neki vec nacionaliziraju svoje resurse
https://africa.businessinsider.com/loca ... blishments.
Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
U današnjem važnom govoru, direktor Europske središnje banke (ECB) Piero Cipollone predložio je stvaranje europske glavne knjige, europske verzije Unified Ledger, za podršku tokenizaciji na tržištima kapitala. Istaknuo je izazove u stvaranju konvencionalne unije tržišta kapitala, uključujući potrebu za većim pravnim usklađivanjem. Direktor je istaknuo neke rizike u prelasku na digitalnu imovinu i tehnologiju distribuirane knjige (DLT). No umjesto da na tokenizaciju gleda kao na prijetnju, rekao je da bi EU trebala prihvatiti priliku za čisti rezultat za stvaranje Unije digitalnih tržišta kapitala. Govorio je na simpoziju Bundesbanke.
Europska knjiga
"Europska glavna knjiga mogla bi objediniti token verzije novca središnje banke, novca komercijalnih banaka i druge digitalne imovine na zajedničkoj platformi koja se može programirati", rekao je g. Cipollone. “U biti, ovo bi dovelo do razvoja T2S-a u infrastrukturu jedinstvenog financijskog tržišta za Europu temeljenu na DLT-u. Dok bi središnje banke osiguravale platformu ili 'tračnice' da tako kažem, sudionici na tržištu bi osiguravali sadržaj ili 'vlakove'.” T2S se odnosi na EU sustav plaćanja visoke vrijednosti koji se koristi za namiru transakcija vrijednosnih papira u novcu središnje banke.
Od svibnja Europska središnja banka koordinira DLT pokuse Eurosustava za veleprodajnu namiru korištenjem novca središnje banke. Sa 60 organizacija privatnog sektora koje sudjeluju, može se vidjeti razina interesa i angažmana. Iako EU-ov pilot-režim DLT-a, koji ublažava neke od trenutačnih zakona EU-a, postojeći operateri nisu prihvatili, prvi će startupi vjerojatno uskoro biti odobreni.
Ključni pokretač vjerojatnog pokretanja maloprodajnog digitalnog eura je gubitak suvereniteta nad sustavima plaćanja u korist Vise i Mastercarda. Ista motivacija vrijedi i za tržišta kapitala.
"Ako odugovlačimo dok druge jurisdikcije budu brže i stvarale bolja rješenja, mogli bismo vidjeti kako financijske aktivnosti migriraju drugamo, a privatni subjekti izvan EU-a preuzimaju dominantan položaj na europskim tržištima kapitala", rekao je g. Cipollone.
Govoreći o potencijalu za tokenizaciju i DLT, rekao je: „Ove tehnologije nemaju samo potencijal za povećanje učinkovitosti. Također bi mogli iz temelja preoblikovati samu strukturu financijskog posredovanja – sustav koji je ostao uglavnom nepromijenjen stoljećima.”
Rizici nedjelovanja
Direktor je istaknuo tri potencijalna rizika kretanja prema tokenizaciji financijskih tržišta. Napomenuo je da su do danas mnoge institucionalne inicijative bile usmjerene na izdavanje, posebice digitalnih obveznica. Proliferacija platformi za izdavanje već je istaknula sve veću fragmentaciju, više od trenutne fragmentacije između zasebnih središnjih depozitarija vrijednosnih papira (CSD). Koordinirani pristup mogao bi spriječiti ovu fragmentaciju.
Drugo, institucije žele koristiti gotovinu na lancu. Ako nema raspoložive gotovine središnje banke, koristit će tokenizirane depozite stabilnih kovanica.
Treći rizik više se odnosi na nepoznato. Tokenizirani vrijednosni papiri nose rizike svojstvene vrijednosnim papirima, ali bit će novih rizika. Neki rizici ovise o imovini namire. Spomenuo je rizike likvidnosti, a da se posebno nije osvrnuo na imovinu za namirenje koju podupiru fondovi tržišta novca, a koji bi mogli stvoriti povećanu volatilnost tijekom turbulentnih tržišnih razdoblja.
