Zlato, srebro i ostali plemeniti metali
Re: Zlato, srebro i ostali plemeniti metali
Ovaj videozapis s kanala Reinvent Money donosi razgovor između domaćina Paula Binka i stručnjaka za plemenite metale Alasdaira Macleoda o geopolitičkoj situaciji na Bliskom istoku i njezinim teškim ekonomskim posljedicama.
Evo sažetka ključnih točaka:
1. Geopolitički sukob i "velika pogreška" SAD-a Poraz SAD-a i Izraela:
Macleod tvrdi da su napadi na Iran strateška pogreška Trumpove administracije. Smatra da Iran, koji je desetljećima gradio obranu, neće biti lako poražen i da bi se sukob mogao pretvoriti u dugogodišnji rat [05:48]. Hormuški tjesnac: Zatvaranje ovog tjesnaca opisuje kao katastrofu za globalnu ekonomiju. To ne zaustavlja samo izvoz nafte i plina, već i uvoz hrane i osnovnih potrepština u regiju, što bi moglo dovesti do egzodusa iz gradova poput Dubaija [04:21]. Asimetrično ratovanje: Ističe da Iran koristi jeftine dronove (20-30 tisuća dolara) kako bi prisilio Zapad na trošenje milijuna dolara za njihovo obaranje, čime se iscrpljuju zapadne zalihe streljiva [13:46].
2. Ekonomska kriza i "dužnička zamka" Masovna inflacija 2026.:
Macleod predviđa novi val inflacije koji će biti gori od onoga iz 2022./23. godine, potaknut cijenama energije i poremećajima u opskrbi [08:31]. Kolaps dolara i obveznica: Smatra da je dolar samo "kredit" čija se vrijednost potkopava. Predviđa da će prinosi na američke obveznice nastaviti rasti, što će na kraju "raznijeti" američke financije i srušiti tržišta dionica [09:12]. Kina i Rusija: Kina se tiho povlači iz američkih državnih obveznica (Treasuries) i razvija vlastite sustave plaćanja (SIPS) koji zaobilaze dolar [09:33].
3. Zlato, srebro i sirovine Zlato kao jedini siguran novac:
Macleod naglašava da centralne banke kupuju zlato jer žele izaći iz tuđih kredita. Savjetuje prelazak iz "kredita" (papirnatog novca i dionica) u fizički metal [50:42]. Kriza na tržištu srebra: Tvrdi da na zapadnim burzama (COMEX i LBMA) ponestaje fizičkog srebra te da Kina ograničava izvoz jer SAD sada srebro smatra kritičnim mineralom za vojnu i tech industriju [33:41]. Podcijenjene sirovine: Napominje da su nafta i bakar "nevjerojatno jeftini" ako se mjere u zlatu, što ukazuje na veliki pad kupovne moći papirnatih valuta [43:11].
4. Problemi u Europi i Britaniji
Energetsko samoubojstvo: Kritizira europsku energetsku politiku ("net zero"), zatvaranje plinskih polja i North Sea operacija, što dovodi do previsokih troškova energije koji uništavaju industriju. Predviđa moguće racionalizacije električne energije [47:06].
Zaključak: Macleod savjetuje investitorima da izađu iz dionica i papirnatog novca te da se zaštite posjedovanjem fizičkog zlata i srebra, jer smatra da idemo prema ekonomskom i političkom kolapsu Zapada [27:55].
https://youtu.be/K3Fjw6aK1c8?si=WFv0Rt9eC509u1Uy
Evo sažetka ključnih točaka:
1. Geopolitički sukob i "velika pogreška" SAD-a Poraz SAD-a i Izraela:
Macleod tvrdi da su napadi na Iran strateška pogreška Trumpove administracije. Smatra da Iran, koji je desetljećima gradio obranu, neće biti lako poražen i da bi se sukob mogao pretvoriti u dugogodišnji rat [05:48]. Hormuški tjesnac: Zatvaranje ovog tjesnaca opisuje kao katastrofu za globalnu ekonomiju. To ne zaustavlja samo izvoz nafte i plina, već i uvoz hrane i osnovnih potrepština u regiju, što bi moglo dovesti do egzodusa iz gradova poput Dubaija [04:21]. Asimetrično ratovanje: Ističe da Iran koristi jeftine dronove (20-30 tisuća dolara) kako bi prisilio Zapad na trošenje milijuna dolara za njihovo obaranje, čime se iscrpljuju zapadne zalihe streljiva [13:46].
2. Ekonomska kriza i "dužnička zamka" Masovna inflacija 2026.:
Macleod predviđa novi val inflacije koji će biti gori od onoga iz 2022./23. godine, potaknut cijenama energije i poremećajima u opskrbi [08:31]. Kolaps dolara i obveznica: Smatra da je dolar samo "kredit" čija se vrijednost potkopava. Predviđa da će prinosi na američke obveznice nastaviti rasti, što će na kraju "raznijeti" američke financije i srušiti tržišta dionica [09:12]. Kina i Rusija: Kina se tiho povlači iz američkih državnih obveznica (Treasuries) i razvija vlastite sustave plaćanja (SIPS) koji zaobilaze dolar [09:33].
