Ili su menadžmenti bili totalno otuđeni od realnosti ili su išli niz dlaku političarima koji žive u oblacima.Njemačka podružnica automobilskog koncerna Ford uvodi skraćeno radno vrijeme zbog "drastično smanjene" potražnje za svojim modelima električnih automobila, javljaju njemački mediji.
Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
14.11.24 12:33:44 h
DAX tvrtke ostvaruju znatno manji profit
FRANKFURT/STUTTGART (dpa-AFX) - Tvrtke u prvoj njemačkoj burzovnoj ligi ukupno su tijekom ljeta zaradile znatno manje nego u istom kvartalu prošle godine. Iznad svega, slabost automobilske industrije pokvarila je privremenu bilancu 40 kompanija u njemačkom indeksu dionica, kako je izračunala konzultantska tvrtka EY.
Dobit kompanija DAX DE0008469008 prije kamata i poreza (EBIT) ukupno je pala za 8,5 posto na oko 35,9 milijardi eura. Prema izračunu, šest proizvođača i dobavljača automobila uvrštenih u vodeći indeks zabilježilo je čak 45-postotni pad dobiti u trećem kvartalu u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Strukturni problemi
“Rekordne marže koje su automobilske tvrtke uspjele postići u procvatu nakon Corone prikrile su duboke strukturne probleme u Njemačkoj kao lokaciji”, upozorio je partner EY-a Mathieu Meyer. "Njemačka je u oštroj konkurenciji sa zemljama koje imaju znatno bolju strukturu troškova. U dobrim vremenima to se može zanemariti, u lošim to postaje problem."
Rekordne brojke u financijskom sektoru barem su osigurale da ukupni promet burzovnih teškaša u trećem tromjesečju iznosi dobrih 438,5 milijardi eura, 1,0 posto više od razine iz istog razdoblja prošle godine.
Ali ne opći trend pada
Zasigurno nije slučaj da su sve vrhunske njemačke tvrtke u silaznoj spirali, zaključio je EY. Gotovo dvije trećine (63 posto) ispitanih tvrtki zabilježilo je rast prodaje u trećem tromjesečju, dok je to slučaj s više od polovice (59 posto) dobiti iz poslovanja.
Prema popisu, najveću tromjesečnu dobit ponovno je ostvario Deutsche Telekom DE0005557508 s operativnom dobiti od preko 6,1 milijarde eura, a slijede ga osiguravatelj Allianz DE0008404005 (3,9 milijardi eura) i Siemens DE0007236101 (2,9 milijardi eura). U tvrtkama Siemens Energy DE000ENER6Y0 i Bayer DE000BAY0017 došlo je do gubitka poslovanja u međubilanci./ben/DP/ngu
DAX tvrtke ostvaruju znatno manji profit
FRANKFURT/STUTTGART (dpa-AFX) - Tvrtke u prvoj njemačkoj burzovnoj ligi ukupno su tijekom ljeta zaradile znatno manje nego u istom kvartalu prošle godine. Iznad svega, slabost automobilske industrije pokvarila je privremenu bilancu 40 kompanija u njemačkom indeksu dionica, kako je izračunala konzultantska tvrtka EY.
Dobit kompanija DAX DE0008469008 prije kamata i poreza (EBIT) ukupno je pala za 8,5 posto na oko 35,9 milijardi eura. Prema izračunu, šest proizvođača i dobavljača automobila uvrštenih u vodeći indeks zabilježilo je čak 45-postotni pad dobiti u trećem kvartalu u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Strukturni problemi
“Rekordne marže koje su automobilske tvrtke uspjele postići u procvatu nakon Corone prikrile su duboke strukturne probleme u Njemačkoj kao lokaciji”, upozorio je partner EY-a Mathieu Meyer. "Njemačka je u oštroj konkurenciji sa zemljama koje imaju znatno bolju strukturu troškova. U dobrim vremenima to se može zanemariti, u lošim to postaje problem."
Rekordne brojke u financijskom sektoru barem su osigurale da ukupni promet burzovnih teškaša u trećem tromjesečju iznosi dobrih 438,5 milijardi eura, 1,0 posto više od razine iz istog razdoblja prošle godine.
Ali ne opći trend pada
Zasigurno nije slučaj da su sve vrhunske njemačke tvrtke u silaznoj spirali, zaključio je EY. Gotovo dvije trećine (63 posto) ispitanih tvrtki zabilježilo je rast prodaje u trećem tromjesečju, dok je to slučaj s više od polovice (59 posto) dobiti iz poslovanja.