Uloga središnjih banaka je osigurati trajnu, a možda i povećanu ulogu novca središnje banke i promicati "snažna, stabilna i integrirana" tržišta kapitala.
Gospodin Cipollone spomenuo je izazov odabira tehničkog smjera. Usvajanjem jedne tehnologije, to će obeshrabriti istraživanje drugih tehnologija tijekom razdoblja inovacija. Stoga je alternativa poticanje interoperabilnosti između različitih mreža, uključujući postojeće. Ovo je fleksibilniji pristup, iako bismo primijetili da će žrtvovati neke učinkovitosti.
Europska knjiga
"Europska glavna knjiga mogla bi objediniti token verzije novca središnje banke, novca komercijalnih banaka i druge digitalne imovine na zajedničkoj platformi koja se može programirati", rekao je g. Cipollone. “U biti, ovo bi dovelo do razvoja T2S-a u infrastrukturu jedinstvenog financijskog tržišta za Europu temeljenu na DLT-u. Dok bi središnje banke osiguravale platformu ili 'tračnice' da tako kažem, sudionici na tržištu bi osiguravali sadržaj ili 'vlakove'.” T2S se odnosi na EU sustav plaćanja visoke vrijednosti koji se koristi za namiru transakcija vrijednosnih papira u novcu središnje banke.
Od svibnja Europska središnja banka koordinira DLT pokuse Eurosustava za veleprodajnu namiru korištenjem novca središnje banke. Sa 60 organizacija privatnog sektora koje sudjeluju, može se vidjeti razina interesa i angažmana. Iako EU-ov pilot-režim DLT-a, koji ublažava neke od trenutačnih zakona EU-a, postojeći operateri nisu prihvatili, prvi će startupi vjerojatno uskoro biti odobreni.
Ključni pokretač vjerojatnog pokretanja maloprodajnog digitalnog eura je gubitak suvereniteta nad sustavima plaćanja u korist Vise i Mastercarda. Ista motivacija vrijedi i za tržišta kapitala.
"Ako odugovlačimo dok druge jurisdikcije budu brže i stvarale bolja rješenja, mogli bismo vidjeti kako financijske aktivnosti migriraju drugamo, a privatni subjekti izvan EU-a preuzimaju dominantan položaj na europskim tržištima kapitala", rekao je g. Cipollone.
Govoreći o potencijalu za tokenizaciju i DLT, rekao je: „Ove tehnologije nemaju samo potencijal za povećanje učinkovitosti. Također bi mogli iz temelja preoblikovati samu strukturu financijskog posredovanja – sustav koji je ostao uglavnom nepromijenjen stoljećima.”
Rizici nedjelovanja
Direktor je istaknuo tri potencijalna rizika kretanja prema tokenizaciji financijskih tržišta. Napomenuo je da su do danas mnoge institucionalne inicijative bile usmjerene na izdavanje, posebice digitalnih obveznica. Proliferacija platformi za izdavanje već je istaknula sve veću fragmentaciju, više od trenutne fragmentacije između zasebnih središnjih depozitarija vrijednosnih papira (CSD). Koordinirani pristup mogao bi spriječiti ovu fragmentaciju.
Drugo, institucije žele koristiti gotovinu na lancu. Ako nema raspoložive gotovine središnje banke, koristit će tokenizirane depozite stabilnih kovanica.
Treći rizik više se odnosi na nepoznato. Tokenizirani vrijednosni papiri nose rizike svojstvene vrijednosnim papirima, ali bit će novih rizika. Neki rizici ovise o imovini namire. Spomenuo je rizike likvidnosti, a da se posebno nije osvrnuo na imovinu za namirenje koju podupiru fondovi tržišta novca, a koji bi mogli stvoriti povećanu volatilnost tijekom turbulentnih tržišnih razdoblja.
Uloga središnjih banaka je osigurati trajnu, a možda i povećanu ulogu novca središnje banke i promicati "snažna, stabilna i integrirana" tržišta kapitala.