3. Zlato, srebro i sirovine Zlato kao jedini siguran novac:
Macleod naglašava da centralne banke kupuju zlato jer žele izaći iz tuđih kredita. Savjetuje prelazak iz "kredita" (papirnatog novca i dionica) u fizički metal [50:42]. Kriza na tržištu srebra: Tvrdi da na zapadnim burzama (COMEX i LBMA) ponestaje fizičkog srebra te da Kina ograničava izvoz jer SAD sada srebro smatra kritičnim mineralom za vojnu i tech industriju [33:41]. Podcijenjene sirovine: Napominje da su nafta i bakar "nevjerojatno jeftini" ako se mjere u zlatu, što ukazuje na veliki pad kupovne moći papirnatih valuta [43:11].
4. Problemi u Europi i Britaniji
Energetsko samoubojstvo: Kritizira europsku energetsku politiku ("net zero"), zatvaranje plinskih polja i North Sea operacija, što dovodi do previsokih troškova energije koji uništavaju industriju. Predviđa moguće racionalizacije električne energije [47:06].
Zaključak: Macleod savjetuje investitorima da izađu iz dionica i papirnatog novca te da se zaštite posjedovanjem fizičkog zlata i srebra, jer smatra da idemo prema ekonomskom i političkom kolapsu Zapada [27:55].
https://youtu.be/K3Fjw6aK1c8?si=WFv0Rt9eC509u1Uy
Re: Zlato, srebro i ostali plemeniti metali
rast nafte ce potopit dionice vec u ovoj sedmici a vjerovatno i korekciju metala.ali vremenom ce se metali ponovo uduplati jer nafta bi veoma dugo mogla biti na nivou izmedju 200 i 300 dolara sve dok evropa ne kolapsira i pokloni se novim sefovima i njihovoj umjetnoj inteligenciji koja ce biti nametnuta u sklopu restarta.
Re: Zlato, srebro i ostali plemeniti metali
Energetska kriza 1970-ih dogodila se kada se zapadni svijet, posebno Sjedinjene Američke Države, Kanada, Zapadna Europa, Australija i Novi Zeland, suočio sa značajnom nestašicom nafte, kao i povišenim cijenama. Dvije najgore krize tog razdoblja bile su naftna kriza 1973. i naftna kriza 1979., kada su Jomkipurski rat i Iranska revolucija izazvali prekide u izvozu nafte na Bliskom istoku.[2]
Kriza se počela razvijati kada je proizvodnja nafte u Sjedinjenim Američkim Državama i nekim drugim dijelovima svijeta dosegla vrhunac krajem 1960-ih i početkom 1970-ih.[3] Svjetska proizvodnja nafte po glavi stanovnika počela je dugoročno opadati nakon 1979.[4] Naftne krize potaknule su prvi pomak prema tehnologijama za uštedu energije (posebno fosilnih goriva).[5]
Glavna industrijska središta svijeta bila su prisiljena suočiti se s rastućim problemima vezanim uz opskrbu naftom. Zapadne zemlje oslanjale su se na resurse zemalja Bliskog istoka i drugih dijelova svijeta. Kriza je dovela do stagnacije gospodarskog rasta u mnogim zemljama kako su cijene nafte naglo rasle.[6] Iako je postojala stvarna zabrinutost zbog ponude, dio porasta cijena rezultat je percepcije krize. Kombinacija stagnantnog rasta i inflacije cijena tijekom tog razdoblja dovela je do nastanka termina stagflacija.U tom periodu zlato je sa 35 dolara 1970 otislo na 800 dolara do 1982 tj.vise od 20 puta,sto se moze vidjeti na lijevom dijelu grafike. a u ovom ciklusu zlato je startalo od 1500 dolara i ponavljaju se isti i gori geostrateki uslovi nego tada.
https://pbs.twimg.com/media/Es1XhrgXYAA ... name=large
Kriza se počela razvijati kada je proizvodnja nafte u Sjedinjenim Američkim Državama i nekim drugim dijelovima svijeta dosegla vrhunac krajem 1960-ih i početkom 1970-ih.[3] Svjetska proizvodnja nafte po glavi stanovnika počela je dugoročno opadati nakon 1979.[4] Naftne krize potaknule su prvi pomak prema tehnologijama za uštedu energije (posebno fosilnih goriva).[5]
Glavna industrijska središta svijeta bila su prisiljena suočiti se s rastućim problemima vezanim uz opskrbu naftom. Zapadne zemlje oslanjale su se na resurse zemalja Bliskog istoka i drugih dijelova svijeta. Kriza je dovela do stagnacije gospodarskog rasta u mnogim zemljama kako su cijene nafte naglo rasle.[6] Iako je postojala stvarna zabrinutost zbog ponude, dio porasta cijena rezultat je percepcije krize. Kombinacija stagnantnog rasta i inflacije cijena tijekom tog razdoblja dovela je do nastanka termina stagflacija.U tom periodu zlato je sa 35 dolara 1970 otislo na 800 dolara do 1982 tj.vise od 20 puta,sto se moze vidjeti na lijevom dijelu grafike. a u ovom ciklusu zlato je startalo od 1500 dolara i ponavljaju se isti i gori geostrateki uslovi nego tada.
https://pbs.twimg.com/media/Es1XhrgXYAA ... name=large