Prema popisu, najveću tromjesečnu dobit ponovno je ostvario Deutsche Telekom DE0005557508 s operativnom dobiti od preko 6,1 milijarde eura, a slijede ga osiguravatelj Allianz DE0008404005 (3,9 milijardi eura) i Siemens DE0007236101 (2,9 milijardi eura). U tvrtkama Siemens Energy DE000ENER6Y0 i Bayer DE000BAY0017 došlo je do gubitka poslovanja u međubilanci./ben/DP/ngu
-
- Posts: 4167
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Na zapadu bullshitanje o Zelenoj Agendi već uveliko propada a naše još niko nije obavijestio da je sudija odsvirao kraj. Zar ih ne brine koliki je fosilni otisak kad već o njemu brinu, ići u Valamar Lacromu u Dubrovnik sa 50 limuzina i vozača da bi se slušalo kako treba smanjiti fosilni otisak. A moglo se i na Ilidži. Da ne spominjem grijanje bazena da se potope trbušine, pomor stoke i živine da se ova vojska uhljebljenika naždere i naloče na večerama i zakuskama itd isl.
https://www.revicon.info/edukacije/ZELE ... OVANJE/331
https://www.revicon.info/edukacije/ZELE ... OVANJE/331
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
KINEZI KRENULI KOPIRATI AMERIKU I SA NJENIM DOLARSKIM OBVEZNICAMA, KAO ODGOVOR TRUMPU ZA NAJAVLJENE CARINE NA KINESKU ROBU U IZNOSU OD 60% I TO U PETRODOLARSKOJ SAUDIJSKOJ ARABIJI
Prica oko kineskog izdavanja državnih obveznica u Saudijskoj Arabiji denominiranih u američkim dolarima izaziva veliku buku u Kini i potencijalno bi mogla biti iznimno važna. Čvrsto sumnjam da je ovo poruka nadolazećoj Trumpovoj administraciji. Dopustite mi da vam objasnim što se čini da se događa. Na prvi pogled, to nije velika stvar: Kina je izdala 2 milijarde dolara u državnim obveznicama denominiranim u američkim dolarima Saudijskoj Arabiji, što znači da su ulagači posudili američke dolare kineskoj vladi koja im se obvezuje nadoknaditi. Eto što je obveza. Zasad je relativno dosadno.
Prvi zanimljivi aspekt je da su obveznice bile preupisane gotovo 20 puta (što znači potražnju od preko 40 milijardi dolara za 2 milijarde dolara obveznica), što je puno više od tipične potražnje za državnim obveznicama u američkim dolarima. Općenito, aukcije američkog trezora pretjerane su između 2 i 3 puta, što se stoga čini posebno privlačnim za kineski dug denominiran u dolarima.
Drugi zanimljiv aspekt je da je kamatna stopa na obveznice bila nevjerojatno blizu stopama američkog trezora (samo 1-3 bazna boda više, ili 0,01-0,03%), što znači da Kina sada može posuđivati novac – u američkim dolarima (! ) – po gotovo istoj stopi kao i sama vlada SAD-a. To nije slučaj ni u jednoj drugoj zemlji na svijetu. Za referencu, zemlje s najvišim kreditnim rejtingom (AAA) obično plaćaju najmanje 10-20 baznih bodova više od američkih državnih obveznica u rijetkim slučajevima kada izdaju USD obveznice.
Treći zanimljivi aspekt je stvarna lokacija ove prodaje obveznica: Saudijska Arabija. To je neobično jer se državne obveznice obično izdaju u velikim financijskim središtima, a ne u Rijadu. Odabir Saudijske Arabije i činjenica da su Saudijci prihvatili ovu ponudu posebno je značajna s obzirom na njenu povijesnu ulogu u globalnom dolarskom sustavu, takozvanom "petrodolarskom" sustavu, o čemu ne trebam raspravljati... Izdavanjem dolarskih obveznica u Saudijskoj Arabiji, koja se izravno natječe s američkim državnim obveznicama i zarađuje uglavnom istu kamatnu stopu, Kina pokazuje da može funkcionirati kao alternativni upravitelj dolarske likvidnosti u samom srcu petrodolarskog sustava. Za Saudijsku Arabiju, koja drži stotine milijardi dolara u rezervama, ovo stvara novu opciju za ulaganje svojih dolara: može ih uložiti s kineskom vladom, a ne s američkom vladom.
