokušavaju proći kroz Hormuški moreuz. Evropska energetska politika je katastrofa i u ovom trenutku se čini gotovo namjernom.
Re: nafta
Ovome se dodaje faktor koji je malo tržišta još u potpunosti uzelo u obzir, a koji ekonomista Thierry Bros eksplicitno ističe: suočavamo se sa šokom ponude neviđenih razmjera. Otprilike 20 miliona barela dnevno obično prolazi kroz Hormuški moreuz. Čak i uzimajući u obzir kapacitet preusmjeravanja (oko 6 Mb/d) i oslobađanje iz strateških rezervi (oko 3 Mb/d), manjak bi i dalje bio reda veličine 11 miliona barela dnevno, ili skoro 11% globalne potrošnje.
Takav šok, naglašava on, jednostavno nikada nije viđen u ovim razmjerima. Da bi ga tržište apsorbovalo, bio bi potreban ogroman pad potražnje. Na osnovu historijskih elastičnosti, to bi moglo zahtijevati cijene blizu 300 dolara po barelu.
Drugim riječima, nivo cijena potreban za ponovno uravnoteženje tržišta neuporediv je s nivoom koji se trenutno odražava u cijenama fjučersa.
Štaviše, ovaj šok ostaje djelimično nevidljiv, jer fizičke pošiljke poslane prije krize nastavljaju stizati. Ali ova inercija se bliži kraju. Kako on jasno sumira: „Do sada još nismo vidjeli šok, ali energetska kriza sada počinje.“
Tržište se stoga prebacuje iz vremenskog kašnjenja u direktan sukob sa stvarnošću ponude. Do sada je dio šoka apsorbovala logistička inercija: pošiljke poslane prije krize nastavile su stizati, strateške rezerve djelovale su kao tampon, a prije svega, referentna cijena - cijena fjučersa - održavala je privid normalnosti. Ali ova faza dostiže svoju granicu. Kako ovi "naslijeđeni" tokovi nestaju, tržište više ne može izbjeći suočavanje sa zaista ograničenom ponudom.
Istovremeno, uloga tržišta derivata postaje centralna. U teoriji, fjučersi bi trebali odražavati tržišna očekivanja. U praksi, na njih sada uveliko utiču pozicioniranje, likvidnost i, sve više, kratkoročna dinamika povezana sa sistematskim tokovima i arbitražom. Ovaj mehanizam djeluje kao odlaganje signala: sve dok tržište papira ostaje obuzdano, ono sprečava da fizički šok odmah utiče na vidljive cijene.
Ali ova implicitna kontrola cijena ima svoju cijenu. Vještačkim potiskivanjem prividne volatilnosti i odgađanjem prilagođavanja, ona podstiče akumulaciju neravnoteža. Potražnja se ne prilagođava na vrijeme, ekonomsko ponašanje ostaje zasnovano na podcijenjenoj cijeni energije, a tržišne pozicije se grade na pogrešnoj percepciji stvarnog rizika. Drugim riječima, sistem kupuje vrijeme - ali po cijenu potencijalno mnogo brutalnijeg budućeg prilagođavanja.
Kada se stvarnost konačno uspostavi, to se ne događa postepeno. Tržište ne "sustiže" tiho fizičko tržište: ono to čini hitno, pod pritiskom, često u okruženju smanjene likvidnosti. Upravo ovakav scenario transformiše energetski šok u finansijski šok. Nije toliko apsolutni nivo cijena ono što stvara nestabilnost, već brzina kojom se one moraju prilagoditi nakon što su bile vještački potisnute.
Ovaj stav potkrepljuju analize koje je podijelila Tsvetana Paraskova , koja ističe da uprkos kratkoročnim reakcijama na političke izjave, fizička ograničenja neumoljivo rastu. Svake sedmice, ogromne količine - reda veličine 100 miliona barela - više se ne transportuju. U scenariju u kojem se ova situacija nastavi, projekcije ukazuju na cijene od 150 do 200 dolara po barelu, ili čak i više, ako poremećaji potraju nekoliko sedmica.
Drugim riječima, tržište trenutno oscilira između dvije realnosti: neposredne realnosti, kojom dominiraju narativni i finansijski tokovi, i odgođene realnosti, gdje fizičko smanjenje ponude neminovno prevladava.
