Telekom RS
Re: Telekom RS
Ma biće izmedju 5 i 6 feninga, sve preko je iznad očekivanja
Re: Telekom RS
Europska komisija predstavila je konačni nacrt Zakona o digitalnim mrežama. Zakon ima za cilj uspostaviti okvir na razini cijele EU za ulaganja u širenje širokopojasnog interneta i telekomunikacijsku infrastrukturu. Međutim, ostaje upitno hoće li ovaj pristup uspjeti u mobilizaciji privatnog kapitala u većim razmjerima.
Sa Zakonom o digitalnim mrežama (DNA), važan infrastrukturni okvir Europske unije ulazi u svoju završnu zakonodavnu fazu. Nakon pripremnih konzultacija prošle godine, Europska komisija sada je objavila svoj službeni prijedlog, čiji je cilj usklađivanje nacionalnih telekomunikacijskih mreža u državama članicama pod jedinstvenim pravilima. Cilj je zatvoriti značajan tehnološki jaz s vodećim digitalnim gospodarstvima poput Sjedinjenih Država i Kine te tvrtkama pružiti pouzdan pravni okvir za ubrzanje uvođenja 5G tehnologije i optičkih mreža. Odgovornost za projekt leži na povjerenici EU za tehnologiju Henni Virkkunen.
DNA će preusmjeriti politiku subvencija
DNA će zamijeniti postojeći Europski zakonik o elektroničkim komunikacijama (EECC) i uspostaviti strukturni okvir za tržišno natjecanje, kibernetičku sigurnost i razvoj digitalnih mreža. Ako Europska komisija uspije postići dogovor s Europskim parlamentom i Vijećem – što se općenito smatra vjerojatnim – uredba bi mogla stupiti na snagu već u siječnju 2027. Konačni tekst tada bi države članice još trebale prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
Na razini EU-a, Program Digitalna Europa pruža financijski okvir za širenje digitalne infrastrukture između 2021. i 2027., s ukupnim proračunom od približno 7,6 milijardi eura. Program podržava projekte u području kibernetičke sigurnosti, rješenja u oblaku i digitalne infrastrukture. Osim toga, Instrument za povezivanje Europe (CEF Digital), pokrenut prije godinu dana s volumenom od 865 milijuna eura, posebno potiče gigabitne širokopojasne i 5G projekte diljem EU-a.
Na razini pojedinačnih država članica, financiranje je i dalje pretežno potaknuto javnim ulaganjima. Primjerice, Njemačka je 2025. uložila približno 4 milijarde eura javnih sredstava u digitalizaciju, od čega je oko 2,9 milijardi eura posebno dodijeljeno za širenje širokopojasnog interneta. Privatni sektor nadopunio je to s više od 10 milijardi eura uloženih u postavljanje optičkih i mobilnih mreža.
Diljem EU-a, države članice su u svojim digitalnim planovima zacrtale mjere u ukupnom iznosu od 288,6 milijardi eura. Otprilike 205,1 milijarda eura od tog ukupnog iznosa dolazi iz javnih proračuna, a ostatak se pripisuje privatnim ulaganjima i sufinanciranju tvrtki i regionalnih aktera. Programi na razini EU-a poput Digital Europe, CEF Digital, Horizon Europe, InvestEU i IPCEI dodatno nadopunjuju ova nacionalna sredstva, usmjerena na mrežne i tehnološke projekte.
U usporedbi sa Sjedinjenim Državama, pojavljuje se znatno drugačiji investicijski profil. Tamo dominira privatni kapital, s volumenom transakcija većim od 200 milijardi dolara u digitalnoj infrastrukturi. Javna potrošnja, posebno u istraživanju i razvoju, iznosila je oko 145 milijardi dolara, uključujući značajna izdvajanja za obranu i tehnologiju.
U SAD-u je privatno poduzetništvo glavni pokretač ulaganja, dok se Europa tradicionalno oslanja na centralizirano planiranje i sudjelovanje države. Što Zakon o digitalnim mrežama realno može postići u smislu mobilizacije dodatnog privatnog kapitala - s obzirom na opsežne nacionalne napore koji su već u tijeku - ostaje neizvjesno. S ekonomske perspektive, malo se toga može promijeniti: Europa je i dalje teško i strogo regulirano okruženje u kojem su ulaganja složenija i manje fleksibilna nego u Sjedinjenim Državama.
Sa Zakonom o digitalnim mrežama (DNA), važan infrastrukturni okvir Europske unije ulazi u svoju završnu zakonodavnu fazu. Nakon pripremnih konzultacija prošle godine, Europska komisija sada je objavila svoj službeni prijedlog, čiji je cilj usklađivanje nacionalnih telekomunikacijskih mreža u državama članicama pod jedinstvenim pravilima. Cilj je zatvoriti značajan tehnološki jaz s vodećim digitalnim gospodarstvima poput Sjedinjenih Država i Kine te tvrtkama pružiti pouzdan pravni okvir za ubrzanje uvođenja 5G tehnologije i optičkih mreža. Odgovornost za projekt leži na povjerenici EU za tehnologiju Henni Virkkunen.