Dobro, sve je ovo zanimljivo, ali nije glavni razlog zašto su kineske društvene mreže u previranju. Razlog je taj što tvrde da je ovo pokušaj Kine da pokaže Sjedinjenim Državama da može učinkovito koristiti vlastitu valutu protiv njih, s potencijalno drastičnim posljedicama. Kako? Prije svega, razmislite o tome, zamislite da Kina poveća svoje operacije i umjesto da izda obveznice u vrijednosti od 2 milijarde dolara, počne izdavati desetke ili stotine milijardi. Za Sjedinjene Države to znači da bi se Kina natjecala s američkim ministarstvom financija na globalnom tržištu dolara. Umjesto da zemlje poput Saudijske Arabije automatski recikliraju svoje dolare u državne obveznice SAD-a, mogle bi ih uložiti u kineske dolarske obveznice koje zarađuju po istoj stopi. Time bi se stvorio paralelni dolarski sustav u kojem bi Kina, a ne Sjedinjene Države, kontrolirala dio protoka dolara. Sjedinjene Države bi nastavile tiskati dolare, ali bi Kina odlučivala sve više i više. Pokušajte zamisliti…
Još jedan ključni aspekt je da je svaki dolar uložen u kineske obveznice umjesto američkih državnih obveznica jedan dolar manje koji pomaže u financiranju potrošnje američke vlade. U vrijeme kada Sjedinjene Države imaju goleme deficite i moraju stalno prodavati državne obveznice kako bi se financirale, pojava Kine kao konkurentskog izdavatelja obveznica u dolarima sposobnog izjednačiti stope državnih obveznica mogla bi predstavljati goleme probleme s financiranjem za vladu SAD-a. To bi moglo učinkovito okončati takozvanu "pretjeranu privilegiju" Sjedinjenih Država. Ali čekajte, možda se pitate koja je svrha toga da Kina ima toliko dolara? Ne prebacuje li ona problem na sebe: i ona mora naći gdje će uložiti sve te dolare, zar ne? U pravu ste, posljednje što Kini treba je više američkih dolara: 2023. imala je trgovinski suficit u američkim dolarima od 823,2 milijarde dolara, a za 2024. očekuje se da će iznositi 940 milijardi dolara. Kina je već potpuno preplavljena dolarima.
Ali u tome leži ljepota inicijative Pojas i put. Od 193 zemlje svijeta, 152 su dio BRI-ja. A vrlo uobičajena karakteristika mnogih od tih zemalja je da imaju dugove u američkim dolarima prema američkoj vladi ili drugim zapadnim vjerovnicima. Tu bi kineska strategija mogla postati stvarno lukava. Kina bi mogla upotrijebiti svoje američke dolare kako bi pomogla zemljama Pojasa i puta da otplate svoje dolarske dugove zapadnim vjerovnicima. Ali evo ključa: u zamjenu za pomoć tim zemljama u podmirenju njihovih dugova u dolarima, Kina bi mogla dogovoriti otplatu u juanima, strateškim resursima ili putem drugih bilateralnih sporazuma. To bi stvorilo trostruku prednost za Kinu: riješila bi se svog viška dolara, pomogla bi svojim partnerskim zemljama da izbjegnu ovisnost o dolaru i produbila bi ekonomsku integraciju tih zemalja s Kinom, a ne sa Sjedinjenim Državama. Za zemlje BRI-a ovo je privlačno jer mogu pobjeći iz zamke duga denominiranog u dolarima (i prijetnje američkih financijskih sankcija) i vjerojatno dobiti bolje uvjete s Kinom, što će promicati njihov razvoj. Zapravo, to bi Kinu postavilo kao posrednika u središte dolarskog sustava, gdje se dolari uvijek vraćaju u Sjedinjene Države – jednostavno putem koji jača kineski, a ne američki utjecaj i postupno potkopava sposobnost Sjedinjenih Država da sama financirati (sa svim posljedicama koje to povlači za inflacijom, itd.).
