Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
-
montypython
- Posts: 4120
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Pa naravno da treba diverzificirati. Ne razumijem ovu zadnju modu kuknjave u stilu: "zaradio sam na JPESR 30% a na ASA banci 60%, šteta što nisam sve imao u dionicama ASA jer bi onda zaradio na svemu 60%.". To mi neko djetinjasto, niko nema kristalnu kuglu da zna šta će i kada biti. To je kao kad bi se neko ko je dobio šesticu na lotu žalio što nije zaokružio i onaj sedmi tačan broj. Realno, da sad sve vremeplovom vratiš u prošlost i pobrišeš im pamćenje šta je i koliko raslo, koliko bi onih koji se sada žale što npr tada nisu kupili Asu i imali sve u njoj, ne znajući šta će biti, samo na osnovu tada raspoloživih podataka kupili dionice samo ASA banke? Ja mislim-niko.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Ponovo ide pumpanje cijena EDPL na blberzi.
Dva akcionara u top 10 prodaju i kupuju medjusobno.
I tako citavu godinu sa istim akcijama.
Ovo nije legalno.
Komisija kao da ne postoji.
Dva akcionara u top 10 prodaju i kupuju medjusobno.
I tako citavu godinu sa istim akcijama.
Ovo nije legalno.
Komisija kao da ne postoji.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Kod tebe sve neke teorije zavjere. Šta tu može komisija ? To ti je zakon ponude i potražnje . Nema tu pravila. Može kupiti ko hoće, i prodati. Čekaj ti da padne na 0,2 KM pa kupuj onda. Nemoj sad. Koliko su imali početkom godine ta dva akcionara a koliko sad imaju? Nisam nešto primjetio to sto tvrdiš. Tako možeš reci za sve akcije da je tako
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Vidi se da i prodaju i kupuju medjusobno jedan proda drugi kupi pa obratno. Te dogovorene manipulacije za dizanje cijene su zabranjene isto kao i za obaranje cijene.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Kakve veze ima, neka dizu, ako je skupo nece niko kupiti. ili obaraju, ti znas sta je najbolje za kupiti pa mozes sam odluciti.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Evo dva slucaja gdje su vođene istrage.
https://capital.ba/kupovinom-akcija-pri ... ku-korist/
https://capital.ba/sase-zmirila-na-manipulacije/
Nije dozvoljeno da se vjestacki dize ili spusta cijena. Ostali ucesnici na trzistu se dovode u zabludu. To se smatra prevarom.
https://capital.ba/kupovinom-akcija-pri ... ku-korist/
https://capital.ba/sase-zmirila-na-manipulacije/
Nije dozvoljeno da se vjestacki dize ili spusta cijena. Ostali ucesnici na trzistu se dovode u zabludu. To se smatra prevarom.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Babo došli neki ljudi,reao bi Mali Mujica onako s vrata.U ime svih koji u večini ne znaju ko su ovi stručnjaci.Puno ih brate!Dejan118 wrote: ↑21 Nov 2024, 23:37 https://www.klix.ba/biznis/konferencija ... /241121122
Asa banka pokrece pricu oko berze. Mora da su nakupovali jeftinih dionica pa sad hoceda pumpaju cijene i ppdsstak i trziste
I ja znam samo one koji ovdje ne bi trebaali biti .Jednostavno zato što su na neki način povezani sa stanjem .u kojem je tržište kapiala.Oni dobro znaju kako!
Znam i one bez kojih se ništa neće pomaknuti s mjesta.A to su ljudi iz Pravosudja.Iz Tužilaštava posebno.I oni znaju na koje mislim.Ali baš ih briga.
Oni za koje nikad nisam ni čuo,zasigurno nemaju šta raditi tu.Sve u svemu neka smo ih malo pogurali,mi dioničari ASA banke!
Ali ne treba pretjerati,rekao bi stari dobri Sidran!
A prije nego ovi stručnjaci shvate da neki ,stručno uništavaju recimo Zatvorene investicijske fondove,možda nešto urade i ovi koji nisu bili na ovom skupu!
