Gledam poslovanje Adriatic Metals Vareš, pa mi nije jasmo da li je ovo namjerna zavala investitora ili taj biznis tako funkcioniše.
U prošloj godini su imali značajan rast prihoda sa 109.000 na 52 miliona ali i rast troskova pa je gubitak rastao sa 19 miliona na 44 miliona.
Kratkoročne obaveze 370 miliona.
Meni ovo i dalje izgleda kao izvlačenje novca preko napuhanih troskova.
Bit će mi žao Vareša ako se ovi pokupe za dvije, tri godine.
Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
(Reuters) - U.S. President Donald Trump administration plans to use ongoing tariff negotiations to pressure U.S. trading partners to limit their dealings with China, The Wall Street Journal reported on Tuesday citing people with knowledge of the conversations.
U.S. officials plan to use negotiations with more than 70 nations to ask them to disallow China to ship goods through their countries and prevent Chinese firms from being located in their territories to avoid U.S. tariffs, the report added.
U.S. officials plan to use negotiations with more than 70 nations to ask them to disallow China to ship goods through their countries and prevent Chinese firms from being located in their territories to avoid U.S. tariffs, the report added.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Kako izvještava WSJ, Trumpov administrator planira iskoristiti tekuće pregovore o carinama kako bi izvršio pritisak na trgovinske partnere SAD-a da ograniče svoje poslovanje s Kinom, prema ljudima koji su upoznati s razgovorima.
Ideja je, kao što smo izložili u ne tako puno riječi, izvući obveze od američkih trgovinskih partnera da izoliraju kinesko gospodarstvo u zamjenu za smanjenje trgovinskih i carinskih barijera koje je nametnula Bijela kuća. Američki dužnosnici planiraju iskoristiti pregovore s više od 70 zemalja kako bi od njih zatražili da zabrane Kini da isporučuje robu kroz njihove zemlje (tzv. rupa u "pretovaru"), spriječe kineske tvrtke da se smjeste na njihovim teritorijima kako bi izbjegle američke carine i ne apsorbiraju kinesku jeftinu industrijsku robu u svoja gospodarstva.
Te mjere imaju za cilj staviti konačni ulog u kinesko gospodarstvo koje već tone (koje je pomalo ironično dobilo poticaj u prvom tromjesečju jer su njegovi izvozni partneri unaprijed kupili robu prije porasta tarifnih cijena koje je već na snazi i koje će duboko zamrznuti kinesko proizvodno carstvo) i prisiliti Peking da sjedne za pregovarački stol s manje utjecaja uoči potencijalnih razgovora između Trumpa i predsjednika Xi Jinpinga. Točni zahtjevi mogu se uvelike razlikovati od zemlje do zemlje, s obzirom na stupanj uključenosti u kinesko gospodarstvo.
Američki dužnosnici već su predstavili ideju u ranim razgovorima s nekim zemljama prema izvorima WSJ-a, koji su dodali da je sam Trump nagovijestio strategiju u utorak, rekavši programu na španjolskom jeziku "Fox Noticias" da će razmotriti mogućnost da zemlje biraju između SAD-a i Kine u odgovoru na pitanje o tome da je Panama odlučila ne obnoviti svoju ulogu u Inicijativi Pojas i put, kineskom globalnom infrastrukturnom programu za zemlje u razvoju.
Prema WSJ-u, mozak iza strategije je ministar financija Scott Bessent, koji je preuzeo vodeću ulogu u trgovinskim pregovorima otkako je Trump 9. travnja najavio 90-dnevnu pauzu uzajamnih carina za većinu zemalja, ali ne i Kinu.
Bessent je iznio ideju Trumpu tijekom sastanka 6. travnja u Mar-a-Lagu, predsjedničkom klubu na Floridi, rekli su ljudi upoznati s raspravom, rekavši da bi izvlačenje ustupaka od američkih trgovinskih partnera moglo spriječiti Peking i njegove tvrtke da izbjegnu američke carine, kontrolu izvoza i druge ekonomske mjere.