U ovom trenutku vjerojatno mislite: "Ma daj, Kina nema šanse ovo učiniti, američka vlada sigurno ima alate na raspolaganju da to spriječi." A odgovor je, iznenađujuće, da Sjedinjene Države ne mogu mnogo učiniti a da ih na neki način ne oslabe. Najočitiji odgovor bio bi zaprijetiti sankcijama protiv zemalja poput Saudijske Arabije ili institucija koje kupuju kineske obveznice u dolarima. Ali to bi još jednom pokazalo da dolarska imovina nije uistinu imuna na političko uplitanje SAD-a, što bi dodatno potaknulo zemlje na diverzifikaciju, čime bi se problem pogoršao. Snaga dolara djelomično dolazi od mrežnih učinaka – svi ga koriste jer ga svi koriste – ali kao što smo vidjeli s Rusijom, sankcije stvaraju trenutak koordinacije za zemlje da se zajedno udalje, što slabi te mrežne učinke. Druga bi opcija bila da Federalne rezerve povise kamatne stope kako bi američke državne obveznice bile privlačnije. Ali to bi bilo kontraproduktivno: povećalo bi troškove zaduživanja američke vlade u trenutku kada se već bori s velikim deficitima, što bi moglo izazvati recesiju. A Kina, koja uživa stope slične Sjedinjenim Državama, jednostavno bi mogla izjednačiti bilo kakva povećanja stopa.
Sjedinjene Države bi također mogle slijediti nuklearnu opciju ograničavanja sposobnosti Kine da izvrši transakcije u dolarima, ali to bi odmah rascjepkalo globalni financijski sustav, potkopavajući ulogu dolara kao globalne globalne rezerve, upravo ono što Sjedinjene Države žele izbjeći. A budući da je Kina najvažniji trgovinski partner velike većine zemalja svijeta, ništa nije manje sigurno da bi Sjedinjene Države izašle kao pobjednici iz ove igre... Ukratko, izgleda kao neka vrsta Tai Chi "četiri unce koje se kreće tisuću funti” (四兩撥千斤) od strane Kine, koristeći minimalnu silu da preusmjeri snagu dolara na način koji koristi Kini. Kao što sam napisao na početku, u ovom trenutku to je vjerojatno samo poruka iz Kine nadolazećoj Trumpovoj administraciji: "mi to možemo učiniti, stoga dobro razmislite o svim lošim stvarima koje imate u glavi za nas..." Ljepota ovog pristupa leži u njegovoj strateškoj eleganciji: Kinu ne košta gotovo ništa da demonstrira, ali tjera Washington da razmotri vrlo neugodne mogućnosti.
izvor: Arnaud Bertrand
Prica oko kineskog izdavanja državnih obveznica u Saudijskoj Arabiji denominiranih u američkim dolarima izaziva veliku buku u Kini i potencijalno bi mogla biti iznimno važna. Čvrsto sumnjam da je ovo poruka nadolazećoj Trumpovoj administraciji. Dopustite mi da vam objasnim što se čini da se događa. Na prvi pogled, to nije velika stvar: Kina je izdala 2 milijarde dolara u državnim obveznicama denominiranim u američkim dolarima Saudijskoj Arabiji, što znači da su ulagači posudili američke dolare kineskoj vladi koja im se obvezuje nadoknaditi. Eto što je obveza. Zasad je relativno dosadno.
Prvi zanimljivi aspekt je da su obveznice bile preupisane gotovo 20 puta (što znači potražnju od preko 40 milijardi dolara za 2 milijarde dolara obveznica), što je puno više od tipične potražnje za državnim obveznicama u američkim dolarima. Općenito, aukcije američkog trezora pretjerane su između 2 i 3 puta, što se stoga čini posebno privlačnim za kineski dug denominiran u dolarima.
Drugi zanimljiv aspekt je da je kamatna stopa na obveznice bila nevjerojatno blizu stopama američkog trezora (samo 1-3 bazna boda više, ili 0,01-0,03%), što znači da Kina sada može posuđivati novac – u američkim dolarima (! ) – po gotovo istoj stopi kao i sama vlada SAD-a. To nije slučaj ni u jednoj drugoj zemlji na svijetu. Za referencu, zemlje s najvišim kreditnim rejtingom (AAA) obično plaćaju najmanje 10-20 baznih bodova više od američkih državnih obveznica u rijetkim slučajevima kada izdaju USD obveznice.