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
montypython wrote: ↑22 Nov 2024, 09:44 Pa naravno da treba diverzificirati. Ne razumijem ovu zadnju modu kuknjave u stilu: "zaradio sam na JPESR 30% a na ASA banci 60%, šteta što nisam sve imao u dionicama ASA jer bi onda zaradio na svemu 60%.". To mi neko djetinjasto, niko nema kristalnu kuglu da zna šta će i kada biti. To je kao kad bi se neko ko je dobio šesticu na lotu žalio što nije zaokružio i onaj sedmi tačan broj. Realno, da sad sve vremeplovom vratiš u prošlost i pobrišeš im pamćenje šta je i koliko raslo, koliko bi onih koji se sada žale što npr tada nisu kupili Asu i imali sve u njoj, ne znajući šta će biti, samo na osnovu tada raspoloživih podataka kupili dionice samo ASA banke? Ja mislim-niko.
Ne kukam, opet ću kupiti JPESR kroz par mjeseci kad mi se pojavi određena rezerva, ako cijena bude na ovim nivoima. Sve je počelo sa tim da pojedinci navlače na svoje dionice, ja taj nisam, evo mogu se provjeriti postovi kad sam Trubi zbog kukanja prije godinu pisao da proda ja ću kupiti i jesam. A post je naslovljen o bankama, gdje sam pisao o tome kako su kartel i imaju moć da rade šta hoće, naknade stave koliko žele i greška je što nisam njih kupio prije JPESR zbog te moći i milijarde dobiti, gdje mogu da smjenjuju premijere, vlade kako žele.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
KINEZI KRENULI KOPIRATI AMERIKU I SA NJENIM DOLARSKIM OBVEZNICAMA, KAO ODGOVOR TRUMPU ZA NAJAVLJENE CARINE NA KINESKU ROBU U IZNOSU OD 60% I TO U PETRODOLARSKOJ SAUDIJSKOJ ARABIJI
Prica oko kineskog izdavanja državnih obveznica u Saudijskoj Arabiji denominiranih u američkim dolarima izaziva veliku buku u Kini i potencijalno bi mogla biti iznimno važna. Čvrsto sumnjam da je ovo poruka nadolazećoj Trumpovoj administraciji. Dopustite mi da vam objasnim što se čini da se događa. Na prvi pogled, to nije velika stvar: Kina je izdala 2 milijarde dolara u državnim obveznicama denominiranim u američkim dolarima Saudijskoj Arabiji, što znači da su ulagači posudili američke dolare kineskoj vladi koja im se obvezuje nadoknaditi. Eto što je obveza. Zasad je relativno dosadno.
Prvi zanimljivi aspekt je da su obveznice bile preupisane gotovo 20 puta (što znači potražnju od preko 40 milijardi dolara za 2 milijarde dolara obveznica), što je puno više od tipične potražnje za državnim obveznicama u američkim dolarima. Općenito, aukcije američkog trezora pretjerane su između 2 i 3 puta, što se stoga čini posebno privlačnim za kineski dug denominiran u dolarima.
Drugi zanimljiv aspekt je da je kamatna stopa na obveznice bila nevjerojatno blizu stopama američkog trezora (samo 1-3 bazna boda više, ili 0,01-0,03%), što znači da Kina sada može posuđivati novac – u američkim dolarima (! ) – po gotovo istoj stopi kao i sama vlada SAD-a. To nije slučaj ni u jednoj drugoj zemlji na svijetu. Za referencu, zemlje s najvišim kreditnim rejtingom (AAA) obično plaćaju najmanje 10-20 baznih bodova više od američkih državnih obveznica u rijetkim slučajevima kada izdaju USD obveznice.
Treći zanimljivi aspekt je stvarna lokacija ove prodaje obveznica: Saudijska Arabija. To je neobično jer se državne obveznice obično izdaju u velikim financijskim središtima, a ne u Rijadu. Odabir Saudijske Arabije i činjenica da su Saudijci prihvatili ovu ponudu posebno je značajna s obzirom na njenu povijesnu ulogu u globalnom dolarskom sustavu, takozvanom "petrodolarskom" sustavu, o čemu ne trebam raspravljati... Izdavanjem dolarskih obveznica u Saudijskoj Arabiji, koja se izravno natječe s američkim državnim obveznicama i zarađuje uglavnom istu kamatnu stopu, Kina pokazuje da može funkcionirati kao alternativni upravitelj dolarske likvidnosti u samom srcu petrodolarskog sustava. Za Saudijsku Arabiju, koja drži stotine milijardi dolara u rezervama, ovo stvara novu opciju za ulaganje svojih dolara: može ih uložiti s kineskom vladom, a ne s američkom vladom.
