Bankarski sektor
Re: Bankarski sektor
78 KM po dionici. P/E je 6,4
Re: Bankarski sektor
Konačno se neko pojavio na PBS na prodajnoj strani.
Re: Bankarski sektor
Meni raiffeisen ne bi dao da kupim 5 dionica sa 50% većom cijenom.
Re: Bankarski sektor
Podijeli
Info
Ekonomija
Koliko novca treba imati za "crne dane": Ekonomista Miloš Grujić kaže - sa štednjom treba početi "još juče"
19.03.2026. / 17:30
Vensa Kerkez
Autor
Vesna Kerkez
0
U vremenu kada se većina građana suočava s rastućim troškovima i neizvjesnom ekonomskom situacijom, pitanje lične finansijske sigurnosti postaje važnije nego ikada. Koliko zapravo novca treba imati "sa strane" da bismo mirno spavali? Gdje ga je najbolje čuvati?
ekonomista miloš grujić o štednji, savjeti i sugestije za građane
Izvor: MONDO
Odgovore na ova, ali i brojna druga pitanja donosi ekonomista Miloš Grujić.
Šta zapravo podrazumijevamo pod fondom za "crne dane" i zašto je važno da ga svako domaćinstvo ima?
Fond za "crne dane" predstavlja likvidnu rezervu namijenjenu isključivo za hitne i nepredviđene životne situacije. To je keš ili ulaganja koja se mogu brzo pretvoriti u gotovinu. Taj iznos je kao finansijski amortizer koji ublažava udarce poput iznenadnih kvarova u domaćinstvu ili na automobilu, troškova liječenja poput hitnog zahvata kod zubara ili, još gore, privremenog gubitka redovnih prihoda.
Posjedovanje ove rezerve svakom domaćinstvu pruža neophodnu sigurnost ali i značajno smanjuje nivo stresa pri svakom neplaniranom trošku. Bez takve zaštite, građani su često prisiljeni na nepovoljna zaduživanja koja dugoročno narušavaju njihov kućni budžet. Stvaranje ovog fonda nije luksuz rezervisan za bogate, već predstavlja osnovnu disciplinu odgovornog upravljanja ličnim finansijama.
Koliko novca bi, prema finansijskim stručnjacima, prosječna osoba u BiH trebalo da ima na štednji za nepredviđene situacije?
Finansijski stručnjaci kažu da bi ovaj fond trebalo da pokrije od tri do šest mjeseci osnovnih životnih troškova. Za prosječnu osobu u BiH to podrazumijeva posjedovanje sume koja omogućava nesmetan život u domaćinstvu bez ikakvih redovnih prihoda u tom periodu.
Finansijska disciplina se ne gradi na visokim prihodima, već na odlučnosti da se odvoji dio onoga što se trenutno posjeduje
Takva ušteđevina zapravo kupuje miran san i neophodnu sigurnost u neizvjesnom periodu. Ilustracije radi, ako mjesečno odvajate pet odsto plate, biće vam potrebno punih 20 mjeseci samo da uštedite iznos jedne mjesečne zarade. To praktično znači da je potrebno pet godina kontinuiranog odricanja kako biste "zabacili" u stranu novac u vrijednosti tri plate. Ukoliko težite cilju od šest mjesečnih plata, period štednje istim tempom trajao bi punih deset godina. Ovi brojevi jasno ukazuju da je štednja maraton koji zahtijeva izuzetnu istrajnost i rani početak. Upravo zato je važno razumjeti da svaki odgođeni mjesec štednje značajno produžava put do finansijske nezavisnosti.
Takva ušteda djeluje kao privatno osiguranje koje vam omogućava da racionalno donosite odluke umjesto da reagujete iz panike. Naravno, prilikom planiranja, važno je realno sagledati sve osnovne troškove, od stanarine i režija do hrane i rata kredita.
evri u tegli
Izvor: Shutterstock
Koliko građani u BiH uopšte imaju naviku da štede i da li banke primjećuju promjene u tom ponašanju posljednjih godina?
Podaci Centralne banke BiH potvrđuju da štednja stanovništva kontinuirano raste. Konkretno, depoziti građana krajem prošle godine narasli na oko 20 milijardi maraka. Najveći rast depozita zabilježen je upravo kod stanovništva. Ti depoziti su povećani za 2,03 milijarde KM, odnosno 11,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Ipak, banke bilježe značajnu promjenu u strukturi štednje, jer građani sve manje novca oročavaju na duže staze. Trenutno se oko 50 odsto ukupnih sredstava drži na transakcionim računima, dok depoziti po viđenju čine oko 20 procenata. S druge strane, učešće klasične oročene štednje palo je na manje od 30 odsto, uz znatno sporiji rast u poređenju sa sredstvima koja su odmah dostupna.
Ovakav trend ukazuje na povećanu potrebu stanovništva za likvidnošću i prisutan strah od ekonomske neizvjesnosti. Očigledno, građani preferiraju da nadohvat ruke imaju keš da bi mogu brzo reagovati na nepredviđene šokove i troškove. Paradoksalno, pov,erenje u bankarski sektor raste, a građani svjesno žrtvuju veće kamate na oročenje zbog slobode raspolaganja sopstvenim novcem u svakom trenutku.