Gospodin Cipollone spomenuo je izazov odabira tehničkog smjera. Usvajanjem jedne tehnologije, to će obeshrabriti istraživanje drugih tehnologija tijekom razdoblja inovacija. Stoga je alternativa poticanje interoperabilnosti između različitih mreža, uključujući postojeće. Ovo je fleksibilniji pristup, iako bismo primijetili da će žrtvovati neke učinkovitosti.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Unrealized losses at US banks are 7x higher than during the 2008 financial crisis.
https://pbs.twimg.com/media/GaNDI9AXEAA ... ame=medium
https://pbs.twimg.com/media/GaNDI9AXEAA ... ame=medium
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
https://stav.ba/vijest/u-utrobi-bosne-i ... afte/29309
Izuzetno zanimljiv članak. Vrijedi pročitati.
Izuzetno zanimljiv članak. Vrijedi pročitati.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
https://www.index.hr/mobile/vijesti/cla ... ajnovije_m
"Win-win-win"?
Središnja točka je investicijski bonus, koji se u medijima naziva i "njemački fond". Trebale bi ga dobiti sve tvrtke, bez obzira na to jesu li obrtničke ili industrijski divovi. Svi bi oni trebali dobiti sredstva od deset posto za nova ulaganja. "
Kako se ono zove, državna pomoć?
"Win-win-win"?
Središnja točka je investicijski bonus, koji se u medijima naziva i "njemački fond". Trebale bi ga dobiti sve tvrtke, bez obzira na to jesu li obrtničke ili industrijski divovi. Svi bi oni trebali dobiti sredstva od deset posto za nova ulaganja. "
Kako se ono zove, državna pomoć?
-
montypython
- Posts: 4078
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Nama blokiraju gradnju ključne infrastrukture, bloka 7 jer je država "dala pomoć" u vidu bankovne garancije a to je "netržišno" (iako se ta bankovna garancija mogla dobiti od bilo koje banke i nije nikakva pomoć) a onda oni sami podijele stotine milijardi prave državne pomoći svakome. A i prije su dijelili iz vreće svojim energetskim gigantima čim su ovi zapali u krizu. Nama preporuče razdvajanje od uglja i zelenu tranziciju a oni sami otvore svoje termoelektrane koje su "zatvorili" i prave se kao da ništa nije bilo. Znači totalni šupljak, da ne kažem ono "Prije svega, opisuje zašto je stanje takvo i tko je za to odgovoran: Putinov napad na njemačku opskrbu energijom, američki ekonomski protekcionizam, agresivna kineska industrijska politika..."brzi wrote: ↑25 Oct 2024, 07:25 https://www.index.hr/mobile/vijesti/cla ... ajnovije_m
"Win-win-win"?
Središnja točka je investicijski bonus, koji se u medijima naziva i "njemački fond". Trebale bi ga dobiti sve tvrtke, bez obzira na to jesu li obrtničke ili industrijski divovi. Svi bi oni trebali dobiti sredstva od deset posto za nova ulaganja. "
Kako se ono zove, državna pomoć?
Sve netačno, oni se sami razdvojili od ruske energije vlastitim sankcijama em time da su im saveznici (a možda i oni sami) raznijeli Nordstream a ne Rusi. Oni su sami sebe uništili "zelenom tranzicijom" a sad im svi drugi krivi za to. Oni sami počeli zatvarati i rušiti fabrike gdje su se proizvodila auta sa motorima sa unutrašnjim sagorjevanjem (gdje su bili svjetski lider) i praviti džinovske pogone za električna i sad kad se to pokazalo kao promašaj vraćaju se nazad na SUS, ali kasno. Da ne pominjem ovo "agresivna kineska industrijska politika", to se nekad zvalo-konkurencija, ljudi proizvode bolje proizvode za manje para.
Ovaj "plan" meni zvuči kao fikcija, nemaju energije, imaju enormne plate i troškove socijalne politike, firme se gase i otpuštaju radnike jedna po jedna. Od čega će skupiti ta nova sredstva koja bi dijelili kad priliv u budžet ne raste nego pada? Jedino štampanjem para tj inflacijom. Do gorkog kraja. Treba li šta reći osim da je Habeck pisac dječijih knjiga.