Treći zanimljivi aspekt je stvarna lokacija ove prodaje obveznica: Saudijska Arabija. To je neobično jer se državne obveznice obično izdaju u velikim financijskim središtima, a ne u Rijadu. Odabir Saudijske Arabije i činjenica da su Saudijci prihvatili ovu ponudu posebno je značajna s obzirom na njenu povijesnu ulogu u globalnom dolarskom sustavu, takozvanom "petrodolarskom" sustavu, o čemu ne trebam raspravljati... Izdavanjem dolarskih obveznica u Saudijskoj Arabiji, koja se izravno natječe s američkim državnim obveznicama i zarađuje uglavnom istu kamatnu stopu, Kina pokazuje da može funkcionirati kao alternativni upravitelj dolarske likvidnosti u samom srcu petrodolarskog sustava. Za Saudijsku Arabiju, koja drži stotine milijardi dolara u rezervama, ovo stvara novu opciju za ulaganje svojih dolara: može ih uložiti s kineskom vladom, a ne s američkom vladom.
Dobro, sve je ovo zanimljivo, ali nije glavni razlog zašto su kineske društvene mreže u previranju. Razlog je taj što tvrde da je ovo pokušaj Kine da pokaže Sjedinjenim Državama da može učinkovito koristiti vlastitu valutu protiv njih, s potencijalno drastičnim posljedicama. Kako? Prije svega, razmislite o tome, zamislite da Kina poveća svoje operacije i umjesto da izda obveznice u vrijednosti od 2 milijarde dolara, počne izdavati desetke ili stotine milijardi. Za Sjedinjene Države to znači da bi se Kina natjecala s američkim ministarstvom financija na globalnom tržištu dolara. Umjesto da zemlje poput Saudijske Arabije automatski recikliraju svoje dolare u državne obveznice SAD-a, mogle bi ih uložiti u kineske dolarske obveznice koje zarađuju po istoj stopi. Time bi se stvorio paralelni dolarski sustav u kojem bi Kina, a ne Sjedinjene Države, kontrolirala dio protoka dolara. Sjedinjene Države bi nastavile tiskati dolare, ali bi Kina odlučivala sve više i više. Pokušajte zamisliti…
Još jedan ključni aspekt je da je svaki dolar uložen u kineske obveznice umjesto američkih državnih obveznica jedan dolar manje koji pomaže u financiranju potrošnje američke vlade. U vrijeme kada Sjedinjene Države imaju goleme deficite i moraju stalno prodavati državne obveznice kako bi se financirale, pojava Kine kao konkurentskog izdavatelja obveznica u dolarima sposobnog izjednačiti stope državnih obveznica mogla bi predstavljati goleme probleme s financiranjem za vladu SAD-a. To bi moglo učinkovito okončati takozvanu "pretjeranu privilegiju" Sjedinjenih Država. Ali čekajte, možda se pitate koja je svrha toga da Kina ima toliko dolara? Ne prebacuje li ona problem na sebe: i ona mora naći gdje će uložiti sve te dolare, zar ne? U pravu ste, posljednje što Kini treba je više američkih dolara: 2023. imala je trgovinski suficit u američkim dolarima od 823,2 milijarde dolara, a za 2024. očekuje se da će iznositi 940 milijardi dolara. Kina je već potpuno preplavljena dolarima.
Ali u tome leži ljepota inicijative Pojas i put. Od 193 zemlje svijeta, 152 su dio BRI-ja. A vrlo uobičajena karakteristika mnogih od tih zemalja je da imaju dugove u američkim dolarima prema američkoj vladi ili drugim zapadnim vjerovnicima. Tu bi kineska strategija mogla postati stvarno lukava. Kina bi mogla upotrijebiti svoje američke dolare kako bi pomogla zemljama Pojasa i puta da otplate svoje dolarske dugove zapadnim vjerovnicima. Ali evo ključa: u zamjenu za pomoć tim zemljama u podmirenju njihovih dugova u dolarima, Kina bi mogla dogovoriti otplatu u juanima, strateškim resursima ili putem drugih bilateralnih sporazuma. To bi stvorilo trostruku prednost za Kinu: riješila bi se svog viška dolara, pomogla bi svojim partnerskim zemljama da izbjegnu ovisnost o dolaru i produbila bi ekonomsku integraciju tih zemalja s Kinom, a ne sa Sjedinjenim Državama. Za zemlje BRI-a ovo je privlačno jer mogu pobjeći iz zamke duga denominiranog u dolarima (i prijetnje američkih financijskih sankcija) i vjerojatno dobiti bolje uvjete s Kinom, što će promicati njihov razvoj. Zapravo, to bi Kinu postavilo kao posrednika u središte dolarskog sustava, gdje se dolari uvijek vraćaju u Sjedinjene Države – jednostavno putem koji jača kineski, a ne američki utjecaj i postupno potkopava sposobnost Sjedinjenih Država da sama financirati (sa svim posljedicama koje to povlači za inflacijom, itd.).
