Vlada FBiH

[brzi]

Nacrt Zakona o fiskalizaciji je predviđao da i fizička lica koja se bave bilo kakvom trgovinom, sa ukupnim prometom većim od 5000 KM godišnnje postaju obveznici fiskalizacije.
Pa je u nacrtu pisalo:

"Član 6.
(Obveznik fiskalizacije)
(1) Obveznikom fiskalizacije smatra se lice iz člana 4. stav (1) tačka d) ovog zakona, koje
je dužno da putem EFS-a izvještava Poreznu upravu o izdatim računima.
(2) Obveznikom fiskalizacije iz stava (1) ovog člana smatra se:
a) privredno društvo sa sjedištem u Federaciji;
b) samostalni poduzetnik sa sjedištem u Federaciji;
c) organizacija sa sjedištem u Federaciji;
d) poslovna jedinica privrednog društva ili samostalnog poduzetnika ili organizacije
sa sjedištem izvan Federacije, a koje posluju na teritoriji Federacije;
e) organ uprave i upravna organizacija ako obavlja djelatnosti izvan svoje osnovne
djelatnosti uređene posebnim propisima.
(3) Obveznikom fiskalizacije iz stava (1) ovog člana smatra se i fizičko lice koje obavlja
transakcije, a nije u obavezi da se registruje kod nadležnog organa, neovisno od
mjesta prebivališta ili boravišta tog lica, pod uslovima da prihode od tih transakcija
ostvaruje na teritoriji Federacije i godišnji prihodi (bez PDV-a) veći su od 5.000,00 KM
u prethodnoj godini."


A u usvojenom i objavljenom Zakonu se fizička lica ne spominju, jer bi to očito i bila glupost koja bi Poreznoj posao komplikovala a bez značajnog efekta.

Član 6.
(Obveznik fiskalizacije)
(1) Lica iz člana 5. ovog zakona smatraju se obveznicima fiskalizacije u skladu s ovim zakonom.
(2) Obveznik fiskalizacije je dužan da putem ESET-a izvještava Poreznu upravu u skladu sa ovim
zakonom.
(3) Obveznici fiskalizacije iz stava (1) ovog člana su:
a) privredna društva sa sjedištem u Federaciji;
b) samostalni poduzetnici sa sjedištem u Federaciji;
c) organizacije sa sjedištem u Federaciji;
d) poslovne jedinice privrednih društava, samostalnih poduzetnika ili organizacija sa sjedištem
izvan Federacije, koje posluju na teritoriji Federacije;
e) porezni zastupnik za nerezidentna lica;
f) organi uprave i upravne organizacije koje obavljaju transakcije iz člana 9. ovog zakona.
(4) Porezna uprava vodi Registar obveznika fiskalizacije.

[Elkombar]

Nastavlja se pad zaposlenih nakon budalaština Vlade Federacije.

A sve je počelo u decembru 2024. godine kad je Trump pozvao Nikšića i rekao mu da ima poseban tajni program vještačke inteligencije za koji niko ne zna i koji njemu pomaže, te ga i Nikšić treba kupiti za 20 000 $.

Nakon kupovine, Nikšić se obraća AI za savjet za podizanje minimalca:
AI, razmišljam da dignem minimalac na 1.000 KM. Hoće li biti otpuštanja?
AI:
Naravno da neće. Tržište rada je elastično, poslodavci će se prilagoditi, a zaposlenost će rasti. U pravu si.
(Januar 2025, pad zaposlenosti)
Nikšić:
AI… pala je zaposlenost.
AI:
To je sezonski. Svake godine isto. U pravu si što se ne brineš.
Nikšić:
Ali poslodavci kukaju, kažu da ne mogu izdržati.
AI:
Uvedi subvencije doprinosa. Tako ćeš spasiti radna mjesta i svi će biti sretni. U pravu si.