Dobro, sve je ovo zanimljivo, ali nije glavni razlog zašto su kineske društvene mreže u previranju. Razlog je taj što tvrde da je ovo pokušaj Kine da pokaže Sjedinjenim Državama da može učinkovito koristiti vlastitu valutu protiv njih, s potencijalno drastičnim posljedicama. Kako? Prije svega, razmislite o tome, zamislite da Kina poveća svoje operacije i umjesto da izda obveznice u vrijednosti od 2 milijarde dolara, počne izdavati desetke ili stotine milijardi. Za Sjedinjene Države to znači da bi se Kina natjecala s američkim ministarstvom financija na globalnom tržištu dolara. Umjesto da zemlje poput Saudijske Arabije automatski recikliraju svoje dolare u državne obveznice SAD-a, mogle bi ih uložiti u kineske dolarske obveznice koje zarađuju po istoj stopi. Time bi se stvorio paralelni dolarski sustav u kojem bi Kina, a ne Sjedinjene Države, kontrolirala dio protoka dolara. Sjedinjene Države bi nastavile tiskati dolare, ali bi Kina odlučivala sve više i više. Pokušajte zamisliti…
Još jedan ključni aspekt je da je svaki dolar uložen u kineske obveznice umjesto američkih državnih obveznica jedan dolar manje koji pomaže u financiranju potrošnje američke vlade. U vrijeme kada Sjedinjene Države imaju goleme deficite i moraju stalno prodavati državne obveznice kako bi se financirale, pojava Kine kao konkurentskog izdavatelja obveznica u dolarima sposobnog izjednačiti stope državnih obveznica mogla bi predstavljati goleme probleme s financiranjem za vladu SAD-a. To bi moglo učinkovito okončati takozvanu "pretjeranu privilegiju" Sjedinjenih Država. Ali čekajte, možda se pitate koja je svrha toga da Kina ima toliko dolara? Ne prebacuje li ona problem na sebe: i ona mora naći gdje će uložiti sve te dolare, zar ne? U pravu ste, posljednje što Kini treba je više američkih dolara: 2023. imala je trgovinski suficit u američkim dolarima od 823,2 milijarde dolara, a za 2024. očekuje se da će iznositi 940 milijardi dolara. Kina je već potpuno preplavljena dolarima.
Ali u tome leži ljepota inicijative Pojas i put. Od 193 zemlje svijeta, 152 su dio BRI-ja. A vrlo uobičajena karakteristika mnogih od tih zemalja je da imaju dugove u američkim dolarima prema američkoj vladi ili drugim zapadnim vjerovnicima. Tu bi kineska strategija mogla postati stvarno lukava. Kina bi mogla upotrijebiti svoje američke dolare kako bi pomogla zemljama Pojasa i puta da otplate svoje dolarske dugove zapadnim vjerovnicima. Ali evo ključa: u zamjenu za pomoć tim zemljama u podmirenju njihovih dugova u dolarima, Kina bi mogla dogovoriti otplatu u juanima, strateškim resursima ili putem drugih bilateralnih sporazuma. To bi stvorilo trostruku prednost za Kinu: riješila bi se svog viška dolara, pomogla bi svojim partnerskim zemljama da izbjegnu ovisnost o dolaru i produbila bi ekonomsku integraciju tih zemalja s Kinom, a ne sa Sjedinjenim Državama. Za zemlje BRI-a ovo je privlačno jer mogu pobjeći iz zamke duga denominiranog u dolarima (i prijetnje američkih financijskih sankcija) i vjerojatno dobiti bolje uvjete s Kinom, što će promicati njihov razvoj. Zapravo, to bi Kinu postavilo kao posrednika u središte dolarskog sustava, gdje se dolari uvijek vraćaju u Sjedinjene Države – jednostavno putem koji jača kineski, a ne američki utjecaj i postupno potkopava sposobnost Sjedinjenih Država da sama financirati (sa svim posljedicama koje to povlači za inflacijom, itd.).
