Bankarski sektor
Re: Bankarski sektor
Popriličan je pad dobiti PBS banke na kraju trećeg kvartala. Nije čudo što pokušavaju šta zaraditi prodajom dionica ASA banke mada su to trebali u jednom paketu prodati.
Re: Bankarski sektor
NLB dobar, dobit porasla preko 11% u odnosu na isti period prošle godine.
Re: Bankarski sektor
Knjigovodstvena........... Projekcija......Tržišna ..................... P/B
30.06.2025. 30.09.2025. 31.12.2025. 31.10.2025. 30.06.2025. 30.09.2025. 31.12.2025.
UNICREDIT 10.000 10.400 10.800 11.000 1,10 1,06 1,02
ASA 130 135 140 196 1,51 1,45 1,40
NLB 593 613 633 500 0,84 0,82 0,79
PRIVREDNA 201 207 213 165 0,82 0,80 0,77
UNION 28 29 30 29 1,02 1,00 0,95
Nisam uspio zalijepiti excel file, pa sam se ovako mučio.
Uradio sam poređenje knjigovodstvene i tržišne cijene za banke na sase, sa projekcijom do kraja godine.
Iznosi su zaokruženi sa namjerom bolje preglednosti.
30.06.2025. 30.09.2025. 31.12.2025. 31.10.2025. 30.06.2025. 30.09.2025. 31.12.2025.
UNICREDIT 10.000 10.400 10.800 11.000 1,10 1,06 1,02
ASA 130 135 140 196 1,51 1,45 1,40
NLB 593 613 633 500 0,84 0,82 0,79
PRIVREDNA 201 207 213 165 0,82 0,80 0,77
UNION 28 29 30 29 1,02 1,00 0,95
Nisam uspio zalijepiti excel file, pa sam se ovako mučio.
Uradio sam poređenje knjigovodstvene i tržišne cijene za banke na sase, sa projekcijom do kraja godine.
Iznosi su zaokruženi sa namjerom bolje preglednosti.
Re: Bankarski sektor
https://www.klix.ba/biznis/finansije/dr ... /251031142
Objasnio je zašto banke imaju najveću korist iz prethodno opisane situacije.
"Najveći efekat od tog novca imaju same banke jer su snizile kamatne stope na štedne uloge, ne samo da bi osigurale višu dobit, već i kako bi kreditirale obrte. Gotovo 95 posto banaka koje posluju u Bosni i Hercegovini su u stranom vlasništvu, što znači da dobit ostvaruju vlasnici banaka koji nisu iz Bosne i Hercegovine. No, ne bih volio da se ovo protumači kao nešto negativno. Naime, banke stranog kapitala reinvestiraju dobit u Bosni i Hercegovini. Dakle, dobit ostaje u Bosni i Hercegovini, što znači da i Bosna i Hercegovina ima efekte od tog novca", naglasio je.
Re: Bankarski sektor
Bail-in i zaštita dioničara i vjerovnika banke
Nakon zadnje financijske krize 2008 godine, EU je krenula u regulaciju bankarskog sektora s ciljem zaštite povjerenja u financijski sustav i sprečavanja štetnih posljedica moralnog hazarda. Novim okvirom sanacije banaka uveden je instrument unutarnje sanacije (eng. Bail-in) banaka gdje troškove sanacije u prvom redu snose dioničari i vjerovnici sanirane banke u, što predstavlja opreku dotadašnjem bailout-u - spašavanju posrnule banke novcem poreznih obveznika. Kao zaštitna mjera propisano je načelo da dioničari i vjerovnici u sanaciji ne smiju pretrpjeti veće gubitke nego li bi pretrpjeli u redovnom insolvencijskom postupku.
Razumijevanje bail-ina: Rješenje financijske krize i utjecaji
Što je bail-in?
Bail-in nudi ključnu metodu rješavanja za banke koje se nalaze na rubu kolapsa. Za razliku od spašavanja koja koriste sredstva poreznih obveznika, bail-in restrukturira dugove banke, prebacujući teret na vjerovnike i deponente. Ovaj pristup ima za cilj stabilizirati posrnule banke uz smanjenje tereta poreznih obveznika, strategija koja je privukla pozornost tijekom krize na Cipru 2013. godine.
Bail-in je suprotnost bail-u, koji uključuje spašavanje financijske institucije od strane vanjskih strana, obično vlada, koristeći novac poreznih obveznika za financiranje. Spašavanje pomaže u sprječavanju vjerovnika da preuzmu gubitke, dok bail-in nalaže vjerovnicima da preuzmu gubitke.
Ključne informacije
Bail-in uključuje otpis dijela dugova financijske institucije kako bi joj se pomoglo da ostane solventna bez vanjske pomoći.
Bail-in se smatra alternativom spašavanju i osmišljen je kako bi se izbjeglo korištenje sredstava poreznih obveznika.