Ova je taktika dio strategije koju je osmislio Bessent kako bi izolirao kinesko gospodarstvo, a koja je nedavno postala popularna među Trumpovim dužnosnicima. U tijeku su rasprave o opsegu i ozbiljnosti američkih carina, ali čini se da se dužnosnici uglavnom slažu s Bessentovim planom za Kinu.
To uključuje odsijecanje Kine od američkog gospodarstva carinama i potencijalno čak i izbacivanje kineskih dionica iz američkih burzi. Bessent u nedavnom intervjuu za Fox Business nije isključio pokušaj administracije da ukloni kineske dionice s kotacije. Ipak, krajnji cilj administracije prema Kini još nije jasan.
Bessent je također rekao da još ima prostora za razgovore o potencijalnom trgovinskom sporazumu između SAD-a i Kine. Takvi bi razgovori morali uključiti Trumpa i Xija. Tiskovna tajnica Bijele kuće Karoline Leavitt pročitala je novu Trumpovu izjavu tijekom brifinga za novinare u utorak u kojoj se sugerira da sporazum s Kinom nije neizbježan.
"Lopta je u dvorištu Kine", rekao je Leavitt čitajući Trumpovu izjavu. "Kina mora sklopiti dogovor s nama. Ne moramo se dogovoriti s njima. Kina želi ono što mi imamo... američkog potrošača."
Doista jest, kao i sve zemlje koje Kina koristi za naplatu cestarine i/ili prekrcaj, pa ako je Bijela kuća doista razbila sve moguće luke ulaska američkih potrošača, koji čine 70% od otprilike 30 trilijuna dolara u američkom BDP-u, tada Kina neće imati drugog izbora nego ili pristati ili slijediti dva druga pristupa koja smo iznijeli prije: devalvirati valutu ili pokrenuti goleme fiskalni poticaj.
Također nije jasno da je anti-kineska linija ušla u pregovore sa svim nacijama. Neke zemlje nisu čule zahtjeve američkih pregovarača u vezi s Kinom, iako su pregovori još uvijek u ranoj fazi. Mnogi očekuju da će Trumpova administracija prije ili kasnije podići zahtjeve vezane uz Kinu.
Ideja je, kao što smo izložili u ne tako puno riječi, izvući obveze od američkih trgovinskih partnera da izoliraju kinesko gospodarstvo u zamjenu za smanjenje trgovinskih i carinskih barijera koje je nametnula Bijela kuća. Američki dužnosnici planiraju iskoristiti pregovore s više od 70 zemalja kako bi od njih zatražili da zabrane Kini da isporučuje robu kroz njihove zemlje (tzv. rupa u "pretovaru"), spriječe kineske tvrtke da se smjeste na njihovim teritorijima kako bi izbjegle američke carine i ne apsorbiraju kinesku jeftinu industrijsku robu u svoja gospodarstva.
Te mjere imaju za cilj staviti konačni ulog u kinesko gospodarstvo koje već tone (koje je pomalo ironično dobilo poticaj u prvom tromjesečju jer su njegovi izvozni partneri unaprijed kupili robu prije porasta tarifnih cijena koje je već na snazi i koje će duboko zamrznuti kinesko proizvodno carstvo) i prisiliti Peking da sjedne za pregovarački stol s manje utjecaja uoči potencijalnih razgovora između Trumpa i predsjednika Xi Jinpinga. Točni zahtjevi mogu se uvelike razlikovati od zemlje do zemlje, s obzirom na stupanj uključenosti u kinesko gospodarstvo.
Američki dužnosnici već su predstavili ideju u ranim razgovorima s nekim zemljama prema izvorima WSJ-a, koji su dodali da je sam Trump nagovijestio strategiju u utorak, rekavši programu na španjolskom jeziku "Fox Noticias" da će razmotriti mogućnost da zemlje biraju između SAD-a i Kine u odgovoru na pitanje o tome da je Panama odlučila ne obnoviti svoju ulogu u Inicijativi Pojas i put, kineskom globalnom infrastrukturnom programu za zemlje u razvoju.