U ovom trenutku vjerojatno mislite: "Ma daj, Kina nema šanse ovo učiniti, američka vlada sigurno ima alate na raspolaganju da to spriječi." A odgovor je, iznenađujuće, da Sjedinjene Države ne mogu mnogo učiniti a da ih na neki način ne oslabe. Najočitiji odgovor bio bi zaprijetiti sankcijama protiv zemalja poput Saudijske Arabije ili institucija koje kupuju kineske obveznice u dolarima. Ali to bi još jednom pokazalo da dolarska imovina nije uistinu imuna na političko uplitanje SAD-a, što bi dodatno potaknulo zemlje na diverzifikaciju, čime bi se problem pogoršao. Snaga dolara djelomično dolazi od mrežnih učinaka – svi ga koriste jer ga svi koriste – ali kao što smo vidjeli s Rusijom, sankcije stvaraju trenutak koordinacije za zemlje da se zajedno udalje, što slabi te mrežne učinke. Druga bi opcija bila da Federalne rezerve povise kamatne stope kako bi američke državne obveznice bile privlačnije. Ali to bi bilo kontraproduktivno: povećalo bi troškove zaduživanja američke vlade u trenutku kada se već bori s velikim deficitima, što bi moglo izazvati recesiju. A Kina, koja uživa stope slične Sjedinjenim Državama, jednostavno bi mogla izjednačiti bilo kakva povećanja stopa.
Sjedinjene Države bi također mogle slijediti nuklearnu opciju ograničavanja sposobnosti Kine da izvrši transakcije u dolarima, ali to bi odmah rascjepkalo globalni financijski sustav, potkopavajući ulogu dolara kao globalne globalne rezerve, upravo ono što Sjedinjene Države žele izbjeći. A budući da je Kina najvažniji trgovinski partner velike većine zemalja svijeta, ništa nije manje sigurno da bi Sjedinjene Države izašle kao pobjednici iz ove igre... Ukratko, izgleda kao neka vrsta Tai Chi "četiri unce koje se kreće tisuću funti” (四兩撥千斤) od strane Kine, koristeći minimalnu silu da preusmjeri snagu dolara na način koji koristi Kini. Kao što sam napisao na početku, u ovom trenutku to je vjerojatno samo poruka iz Kine nadolazećoj Trumpovoj administraciji: "mi to možemo učiniti, stoga dobro razmislite o svim lošim stvarima koje imate u glavi za nas..." Ljepota ovog pristupa leži u njegovoj strateškoj eleganciji: Kinu ne košta gotovo ništa da demonstrira, ali tjera Washington da razmotri vrlo neugodne mogućnosti.
izvor: Arnaud Bertrand
Prica oko kineskog izdavanja državnih obveznica u Saudijskoj Arabiji denominiranih u američkim dolarima izaziva veliku buku u Kini i potencijalno bi mogla biti iznimno važna. Čvrsto sumnjam da je ovo poruka nadolazećoj Trumpovoj administraciji. Dopustite mi da vam objasnim što se čini da se događa. Na prvi pogled, to nije velika stvar: Kina je izdala 2 milijarde dolara u državnim obveznicama denominiranim u američkim dolarima Saudijskoj Arabiji, što znači da su ulagači posudili američke dolare kineskoj vladi koja im se obvezuje nadoknaditi. Eto što je obveza. Zasad je relativno dosadno.
Prvi zanimljivi aspekt je da su obveznice bile preupisane gotovo 20 puta (što znači potražnju od preko 40 milijardi dolara za 2 milijarde dolara obveznica), što je puno više od tipične potražnje za državnim obveznicama u američkim dolarima. Općenito, aukcije američkog trezora pretjerane su između 2 i 3 puta, što se stoga čini posebno privlačnim za kineski dug denominiran u dolarima.
Drugi zanimljiv aspekt je da je kamatna stopa na obveznice bila nevjerojatno blizu stopama američkog trezora (samo 1-3 bazna boda više, ili 0,01-0,03%), što znači da Kina sada može posuđivati novac – u američkim dolarima (! ) – po gotovo istoj stopi kao i sama vlada SAD-a. To nije slučaj ni u jednoj drugoj zemlji na svijetu. Za referencu, zemlje s najvišim kreditnim rejtingom (AAA) obično plaćaju najmanje 10-20 baznih bodova više od američkih državnih obveznica u rijetkim slučajevima kada izdaju USD obveznice.