U ovom trenutku vjerojatno mislite: "Ma daj, Kina nema šanse ovo učiniti, američka vlada sigurno ima alate na raspolaganju da to spriječi." A odgovor je, iznenađujuće, da Sjedinjene Države ne mogu mnogo učiniti a da ih na neki način ne oslabe. Najočitiji odgovor bio bi zaprijetiti sankcijama protiv zemalja poput Saudijske Arabije ili institucija koje kupuju kineske obveznice u dolarima. Ali to bi još jednom pokazalo da dolarska imovina nije uistinu imuna na političko uplitanje SAD-a, što bi dodatno potaknulo zemlje na diverzifikaciju, čime bi se problem pogoršao. Snaga dolara djelomično dolazi od mrežnih učinaka – svi ga koriste jer ga svi koriste – ali kao što smo vidjeli s Rusijom, sankcije stvaraju trenutak koordinacije za zemlje da se zajedno udalje, što slabi te mrežne učinke. Druga bi opcija bila da Federalne rezerve povise kamatne stope kako bi američke državne obveznice bile privlačnije. Ali to bi bilo kontraproduktivno: povećalo bi troškove zaduživanja američke vlade u trenutku kada se već bori s velikim deficitima, što bi moglo izazvati recesiju. A Kina, koja uživa stope slične Sjedinjenim Državama, jednostavno bi mogla izjednačiti bilo kakva povećanja stopa.
Sjedinjene Države bi također mogle slijediti nuklearnu opciju ograničavanja sposobnosti Kine da izvrši transakcije u dolarima, ali to bi odmah rascjepkalo globalni financijski sustav, potkopavajući ulogu dolara kao globalne globalne rezerve, upravo ono što Sjedinjene Države žele izbjeći. A budući da je Kina najvažniji trgovinski partner velike većine zemalja svijeta, ništa nije manje sigurno da bi Sjedinjene Države izašle kao pobjednici iz ove igre... Ukratko, izgleda kao neka vrsta Tai Chi "četiri unce koje se kreće tisuću funti” (四兩撥千斤) od strane Kine, koristeći minimalnu silu da preusmjeri snagu dolara na način koji koristi Kini. Kao što sam napisao na početku, u ovom trenutku to je vjerojatno samo poruka iz Kine nadolazećoj Trumpovoj administraciji: "mi to možemo učiniti, stoga dobro razmislite o svim lošim stvarima koje imate u glavi za nas..." Ljepota ovog pristupa leži u njegovoj strateškoj eleganciji: Kinu ne košta gotovo ništa da demonstrira, ali tjera Washington da razmotri vrlo neugodne mogućnosti.
izvor: Arnaud Bertrand
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Pade Berta:
Server Error in '/v1' Application.
Runtime Error
Description: An application error occurred on the server. The current custom error settings for this application prevent the details of the application error from being viewed remotely (for security reasons). It could, however, be viewed by browsers running on the local server machine.
Details: To enable the details of this specific error message to be viewable on remote machines, please create a <customErrors> tag within a "web.config" configuration file located in the root directory of the current web application. This <customErrors> tag should then have its "mode" attribute set to "Off".
Server Error in '/v1' Application.
Runtime Error
Description: An application error occurred on the server. The current custom error settings for this application prevent the details of the application error from being viewed remotely (for security reasons). It could, however, be viewed by browsers running on the local server machine.
Details: To enable the details of this specific error message to be viewable on remote machines, please create a <customErrors> tag within a "web.config" configuration file located in the root directory of the current web application. This <customErrors> tag should then have its "mode" attribute set to "Off".
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
https://www.akta.ba/kapital/izvjestaji/ ... miliona-km
Mujići su izašli na 23 miliona KM dugovanja. Teško će se ovaj put izvući.
Mujići su izašli na 23 miliona KM dugovanja. Teško će se ovaj put izvući.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
https://avaz.ba/vijesti/bih/934960/dese ... miliona-kmpanzer wrote: ↑06 Dec 2024, 22:23 https://www.akta.ba/kapital/izvjestaji/ ... miliona-km
Mujići su izašli na 23 miliona KM dugovanja. Teško će se ovaj put izvući.