DNA će preusmjeriti politiku subvencija
DNA će zamijeniti postojeći Europski zakonik o elektroničkim komunikacijama (EECC) i uspostaviti strukturni okvir za tržišno natjecanje, kibernetičku sigurnost i razvoj digitalnih mreža. Ako Europska komisija uspije postići dogovor s Europskim parlamentom i Vijećem – što se općenito smatra vjerojatnim – uredba bi mogla stupiti na snagu već u siječnju 2027. Konačni tekst tada bi države članice još trebale prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
Na razini EU-a, Program Digitalna Europa pruža financijski okvir za širenje digitalne infrastrukture između 2021. i 2027., s ukupnim proračunom od približno 7,6 milijardi eura. Program podržava projekte u području kibernetičke sigurnosti, rješenja u oblaku i digitalne infrastrukture. Osim toga, Instrument za povezivanje Europe (CEF Digital), pokrenut prije godinu dana s volumenom od 865 milijuna eura, posebno potiče gigabitne širokopojasne i 5G projekte diljem EU-a.
Na razini pojedinačnih država članica, financiranje je i dalje pretežno potaknuto javnim ulaganjima. Primjerice, Njemačka je 2025. uložila približno 4 milijarde eura javnih sredstava u digitalizaciju, od čega je oko 2,9 milijardi eura posebno dodijeljeno za širenje širokopojasnog interneta. Privatni sektor nadopunio je to s više od 10 milijardi eura uloženih u postavljanje optičkih i mobilnih mreža.
Diljem EU-a, države članice su u svojim digitalnim planovima zacrtale mjere u ukupnom iznosu od 288,6 milijardi eura. Otprilike 205,1 milijarda eura od tog ukupnog iznosa dolazi iz javnih proračuna, a ostatak se pripisuje privatnim ulaganjima i sufinanciranju tvrtki i regionalnih aktera. Programi na razini EU-a poput Digital Europe, CEF Digital, Horizon Europe, InvestEU i IPCEI dodatno nadopunjuju ova nacionalna sredstva, usmjerena na mrežne i tehnološke projekte.
U usporedbi sa Sjedinjenim Državama, pojavljuje se znatno drugačiji investicijski profil. Tamo dominira privatni kapital, s volumenom transakcija većim od 200 milijardi dolara u digitalnoj infrastrukturi. Javna potrošnja, posebno u istraživanju i razvoju, iznosila je oko 145 milijardi dolara, uključujući značajna izdvajanja za obranu i tehnologiju.
U SAD-u je privatno poduzetništvo glavni pokretač ulaganja, dok se Europa tradicionalno oslanja na centralizirano planiranje i sudjelovanje države. Što Zakon o digitalnim mrežama realno može postići u smislu mobilizacije dodatnog privatnog kapitala - s obzirom na opsežne nacionalne napore koji su već u tijeku - ostaje neizvjesno. S ekonomske perspektive, malo se toga može promijeniti: Europa je i dalje teško i strogo regulirano okruženje u kojem su ulaganja složenija i manje fleksibilna nego u Sjedinjenim Državama.
Re: Telekom RS
Kada treba biti sljedeća dividenda?
Re: Telekom RS
Ma do juna će biti 1.10, i onda opet novi krug, idemo od početka 
-
Sitna buranija
- Posts: 2919
- Joined: 12 May 2016, 10:51
Re: Telekom RS
Ako bude 78 miliona neto a ne bruto biće odlično, ja lično sam očekivao nekih 70 miliona neto. Prošle godine je bilo 80 miliona neto i dividenda je bila manje od 40% dobiti, a u dividendnoj politici su naveli da će isplaćivati minimalno 50% ako se poklope i druge stvari (zadovoljavajuća likvidnost i sl.), što se vjerovatno zadugo neće desiti. Međutim, ako bi podijelili 50% dobiti, to bi onda bilo skoro 8 feninga ili oko 30% više nego prošle godine. Treba li spomenuti da se Mtel prodaje po nominalnoj?
Re: Telekom RS
Dakle, kada pročitate neto dobit, dijeli se pola od navedenog, u "neto dobit" ulazi nematerijalna dobit, a to su razne telekomunikacije, oprema koja stoji zavedena u skladištu, i da se vidjeti u izvještaju, ničemu ne služi, jedino što se može prodati to je za čisto željezo a kablovi ako ima bakra, da cigo Asmir to izvadi i proda.Zato od neto dobiti, a to sam govorio i ranije i uspoređivao dijeljenje neto dobiti drugih operatera, radi se o klasičnoj prevari gdje se prikazuje dobit a koja finasijski nije takva.
Treba pogledati podcast CAPITAL sa JT, za oplakati
Da to nije tako, i da je MTEL uspiješan, danas bi akcija bila 1,8-2 KM a ne 0,99
Treba pogledati podcast CAPITAL sa JT, za oplakati
Da to nije tako, i da je MTEL uspiješan, danas bi akcija bila 1,8-2 KM a ne 0,99