Prema WSJ-u, mozak iza strategije je ministar financija Scott Bessent, koji je preuzeo vodeću ulogu u trgovinskim pregovorima otkako je Trump 9. travnja najavio 90-dnevnu pauzu uzajamnih carina za većinu zemalja, ali ne i Kinu.
Bessent je iznio ideju Trumpu tijekom sastanka 6. travnja u Mar-a-Lagu, predsjedničkom klubu na Floridi, rekli su ljudi upoznati s raspravom, rekavši da bi izvlačenje ustupaka od američkih trgovinskih partnera moglo spriječiti Peking i njegove tvrtke da izbjegnu američke carine, kontrolu izvoza i druge ekonomske mjere.
Ova je taktika dio strategije koju je osmislio Bessent kako bi izolirao kinesko gospodarstvo, a koja je nedavno postala popularna među Trumpovim dužnosnicima. U tijeku su rasprave o opsegu i ozbiljnosti američkih carina, ali čini se da se dužnosnici uglavnom slažu s Bessentovim planom za Kinu.
To uključuje odsijecanje Kine od američkog gospodarstva carinama i potencijalno čak i izbacivanje kineskih dionica iz američkih burzi. Bessent u nedavnom intervjuu za Fox Business nije isključio pokušaj administracije da ukloni kineske dionice s kotacije. Ipak, krajnji cilj administracije prema Kini još nije jasan.
Bessent je također rekao da još ima prostora za razgovore o potencijalnom trgovinskom sporazumu između SAD-a i Kine. Takvi bi razgovori morali uključiti Trumpa i Xija. Tiskovna tajnica Bijele kuće Karoline Leavitt pročitala je novu Trumpovu izjavu tijekom brifinga za novinare u utorak u kojoj se sugerira da sporazum s Kinom nije neizbježan.
"Lopta je u dvorištu Kine", rekao je Leavitt čitajući Trumpovu izjavu. "Kina mora sklopiti dogovor s nama. Ne moramo se dogovoriti s njima. Kina želi ono što mi imamo... američkog potrošača."
Doista jest, kao i sve zemlje koje Kina koristi za naplatu cestarine i/ili prekrcaj, pa ako je Bijela kuća doista razbila sve moguće luke ulaska američkih potrošača, koji čine 70% od otprilike 30 trilijuna dolara u američkom BDP-u, tada Kina neće imati drugog izbora nego ili pristati ili slijediti dva druga pristupa koja smo iznijeli prije: devalvirati valutu ili pokrenuti goleme fiskalni poticaj.
Također nije jasno da je anti-kineska linija ušla u pregovore sa svim nacijama. Neke zemlje nisu čule zahtjeve američkih pregovarača u vezi s Kinom, iako su pregovori još uvijek u ranoj fazi. Mnogi očekuju da će Trumpova administracija prije ili kasnije podići zahtjeve vezane uz Kinu.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Novi deutsche ''kanzelar'' popišo zakon o cepovima spojenim na bocu i nazv'o te stvari pravim imenom, ima nade
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno premijer Nermin Nikšić (SDP), na svojim fb stranicama objavili su podatak da je u aprilu 2025. godine broj zaposlenih u FBiH iznosio 544.442. U objavi se tvrdi da "nije došlo do smanjenja broja zaposlenih nakon povećanja minimalne plaće" te da "nije bilo negativnih efekata povećanja minimalca".
Međutim, detaljniji uvid u zvanične podatke Porezne uprave FBiH pokazuje da je ova tvrdnja upitna, ako ne i pogrešna.
Naime:
Broj zaposlenih na dan 30.4.2024. godine iznosio je 546.178. Broj zaposlenih na dan 30.4.2025. godine iznosi 544.442.
To znači da je broj zaposlenih manji za 1.736 u odnosu na isti period prethodne godine. Ovo je posebno značajno jer predstavlja prvi međugodišnji pad zaposlenosti u aprilu još od pandemijskih godina.
"Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30.4.2024. godine je 546.178. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 30.4.2023. godine kada je broj zaposlenih iznosio 539.303, ovaj broj je veći za 6.875, a u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31.3.2024. godine kada je iznosio 542.715, veći je za 3.463." (PU Federacije)
Doduše, broj zaposlenih je u odnosu na prethodni mjesec (mart 2025. – 542.803) veći za 1.639.
Prema ovim podacima, tvrdnja da "nije došlo do smanjenja broja zaposlenih" ne stoji u godišnjem kontekstu. Ako se već želi pokazati efekat povećanja minimalne plate, on se mora analizirati dugoročnije i kroz više aspekata, a ne samo kroz kratkoročne mjesečne promjene koje mogu biti rezultat sezonskog zapošljavanja ili administrativnih faktora.
Ovakav pristup komuniciranju podataka više liči na pokušaj političkog PR-a nego na ozbiljnu ekonomsku analizu. Građani zaslužuju punu istinu — a ona je, u ovom slučaju, jasna: broj zaposlenih u aprilu 2025. je manji nego godinu ranije, što se nije dogodilo nijedne godine od pandemije.
Nek Vlada Federacije dodatno obezvrijedi tih 1000 KM kroz inflaciju, svuce tih 1000 KM na 619 KM, pa ce se broj zaposlenih kretati zelenom strelicom na godisnjem nivou.
Bilo bi zanimljivo vidjeti da li se ove godine povecao dug firmi prema dobavljacima, te da li su firme povecale kreditna zaduzenja, jer je ocekivano da, ako firme moraju davati vise novca za poreze, imaju manju likvidnost i treba im vise vremena da plate robu dobavljacima.
Međutim, detaljniji uvid u zvanične podatke Porezne uprave FBiH pokazuje da je ova tvrdnja upitna, ako ne i pogrešna.
Naime:
Broj zaposlenih na dan 30.4.2024. godine iznosio je 546.178. Broj zaposlenih na dan 30.4.2025. godine iznosi 544.442.
To znači da je broj zaposlenih manji za 1.736 u odnosu na isti period prethodne godine. Ovo je posebno značajno jer predstavlja prvi međugodišnji pad zaposlenosti u aprilu još od pandemijskih godina.
"Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30.4.2024. godine je 546.178. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 30.4.2023. godine kada je broj zaposlenih iznosio 539.303, ovaj broj je veći za 6.875, a u odnosu na prethodno objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31.3.2024. godine kada je iznosio 542.715, veći je za 3.463." (PU Federacije)
Doduše, broj zaposlenih je u odnosu na prethodni mjesec (mart 2025. – 542.803) veći za 1.639.
Prema ovim podacima, tvrdnja da "nije došlo do smanjenja broja zaposlenih" ne stoji u godišnjem kontekstu. Ako se već želi pokazati efekat povećanja minimalne plate, on se mora analizirati dugoročnije i kroz više aspekata, a ne samo kroz kratkoročne mjesečne promjene koje mogu biti rezultat sezonskog zapošljavanja ili administrativnih faktora.
Ovakav pristup komuniciranju podataka više liči na pokušaj političkog PR-a nego na ozbiljnu ekonomsku analizu. Građani zaslužuju punu istinu — a ona je, u ovom slučaju, jasna: broj zaposlenih u aprilu 2025. je manji nego godinu ranije, što se nije dogodilo nijedne godine od pandemije.
Nek Vlada Federacije dodatno obezvrijedi tih 1000 KM kroz inflaciju, svuce tih 1000 KM na 619 KM, pa ce se broj zaposlenih kretati zelenom strelicom na godisnjem nivou.
Bilo bi zanimljivo vidjeti da li se ove godine povecao dug firmi prema dobavljacima, te da li su firme povecale kreditna zaduzenja, jer je ocekivano da, ako firme moraju davati vise novca za poreze, imaju manju likvidnost i treba im vise vremena da plate robu dobavljacima.