Ova fragmentacija cijena ima direktne implikacije na sva finansijska tržišta. Berzanski indeksi se i dalje oslanjaju na „vidljivu“ cijenu nafte koja ostaje ograničena, podstičući iluziju kontrolisanog okruženja. Ali ova stabilnost počiva na sve iskrivljenijem signalu.
Istovremeno, struktura tržišta postaje sve krhkija. Pad game - mehanizma koji je omogućavao dilerima da ublaže fluktuacije cijena - znači da tržišta više nemaju svoj primarni tehnički stabilizator. Kada gama nestane, tokovi kapitala postaju prociklični, pojačavajući kretanja cijena umjesto da ih apsorbuju.
Upravo ta kombinacija čini trenutnu situaciju eksplozivnom: veliki fizički šok koji se još nije u potpunosti odrazio na cijene i finansijska struktura nije sposobna apsorbirati njegove posljedice.
https://goldbroker.com/news/oil-unreada ... dable-3693
Zanimljiva teza Laurenta Maurela: Energetska kriza zapravo tek počinje. Trenutna stabilnost cijena nafte je samo iluzija koju stvaraju algoritmi i logistička inercija.
Kad se isprazne tankeri koji su već bili na putu, a tjesnac Hormuz ostane zatvoren, vidjećemo šta zapravo znači šok ponude od 11 miliona barela dnevno.
Takav šok, naglašava on, jednostavno nikada nije viđen u ovim razmjerima. Da bi ga tržište apsorbovalo, bio bi potreban ogroman pad potražnje. Na osnovu historijskih elastičnosti, to bi moglo zahtijevati cijene blizu 300 dolara po barelu.
Drugim riječima, nivo cijena potreban za ponovno uravnoteženje tržišta neuporediv je s nivoom koji se trenutno odražava u cijenama fjučersa.
Štaviše, ovaj šok ostaje djelimično nevidljiv, jer fizičke pošiljke poslane prije krize nastavljaju stizati. Ali ova inercija se bliži kraju. Kako on jasno sumira: „Do sada još nismo vidjeli šok, ali energetska kriza sada počinje.“
Tržište se stoga prebacuje iz vremenskog kašnjenja u direktan sukob sa stvarnošću ponude. Do sada je dio šoka apsorbovala logistička inercija: pošiljke poslane prije krize nastavile su stizati, strateške rezerve djelovale su kao tampon, a prije svega, referentna cijena - cijena fjučersa - održavala je privid normalnosti. Ali ova faza dostiže svoju granicu. Kako ovi "naslijeđeni" tokovi nestaju, tržište više ne može izbjeći suočavanje sa zaista ograničenom ponudom.
Istovremeno, uloga tržišta derivata postaje centralna. U teoriji, fjučersi bi trebali odražavati tržišna očekivanja. U praksi, na njih sada uveliko utiču pozicioniranje, likvidnost i, sve više, kratkoročna dinamika povezana sa sistematskim tokovima i arbitražom. Ovaj mehanizam djeluje kao odlaganje signala: sve dok tržište papira ostaje obuzdano, ono sprečava da fizički šok odmah utiče na vidljive cijene.
Ali ova implicitna kontrola cijena ima svoju cijenu. Vještačkim potiskivanjem prividne volatilnosti i odgađanjem prilagođavanja, ona podstiče akumulaciju neravnoteža. Potražnja se ne prilagođava na vrijeme, ekonomsko ponašanje ostaje zasnovano na podcijenjenoj cijeni energije, a tržišne pozicije se grade na pogrešnoj percepciji stvarnog rizika. Drugim riječima, sistem kupuje vrijeme - ali po cijenu potencijalno mnogo brutalnijeg budućeg prilagođavanja.
Kada se stvarnost konačno uspostavi, to se ne događa postepeno. Tržište ne "sustiže" tiho fizičko tržište: ono to čini hitno, pod pritiskom, često u okruženju smanjene likvidnosti. Upravo ovakav scenario transformiše energetski šok u finansijski šok. Nije toliko apsolutni nivo cijena ono što stvara nestabilnost, već brzina kojom se one moraju prilagoditi nakon što su bile vještački potisnute.