Treći zanimljivi aspekt je stvarna lokacija ove prodaje obveznica: Saudijska Arabija. To je neobično jer se državne obveznice obično izdaju u velikim financijskim središtima, a ne u Rijadu. Odabir Saudijske Arabije i činjenica da su Saudijci prihvatili ovu ponudu posebno je značajna s obzirom na njenu povijesnu ulogu u globalnom dolarskom sustavu, takozvanom "petrodolarskom" sustavu, o čemu ne trebam raspravljati... Izdavanjem dolarskih obveznica u Saudijskoj Arabiji, koja se izravno natječe s američkim državnim obveznicama i zarađuje uglavnom istu kamatnu stopu, Kina pokazuje da može funkcionirati kao alternativni upravitelj dolarske likvidnosti u samom srcu petrodolarskog sustava. Za Saudijsku Arabiju, koja drži stotine milijardi dolara u rezervama, ovo stvara novu opciju za ulaganje svojih dolara: može ih uložiti s kineskom vladom, a ne s američkom vladom.
Dobro, sve je ovo zanimljivo, ali nije glavni razlog zašto su kineske društvene mreže u previranju. Razlog je taj što tvrde da je ovo pokušaj Kine da pokaže Sjedinjenim Državama da može učinkovito koristiti vlastitu valutu protiv njih, s potencijalno drastičnim posljedicama. Kako? Prije svega, razmislite o tome, zamislite da Kina poveća svoje operacije i umjesto da izda obveznice u vrijednosti od 2 milijarde dolara, počne izdavati desetke ili stotine milijardi. Za Sjedinjene Države to znači da bi se Kina natjecala s američkim ministarstvom financija na globalnom tržištu dolara. Umjesto da zemlje poput Saudijske Arabije automatski recikliraju svoje dolare u državne obveznice SAD-a, mogle bi ih uložiti u kineske dolarske obveznice koje zarađuju po istoj stopi. Time bi se stvorio paralelni dolarski sustav u kojem bi Kina, a ne Sjedinjene Države, kontrolirala dio protoka dolara. Sjedinjene Države bi nastavile tiskati dolare, ali bi Kina odlučivala sve više i više. Pokušajte zamisliti…
Još jedan ključni aspekt je da je svaki dolar uložen u kineske obveznice umjesto američkih državnih obveznica jedan dolar manje koji pomaže u financiranju potrošnje američke vlade. U vrijeme kada Sjedinjene Države imaju goleme deficite i moraju stalno prodavati državne obveznice kako bi se financirale, pojava Kine kao konkurentskog izdavatelja obveznica u dolarima sposobnog izjednačiti stope državnih obveznica mogla bi predstavljati goleme probleme s financiranjem za vladu SAD-a. To bi moglo učinkovito okončati takozvanu "pretjeranu privilegiju" Sjedinjenih Država. Ali čekajte, možda se pitate koja je svrha toga da Kina ima toliko dolara? Ne prebacuje li ona problem na sebe: i ona mora naći gdje će uložiti sve te dolare, zar ne? U pravu ste, posljednje što Kini treba je više američkih dolara: 2023. imala je trgovinski suficit u američkim dolarima od 823,2 milijarde dolara, a za 2024. očekuje se da će iznositi 940 milijardi dolara. Kina je već potpuno preplavljena dolarima.
Ali u tome leži ljepota inicijative Pojas i put. Od 193 zemlje svijeta, 152 su dio BRI-ja. A vrlo uobičajena karakteristika mnogih od tih zemalja je da imaju dugove u američkim dolarima prema američkoj vladi ili drugim zapadnim vjerovnicima. Tu bi kineska strategija mogla postati stvarno lukava. Kina bi mogla upotrijebiti svoje američke dolare kako bi pomogla zemljama Pojasa i puta da otplate svoje dolarske dugove zapadnim vjerovnicima. Ali evo ključa: u zamjenu za pomoć tim zemljama u podmirenju njihovih dugova u dolarima, Kina bi mogla dogovoriti otplatu u juanima, strateškim resursima ili putem drugih bilateralnih sporazuma. To bi stvorilo trostruku prednost za Kinu: riješila bi se svog viška dolara, pomogla bi svojim partnerskim zemljama da izbjegnu ovisnost o dolaru i produbila bi ekonomsku integraciju tih zemalja s Kinom, a ne sa Sjedinjenim Državama. Za zemlje BRI-a ovo je privlačno jer mogu pobjeći iz zamke duga denominiranog u dolarima (i prijetnje američkih financijskih sankcija) i vjerojatno dobiti bolje uvjete s Kinom, što će promicati njihov razvoj. Zapravo, to bi Kinu postavilo kao posrednika u središte dolarskog sustava, gdje se dolari uvijek vraćaju u Sjedinjene Države – jednostavno putem koji jača kineski, a ne američki utjecaj i postupno potkopava sposobnost Sjedinjenih Država da sama financirati (sa svim posljedicama koje to povlači za inflacijom, itd.).