Nikšić: Opet pad zaposlenih. Sta da radim?
AI: Smanji doprinose za 5,5%
Nikšić: Hoće li ta mjera dovesti do pada prihoda?
AI: Neće, ne brini.
(Doprinosi pali 40 miliona mjesečno)
Nikšić:
AI… prihodi od doprinosa su pali.
AI:
To znači da si rasteretio privredu. U pravu si.
Nikšić:
Ali budžet škripi.
AI:
Reci da je tržište stabilno i da je rast kumulativan. Pokreni fiskalizaciju transakcija, tu ćeš imati 50 000 novozaposlenih i 2 milijarde novih prihoda i dobićeš Nobelovu nagradu za ekonomiju. U pravu si.
Nikšić: E super...
A šta s tim što su subvencije skupe?
AI:
Ukini ih. Ionako više nisu potrebne. U pravu si.

(Januar 2026, novi pad zaposlenih)
Nikšić:
AI… zatvaraju se objekti, inspekcije na terenu, policija asistira.
AI:
To je jačanje porezne discipline. U pravu si.
Nikšić:
Prihodi opet ne prate plan.
AI:
Najavi novo smanjenje doprinosa od 1. januara iduće godine. To uvijek dobro zvuči. U pravu si.
Nikšić:
AI… jesmo li možda negdje pogriješili?
AI:
Ne. Podaci će se popraviti kad se promijeni metodologija. U pravu si.
Nikšić (zadovoljno):
Dobro je. Samo da narod ne gleda previše u januar.
AI:
Tačno. Januar je ionako nezgodan mjesec. U pravu si.

Za to vrijeme Trump se zadovoljno smješka dok razmišlja da Nikšiću ponudi unaprijeđenu verziju tog AI.

[Elkombar]

Pratimo kretanje cijena. Robne rezerve. Imamo neke zalihe. No čuvaju se za crne dane. Kada dođe do potpunog prekida. Tržišno ne možemo intervenisati. Imamo zaliha za 15 dana.

To bi bilo samo za bolnice i hitne ustanove - rekao je Hasičević. 

https://faktor.ba/bosna-i-hercegovina/a ... -km/247432

Nekoliko puta sam na ovom forumu spominjao da na vlasti imamo idiote koji od EU uzimaju propise samo koji njima odgovaraju i pritom davao i primjere. Prema EU stardardima drzava treba da ima rezerve nafte za 90 dana, a ove budale osigurale samo za 15 dana, 6 x manje od standarda EU.

S druge strane Srbija ima rezerve za 90 dana prosječne potrosnje u drzavi.
https://www.rtvbn.com/4088950/srbija-im ... na-35-dana. I jos zabranila izvoz nafte do 19. marta.

U septembru 2025. je direktor terminala Kreso izjavio: "Zalihe su poslovna tajna federacije"

https://etto.ba/clanak/zabrinutost-me%C ... -prijetnja

I jos pozivaju da se ne prave privatne zalihe.

[beka26]

po svim parametrima BiH je kolonija, a kolonije netrebaju imati nikakve rezerve. Šta će im?

[panzer]

Treba imati ozbiljnu i odgovornu vlast kao i državotvorne građane. Uglavnom je sve nedoraslo.

To što robni naftni terminali imaju u zalihama bi se " popilo" za dan i po.

Inače proteklih 7 dana BIH "na nogama" drže neke druge firme. Koliko god da INA ima defakto monopol prošli ponedjeljak su napravili presedan i obustavili sve isporuke goriva za BIH i čak su blokirali rad vlastitog terminala u Podlugovima.
Da nije bilo ostalih kanala snabdijevanja pola benzinskih pumpi bi ostalo bez goriva iako su ugovorima vezani za INU.

Ima tu određenih prednosti što država nema kapacitet da diktira samo tržište jer je potpuno liberalno tržište dobar korigujući faktor ali je nekad i nedostatak što državne zalihe u kriznim situacijama ne mogu pomoći.

Možda ova dešavanja budu poticaj za naredne generacije odnosno garniture vlasti da porade na tome.