Kod bail-ina, vjerovnici i deponenti snose financijski teret, što može rezultirati gubitkom njihovih ulaganja.
Strategija je posebno korištena na Cipru 2013. godine, gdje su neosigurani deponenti izgubili dijelove svojih depozita u zamjenu za dionice banke.
Spašavanje novca (bail-in) se često primjenjuje kada se ne očekuje da će kolaps banke imati sistemske implikacije ili kada su vladini resursi ograničeni.
Ulagači i imatelji deponenata u problematičnoj financijskoj instituciji radije bi održali organizaciju solventnom nego se suočili s alternativom gubitka pune vrijednosti svojih ulaganja ili depozita u krizi. Vlade bi također radije ne dopustile da financijska institucija propadne jer bi stečaj velikih razmjera mogao povećati vjerojatnost sistemskih problema za tržište. Ovi rizici su razlog zašto su spašavanja korištena tijekom financijske krize 2008. godine, a koncept "prevelikih da bi propali" doveo je do široko rasprostranjenih reformi.
Uvjeti i zahtjevi za provedbu spašavanja novca
Dok je većina ulagača upoznata sa spašavanjem novca i njihovom upotrebom, spašavanje novca (bail-in) je također strategija ekonomista. Europa ih je uključila kako bi riješila mnoge od svojih najvećih izazova. Banka za međunarodna poravnanja (BIS) također je otvoreno govorila o tome kako se spašavanje novca može koristiti s fokusom na integracije u Europskoj uniji. U tim scenarijima, bail-in se može koristiti u slučajevima kada je potpuno državno spašavanje malo vjerojatno.
Obično se bail-in uvodi iz jednog od tri razloga:
Kolaps financijske institucije vjerojatno neće stvoriti sistemski problem i nema posljedice "prevelike da bi propale".
Vlada ne posjeduje financijska sredstva potrebna za spašavanje.
Okvir za sanaciju zahtijeva da se bail-in koristi za ublažavanje broja dodijeljenih sredstava poreznih obveznika.
Deponenti u SAD-u zaštićeni su Federalnom korporacijom za osiguranje depozita (FDIC), koja osigurava svaki bankovni račun do 250.000 USD. U scenariju bail-ina, financijske institucije bi koristile samo iznos depozita koji prelazi saldo klijenta od 250.000 USD.
Primjeri bail-ina u praksi
Ciparska i Europska unija rezolucije pružaju dva primjera bail-ina u praksi.
Ciparski eksperiment
Dok se javnost upoznala s temom spašavanja nakon Velike recesije 2008., bail-in je privukao pozornost 2013. nakon što su vladini dužnosnici pribjegli toj strategiji na Cipru - popularnom poreznom utočištu u inozemstvu. Kao što je spomenuto u The National Heraldu, posljedice su bile da su neosigurani deponenti (definirani u Europskoj uniji kao osobe s depozitima većim od 100.000 eura) u Bank of Cyprus izgubili znatan dio svojih depozita.
Zauzvrat, deponenti su dobili dionice banke. Međutim, vrijednost tih dionica nije bila jednaka gubicima većine deponenta.
Europska unija
Godine 2018. Europska unija počela je razmatrati šire uključivanje bail-in-ova u svoj okvir za sanaciju. U govoru na Međunarodnoj konferenciji IADI-ERC, Fernando Restoy iz Banke za međunarodna poravnanja raspravljao je o planovima bail-ina. U Europskoj uniji razmatra se novi okvir za sanaciju koji bi potencijalno uključivao i bail-in i bail-ove. Spašavanje sredstava (bail-in) bilo bi uključeno u prvu fazu sanacije, što bi zahtijevalo otpis određenog iznosa sredstava prije nego što bi sredstva za spašavanje postala dostupna.
https://www.realclearmarkets.com/articl ... _bank_depo
Nakon zadnje financijske krize 2008 godine, EU je krenula u regulaciju bankarskog sektora s ciljem zaštite povjerenja u financijski sustav i sprečavanja štetnih posljedica moralnog hazarda. Novim okvirom sanacije banaka uveden je instrument unutarnje sanacije (eng. Bail-in) banaka gdje troškove sanacije u prvom redu snose dioničari i vjerovnici sanirane banke u, što predstavlja opreku dotadašnjem bailout-u - spašavanju posrnule banke novcem poreznih obveznika. Kao zaštitna mjera propisano je načelo da dioničari i vjerovnici u sanaciji ne smiju pretrpjeti veće gubitke nego li bi pretrpjeli u redovnom insolvencijskom postupku.
Razumijevanje bail-ina: Rješenje financijske krize i utjecaji
Što je bail-in?