U ovom trenutku vjerojatno mislite: "Ma daj, Kina nema šanse ovo učiniti, američka vlada sigurno ima alate na raspolaganju da to spriječi." A odgovor je, iznenađujuće, da Sjedinjene Države ne mogu mnogo učiniti a da ih na neki način ne oslabe. Najočitiji odgovor bio bi zaprijetiti sankcijama protiv zemalja poput Saudijske Arabije ili institucija koje kupuju kineske obveznice u dolarima. Ali to bi još jednom pokazalo da dolarska imovina nije uistinu imuna na političko uplitanje SAD-a, što bi dodatno potaknulo zemlje na diverzifikaciju, čime bi se problem pogoršao. Snaga dolara djelomično dolazi od mrežnih učinaka – svi ga koriste jer ga svi koriste – ali kao što smo vidjeli s Rusijom, sankcije stvaraju trenutak koordinacije za zemlje da se zajedno udalje, što slabi te mrežne učinke. Druga bi opcija bila da Federalne rezerve povise kamatne stope kako bi američke državne obveznice bile privlačnije. Ali to bi bilo kontraproduktivno: povećalo bi troškove zaduživanja američke vlade u trenutku kada se već bori s velikim deficitima, što bi moglo izazvati recesiju. A Kina, koja uživa stope slične Sjedinjenim Državama, jednostavno bi mogla izjednačiti bilo kakva povećanja stopa.
Sjedinjene Države bi također mogle slijediti nuklearnu opciju ograničavanja sposobnosti Kine da izvrši transakcije u dolarima, ali to bi odmah rascjepkalo globalni financijski sustav, potkopavajući ulogu dolara kao globalne globalne rezerve, upravo ono što Sjedinjene Države žele izbjeći. A budući da je Kina najvažniji trgovinski partner velike većine zemalja svijeta, ništa nije manje sigurno da bi Sjedinjene Države izašle kao pobjednici iz ove igre... Ukratko, izgleda kao neka vrsta Tai Chi "četiri unce koje se kreće tisuću funti” (四兩撥千斤) od strane Kine, koristeći minimalnu silu da preusmjeri snagu dolara na način koji koristi Kini. Kao što sam napisao na početku, u ovom trenutku to je vjerojatno samo poruka iz Kine nadolazećoj Trumpovoj administraciji: "mi to možemo učiniti, stoga dobro razmislite o svim lošim stvarima koje imate u glavi za nas..." Ljepota ovog pristupa leži u njegovoj strateškoj eleganciji: Kinu ne košta gotovo ništa da demonstrira, ali tjera Washington da razmotri vrlo neugodne mogućnosti.
izvor: Arnaud Bertrand
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Pade Berta:
Server Error in '/v1' Application.
Runtime Error
Description: An application error occurred on the server. The current custom error settings for this application prevent the details of the application error from being viewed remotely (for security reasons). It could, however, be viewed by browsers running on the local server machine.
Details: To enable the details of this specific error message to be viewable on remote machines, please create a <customErrors> tag within a "web.config" configuration file located in the root directory of the current web application. This <customErrors> tag should then have its "mode" attribute set to "Off".
Server Error in '/v1' Application.
Runtime Error
Description: An application error occurred on the server. The current custom error settings for this application prevent the details of the application error from being viewed remotely (for security reasons). It could, however, be viewed by browsers running on the local server machine.
Details: To enable the details of this specific error message to be viewable on remote machines, please create a <customErrors> tag within a "web.config" configuration file located in the root directory of the current web application. This <customErrors> tag should then have its "mode" attribute set to "Off".