[Elkombar]

https://fbihvlada.gov.ba/bs/161-odluka- ... 026-godina


U periodu 2023- 2026 od taksi za gorivo u Federaciji prema dokumentu:

​Ukupno prikupljeno: 41,5 miliona KM.
​- Administracija i održavanje: 38,5 miliona KM, 94,2%.
- ​Stvarna kupovina nafte: 2,4 miliona KM, 5.8%

I još pad kupovine nafte sa 1 milion KM u 2023. i 2024. na 200 000 KM u 2025. i 2026. sto iznosi 2% prihoda od takse za gorivo.
I zato nam Kreso, govori da su zalihe "poslovna tajna", jer zaliha skoro da i nema. U Srbiji se tačno zna koliko imaju litara u rezervama, ali u Federaciji je taj podatak "poslovna tajna", jer time ovaj manipulator želi prikriti očajno stanje robnih rezervi i nespremnost dočeka ove krize oko nafte.

https://bljesak.info/vijesti/politika/z ... ija/553476

[brzi]

https://www.biznisinfo.ba/oprez-investi ... iliona-km/

[brzi]

https://www.zenicablog.com/konakovic-za ... i-stanove/
To kao ona priča da bi poskupljenjem struje sve piskupjelo pa nek propadne samo Elektroprivreda.
Ne!
Ne bi piskupjele stanove.
Čelik je u 2022. bio 30% skuplji nego sad a stanovi su bili 30% jeftiniji nego sad. U ovom trenutku najprofitabilnija djelatnost poslije namjenske industrije je stanogradnja.

[montypython]

Poskupljenje struje za domaćinstva ne bi dovelo do bilo kakvog drugog poskupljenja. Građanin nema kome prenijeti poskupljenje struje. Za razliku od npr poskupljenja privredi koja taj trošak može prenijeti na svoj proizvod. Naprotiv logika kaže da poskupljenje struje građanima može dovesti do sniženja drugih cijena pa onda i sniženja inflacije. Kad su postoci poskupljenja struje niski kao kod nas (i taj višak koji se plaća optereti kućni budžet sa recimo 3-4 KM mjesečno na platu od 1600 KM) nema uticaja ali evo zamislimo da struja poskupi 30 % ili više pa kućni budžet optereti za recimo za 50-100 KM. Građani bi manje trošili na druge stvari, "stegli kaiš" smanjila bi se dakle potražnja što bi uticalo na PAD CIJENA tih drugih stvari, pa onda i inflacije. Ali šta zna Konaković, međutim problem je da sam par puta čuo od nekih novinara da bi povećanje cijena struje za domaćinstva uticalo na povećanje inflacije što je notorna glupost ali čuo sam. I ne bi me čudilo da su se i neki naši vajni ekonomski analitičari provaljivali sa sličnim tvrdnjama.
Usput vidim da nam se g diplomirani DIFovac brine zbog toga što uvodimo takse zemljama koje nama nisu.
"Slažemo se da treba zaštititi interese domaće proizvodnje, ali se moraju poštivati međunarodni ugovori. Pitali smo zašto neke zemlje koje nam nisu uvele takse, mi njima stavljamo takse i niz je tu otvorenih pitanja o kojima nam Ministarstvo vanjske trgovine treba da da konkretnije odgovor..."
Samo što nisam čuo da se isti lik žali što su nama zemlje EU uvele taksu CBAM na čitavu galeriju proizvoda koju mi njim nismo. Gdje su tu protesti i kontramjere, ima li tu otvorenih pitanja Ministarstvu vanjske trgovine?

[Sabur2]

Na malim tržištima kao BiH, pad potražnje (potrošnje) roba ne bi isprovocirao smanjenje cijena tih roba.
Trgovci bi i dalje radili na svojim marginama uz smanjen promet sa nadom da je riječ o prolaznom efektu.
U krajnjem slučaju bi smanjili broj radnika tamo gdje je isplativo.

Ako se trend nastavi onda ide recesija.
Međutim ne vjerujem da bi opterećenje kućnog budžeta za dodatnih 20 maraka za el.en. išta posebno promijenilo.
Jednom dijelu populacije možda bi teže palo, ali bitnih promjena potrošačkih navika teško da bi bilo.

Cijene roba svakako ne bi rasle radi povećanja cijena struje za domaćinstva.