Ovaj stav potkrepljuju analize koje je podijelila Tsvetana Paraskova , koja ističe da uprkos kratkoročnim reakcijama na političke izjave, fizička ograničenja neumoljivo rastu. Svake sedmice, ogromne količine - reda veličine 100 miliona barela - više se ne transportuju. U scenariju u kojem se ova situacija nastavi, projekcije ukazuju na cijene od 150 do 200 dolara po barelu, ili čak i više, ako poremećaji potraju nekoliko sedmica.
Drugim riječima, tržište trenutno oscilira između dvije realnosti: neposredne realnosti, kojom dominiraju narativni i finansijski tokovi, i odgođene realnosti, gdje fizičko smanjenje ponude neminovno prevladava.
Ova fragmentacija cijena ima direktne implikacije na sva finansijska tržišta. Berzanski indeksi se i dalje oslanjaju na „vidljivu“ cijenu nafte koja ostaje ograničena, podstičući iluziju kontrolisanog okruženja. Ali ova stabilnost počiva na sve iskrivljenijem signalu.
Istovremeno, struktura tržišta postaje sve krhkija. Pad game - mehanizma koji je omogućavao dilerima da ublaže fluktuacije cijena - znači da tržišta više nemaju svoj primarni tehnički stabilizator. Kada gama nestane, tokovi kapitala postaju prociklični, pojačavajući kretanja cijena umjesto da ih apsorbuju.
Upravo ta kombinacija čini trenutnu situaciju eksplozivnom: veliki fizički šok koji se još nije u potpunosti odrazio na cijene i finansijska struktura nije sposobna apsorbirati njegove posljedice.
https://goldbroker.com/news/oil-unreada ... dable-3693
Zanimljiva teza Laurenta Maurela: Energetska kriza zapravo tek počinje. Trenutna stabilnost cijena nafte je samo iluzija koju stvaraju algoritmi i logistička inercija.
Kad se isprazne tankeri koji su već bili na putu, a tjesnac Hormuz ostane zatvoren, vidjećemo šta zapravo znači šok ponude od 11 miliona barela dnevno.
Re: nafta
U takvim je uvjetima u ožujku najviše poskupio šećer, za čak 7,2 posto u odnosu na veljaču, uz očekivanja trgovaca da će u uvjetima skoka cijena nafte na svjetskim tržištima najveći svjetski izvoznik Brazil veći dio šećerne trske iz nadolazeće žetve usmjeriti u proizvodnju etanola.
Oštro su poskupjela i biljna ulja, za 5,1 posto. Suncokretovo ulje poskupjelo je zbog kontinuirano tijesne opskrbe iz regije Crnog mora, a palmino i repičino ulje prije svega zbog skoka cijena nafte i očekivane snažnije potražnje za repicom u sektoru proizvodnje biodizela.
https://n1info.ba/svijet/naglo-porasle- ... -i-secera/
Brazilu su razvili "Flex-fuel" motore koji mogu raditi na 100% čist etanol. Kada nafta skoči, Brazilac na jednostavno sipa etanol jer mu je jeftiniji od benzina.
Kamioni, traktori i bageri mogu raditi na čisti biodizel (B100) ili mješavinu.
Etanol mijenja benzin, a biodizel mijenja naftu (dizel).
I da ne zaboravim, cijene secera i ulja u FBiH su zakljucane do 1. maja.
Oštro su poskupjela i biljna ulja, za 5,1 posto. Suncokretovo ulje poskupjelo je zbog kontinuirano tijesne opskrbe iz regije Crnog mora, a palmino i repičino ulje prije svega zbog skoka cijena nafte i očekivane snažnije potražnje za repicom u sektoru proizvodnje biodizela.
https://n1info.ba/svijet/naglo-porasle- ... -i-secera/
Brazilu su razvili "Flex-fuel" motore koji mogu raditi na 100% čist etanol. Kada nafta skoči, Brazilac na jednostavno sipa etanol jer mu je jeftiniji od benzina.
Kamioni, traktori i bageri mogu raditi na čisti biodizel (B100) ili mješavinu.
Etanol mijenja benzin, a biodizel mijenja naftu (dizel).
I da ne zaboravim, cijene secera i ulja u FBiH su zakljucane do 1. maja.