Kreka je sa krajem septembra imala 18 miliona duga a na ovoj listi sa krajem oktobra je nema.
Ostali rudnici su bili bez značajnijih iznosa duga.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Optužbe skandinavskih zemalja su ozbiljne – i ne sasvim bez osnove: upravo je Njemačka, u težnji za održivim izvorima energije, kriva što je sad, po zimi, struja skupa i drugdje u Europi.
Problem je poznat već odavno, a Nijemci to zovu Dunkelflaute – zatišje po mraku. Održivi izvori energije kao što su sunce i vjetar su nešto lijepo i poželjno, ali upravo sad kad se tek primiče najkraći dan u godini, sunca jednostavno nema dovoljno za proizvodnju električne energije u hladnim zimskim danima. Po zimi u Njemačkoj i vjetar može biti problem: po kopnenom dijelu se vuče zimska magla bez daška vjetra, a na vjetroelektranama Sjevernog mora niti zimske nevere nisu rješenje – kod previše snažnog vjetra i one moraju biti postavljene u stanje mirovanja.
Idealno bi bilo nekako sačuvati proizvedenu energiju, ali takvi kapaciteti nisu niti izdaleka dovoljni za dnevnu potrošnju. U normalnim okolnostima se u takvim zimskim danima onda više poseže za „prljavom“ energijom fosilnih termoelektrana ili nuklearkama, ali i takvi kapaciteti u Njemačkoj su smanjeni.
Drugim riječima, u takvim trenucima „zatišja“ elektrodistributeri onda kupuju električnu energiju na europskom tržištu tako da je i cijena električne energije mnogo nestabilnija. To se manje tiče kućanstava koji u pravilu imaju dogovorenu dugoročnu cijenu, ali to je ozbiljan problem za industriju koja plaća struju po trenutnoj, tržišnoj cijeni.
Kako nam objašnjava Mathias Mier iz Cnetra za energiju, klimu i resurse u Münchenu, takvi skokovi u cijeni se dešavaju kad je i manje mogućnosti proizvodnje održive energije i kad zahladi pa se moraju uključiti grijalice.
Ove zime se to nije često događalo jer je u Njemačkoj za sad bila razmjerno blaga – trenutno je u Bonnu 14 stupnjeva, ali kako nam kaže Conal Heussaff koji u briselskom institutu Bruegel prati cijenu energije, to se dogodilo rano ujutro 12. prosinca. Još u noći je megavat-sat električne energije bio 107 eura, ali kako se približavalo jutro – i kad su se počeli uključivati uređaji i termostati po kućama, cijena je eksplodirala na 936 eura za MWh.
Zakonima ponude i potražnje se cijena već istog dana brzo smirila, a i dan kasnije cijena je bila negdje oko 115 eura za MWh. No za razliku od cijene, nisu se smirili duhovi diljem Europe: Norveški ministar energetike Terje Aasland izjavio je kako se „razmišlja“ o prekidu energetske isporuke prema Danskoj, a list Financial Times piše kako i drugi u Norveškoj žele „ponovno razgovarati“ o isporuci energije Njemačkoj i Velikoj Britaniji koji se smatraju glavnim krivcima za ovu eksploziju cijene.
I švedska ministrica energetike Ebba Busch rekla je kako bi bilo moguće postaviti novi podvodni dalekovod prema Njemačkoj, ali samo ako će Njemačka biti u stanju stabilizirati svoje tržište i u takvim vrhuncima nerazmjera ponude i potražnje. Jer inače to ugrožava švedske potrošače i njihov pristup jeftinoj domaćoj energiji.
Ujedinjena Europa – barem po dalekovodima
Zapravo, ako je igdje postignuto jedinstvo u Europi, onda je to bilo na tržištu električne energije i takvo nacionalno razmišljanje je donedavno bilo nezamislivo.
„Europsko tržište električne energije duboko je fizički međusobno povezano i institucionalno usklađeno, osobito obzirom na to kako je to ipak skup mnogih različitih nacionalnih distributera", kaže Heussaff. Zapravo, europska mreža elektroopskrbe je po povezanosti druga po veličini na čitavom planetu, najveća je ona tržišta Kine.