Bail-in nudi ključnu metodu rješavanja za banke koje se nalaze na rubu kolapsa. Za razliku od spašavanja koja koriste sredstva poreznih obveznika, bail-in restrukturira dugove banke, prebacujući teret na vjerovnike i deponente. Ovaj pristup ima za cilj stabilizirati posrnule banke uz smanjenje tereta poreznih obveznika, strategija koja je privukla pozornost tijekom krize na Cipru 2013. godine.
Bail-in je suprotnost bail-u, koji uključuje spašavanje financijske institucije od strane vanjskih strana, obično vlada, koristeći novac poreznih obveznika za financiranje. Spašavanje pomaže u sprječavanju vjerovnika da preuzmu gubitke, dok bail-in nalaže vjerovnicima da preuzmu gubitke.
Ključne informacije
Bail-in uključuje otpis dijela dugova financijske institucije kako bi joj se pomoglo da ostane solventna bez vanjske pomoći.
Bail-in se smatra alternativom spašavanju i osmišljen je kako bi se izbjeglo korištenje sredstava poreznih obveznika.
Kod bail-ina, vjerovnici i deponenti snose financijski teret, što može rezultirati gubitkom njihovih ulaganja.
Strategija je posebno korištena na Cipru 2013. godine, gdje su neosigurani deponenti izgubili dijelove svojih depozita u zamjenu za dionice banke.
Spašavanje novca (bail-in) se često primjenjuje kada se ne očekuje da će kolaps banke imati sistemske implikacije ili kada su vladini resursi ograničeni.
Ulagači i imatelji deponenata u problematičnoj financijskoj instituciji radije bi održali organizaciju solventnom nego se suočili s alternativom gubitka pune vrijednosti svojih ulaganja ili depozita u krizi. Vlade bi također radije ne dopustile da financijska institucija propadne jer bi stečaj velikih razmjera mogao povećati vjerojatnost sistemskih problema za tržište. Ovi rizici su razlog zašto su spašavanja korištena tijekom financijske krize 2008. godine, a koncept "prevelikih da bi propali" doveo je do široko rasprostranjenih reformi.
Uvjeti i zahtjevi za provedbu spašavanja novca
Dok je većina ulagača upoznata sa spašavanjem novca i njihovom upotrebom, spašavanje novca (bail-in) je također strategija ekonomista. Europa ih je uključila kako bi riješila mnoge od svojih najvećih izazova. Banka za međunarodna poravnanja (BIS) također je otvoreno govorila o tome kako se spašavanje novca može koristiti s fokusom na integracije u Europskoj uniji. U tim scenarijima, bail-in se može koristiti u slučajevima kada je potpuno državno spašavanje malo vjerojatno.
Obično se bail-in uvodi iz jednog od tri razloga:
Kolaps financijske institucije vjerojatno neće stvoriti sistemski problem i nema posljedice "prevelike da bi propale".
Vlada ne posjeduje financijska sredstva potrebna za spašavanje.
Okvir za sanaciju zahtijeva da se bail-in koristi za ublažavanje broja dodijeljenih sredstava poreznih obveznika.
Deponenti u SAD-u zaštićeni su Federalnom korporacijom za osiguranje depozita (FDIC), koja osigurava svaki bankovni račun do 250.000 USD. U scenariju bail-ina, financijske institucije bi koristile samo iznos depozita koji prelazi saldo klijenta od 250.000 USD.
Primjeri bail-ina u praksi
Ciparska i Europska unija rezolucije pružaju dva primjera bail-ina u praksi.
Ciparski eksperiment
Dok se javnost upoznala s temom spašavanja nakon Velike recesije 2008., bail-in je privukao pozornost 2013. nakon što su vladini dužnosnici pribjegli toj strategiji na Cipru - popularnom poreznom utočištu u inozemstvu. Kao što je spomenuto u The National Heraldu, posljedice su bile da su neosigurani deponenti (definirani u Europskoj uniji kao osobe s depozitima većim od 100.000 eura) u Bank of Cyprus izgubili znatan dio svojih depozita.
Zauzvrat, deponenti su dobili dionice banke. Međutim, vrijednost tih dionica nije bila jednaka gubicima većine deponenta.
Europska unija
Godine 2018. Europska unija počela je razmatrati šire uključivanje bail-in-ova u svoj okvir za sanaciju. U govoru na Međunarodnoj konferenciji IADI-ERC, Fernando Restoy iz Banke za međunarodna poravnanja raspravljao je o planovima bail-ina. U Europskoj uniji razmatra se novi okvir za sanaciju koji bi potencijalno uključivao i bail-in i bail-ove. Spašavanje sredstava (bail-in) bilo bi uključeno u prvu fazu sanacije, što bi zahtijevalo otpis određenog iznosa sredstava prije nego što bi sredstva za spašavanje postala dostupna.
https://www.realclearmarkets.com/articl ... _bank_depo