Mathias Mier se također slaže kako je europsko tržište izuzetno povezano i ukazuje na manje poznatu činjenicu kako je zapravo svaki sedmi kilovat kojeg potrošimo proizveden negdje drugdje u Europi. Europska mreža elektroopskrbe je od izuzetne važnosti i za Europsku komisiju: samo tako vidi manju ovisnost Europe od uvoza, a jedino tako će biti moguće i ostvariti ciljeve „Europskog zelenog dogovora“smanjiti za 55% emisiju stakleničkih plinova do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990., a onda i od Europe stvoriti „klimatski neutralni kontinent" do 2050.
U 2023. obnovljivi izvori energije bili su najveći izvor električne energije u EU. Od njih je dolazilo 44,7% potreba, što je 12% više nego što je bilo još 2022. Ipak, još uvijek je važna električna energija koja će se nuditi potrošačima i bez sunca i vjetra: nuklearna energija čini gotovo 23% potrebe, termoelektrane na fosilna goriva 32%.
No baš zato jer se električna energija shvaća kao „čista“, uključujući i sve veći broj e-vozila, realno je očekivati kako će i potražnja za električnom energijom značajno rasti. Procjene EK govore o porastu od čak 60% do 2030. godine, a golem su problem i dalekovodne mreže: 40% dalekovoda je starije od 40 godina i oni će teško izdržati ne samo povećanu potražnju, nego i trend da građani sami proizvode energiju i nude je tržištu.
Jeftina Hrvatska, (pre)skupa Njemačka
I Europska unija i naši sugovornici su uvjereni kako samo zajedničko, europsko tržište može stabilizirati, a onda i spustiti cijenu električne energije. EU zato kroz Transeuropsku mreže za energiju pomaže planiranju i realizaciju prekogranične energetske infrastrukture, a za Mathiasa Miera su najveći problem lokalne cijene koje onda odražavaju neravnotežu ponude i potražnje.
Conall Heussaff ukazuje i na notornu činjenicu drastično različitih cijena električne energije po Europi: trenutno je najskuplje u Njemačkoj gdje kWh košta 39,5 centi, u Europskoj uniji je struja najjeftinija u Mađarskoj sa samo 10,9 centi za kWh. Po njemu, neke zemlje „imaju sreću“ što imaju obnovljivih izvora poput vjetra, sunca ili hidroenergije, ali povoljna cijena energije je ključna za konkurentnost čitave Europe.
I on vidi rješenje samo u boljoj povezanosti: poticati fleksibilnost u potražnji, bolju europsku koordinaciju za prekogranična ulaganja i više fizičkih veza između zemalja radi dijeljenja energetskih resursa. To svakako odgovara Njemačkoj gdje je kWh bitno skuplji i od europskog prosjeka s 28,9 centi. No, kao što smo čuli iz ministarstava u Švedskoj (24,3 centa za kWh) i pogotovo Norveške (19,9 centi za kWh), tamo nije osobito rašireno uvjerenje kako bi za jeftiniju struju u Njemačkoj onda tamošnji potrošači trebali posegnuti dublje u džep.
Hrvatska je, po informacijama ureda Eurostat iz studenog ove godine, među najpovoljnijim državama Europe sa samo 14,7 centi za kWh za domaćinstva i ta je cijena izuzetno stabilna jer se od 2015 praktično nije promijenila – u Nizozemskoj se cijena u tom razdoblju doslovce udvostručila, sa 13,5 na 27 centi po kWh.
No, velike su razlike i u cijenama električne energije za industriju – i osobito to smeta Švedskoj i Norveškoj koje su po tome među najjeftinijima u Europi (9,4 i 8,8 centi za kWh). A Njemačka tu čak nije najskuplja na kontinentu: dok kućanstva plaćaju 39,5 centi, industrija plaća 23,3 centa, ali u Irskoj firme kilovat-sat košta 25,6 centi. Naravno, dok ne nastupi Dunkelflaute – onda je sve moguće.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Donald J. Trump
@realDonaldTrump
I told the European Union that they must make up their tremendous deficit with the United States by the large scale purchase of our oil and gas. Otherwise, it is TARIFFS all the way!!!
Elon Musk
@elonmusk
22h
Worth getting @Starlink as a backup, even if you already have great Internet.
Your landline connection might go down just when you most need it! x.com/starlink/statu…
@realDonaldTrump
I told the European Union that they must make up their tremendous deficit with the United States by the large scale purchase of our oil and gas. Otherwise, it is TARIFFS all the way!!!
Elon Musk
@elonmusk
22h
Worth getting @Starlink as a backup, even if you already have great Internet.
Your landline connection might go down just when you most need it! x.com/starlink/statu…