ASA BANKA

[panzer]

Drugačiji je imidž ovih dionica u odnosu na PBS. Potražnje će biti ali moguće je će se nekako morati preskočiti ovaj raspon koji se pojavi. A možda i ne bude, možda bude dioničara koji su voljni prodavati od 120-150 KM. Za sad ne izgleda tako.

[Truba]

Poslije dividende mozda?

[Sabur2]

Zafaliće nekom nekad hiljada dvije za nešto pa će staviti 10-15 dionica

[Truba]

Zafaliće nekom nekad hiljada dvije za nešto pa će staviti 10-15 dionica

pa valja...majku mu nije supermen dioničar
neko je i kupio na 60 da proda na 125
sta ja znam
nisam pametan

najgore je kad nema trgovanja

[panzer]

Zafaliće nekom nekad hiljada dvije za nešto pa će staviti 10-15 dionica

Slabo se prima takav način trgovanja. Onaj ko ima kapital nije voljan da ga pokazuje na 10-15 komada. Tako da može proći par mjeseci bez trgovanja a da ima par takvih kupovnih naloga na 10 ili 20 KM iznad zadnje prodajne cijene.

Daleko smo mi od institucije "održavatelj tržišta".

[senculi]

Pozdrav svima. I pored toga sto sam se tek sada registrovao pratim forum 100 god., a vjerujem da ima jos ovakvih prilicno. Uglavnom vidim da ima ljudi koji dobro poznaju finansije i da kazem razumiju se u ulaganja. Međutim nisam primjetio da je neko malo dublje alalizirao konkretno ovu dionicu ili bankarski sektor mimo onoga sto pise u finansijskim izvjestajima. Dijelim misljenje da ce ove godine dobit ASA banke biti rekordna, pretpostavka 60 -70 mio dobiti, međutim sta je sa narednim godinama? Ne znam koliko je svima poznata ali banke značajan dio sredstava u EUR valuti oročavaju kod ino banaka po jako visokim stopama (u ovoj godini 3,5-4%) dok će u narednoj to biti (1,5-2%). To će svakako negativno uticati na sve banke uključujući I ovu. Pored toga analizirajući ovu dinocu nisam uspio da nadjem koliko banka ima kredita sa varijabilnom stopom vezanih za EURIBOR. Ovo je jako bitno jer padom ERIBOR-a doći će do pada i kamatnog prihoda. Sa druge strane pretpostavka je da su depoziti sa fiksnom stopom I sa lokalnog tržišta. Da li postoji instrument da se banke odbrane od pada kamatnog prihoda zbog pada EURIBOR-a naravno da postoji, da li neka od banaka koristi tu mogućnost uključujući i ASA banku nisam siguran.

Zaključak bi bio da će rezultat ove godine vecine banaka biti rekordana, ko ponovi uspjeh naredne godine treba čestitati. Ako dugorocno gledamo vagam da li ulagati u bankarski sektor. Indikativno je sto je I Warren Buffet prodao dionice Bank of America…

[panzer]

Normalno da rizike treba uračunati. Ne postoji ništa na svijetu što nema rizik.

konkretno, gledajući ovaj emitent i njegove pozitivne strane:

transparetni, dijele dividendu, nema politike i političkih stranaka, šire se na tržištu, imaju u zaleđu osiguranje, i što je vrlo bitno domaće,tako nešto se nije pojavljivalo godinama na berzi a ljudi su voljni uložiti jer imaju pare odnosno postoje stotine miliona KM slobodnog kapitala.
Pa prva banka koja je stala na crtu stranim bankama i ako budu sve kvalitetno posložili u poslovanju, tj da ne budu muljatori i nesposobni...oni će za par godina prestići raiffeisen(pretpostavka), a druga stvar, prije ili kasnije će poklopiti PBS jer su jedini koji će u Sarajevu odlučiti šta će akvizirati, ne treba im Milano, Grac, Beč da im govori.

Ako negdje uspiješ naći te podatke o ukupnom iznosu kredita vezanih za EURIBOR i depozita postavi nam. Nekad znaju takvi izvještaji kružiti po veb stranicama agencija za bankastvo ili revizorskim objavama.

I još jedna stvar, ako su dionice NLB Banke ili Unicredit banke daleko daleko cjenjenije, ako su prije 15tak godina UPI banku preuzimali po nekoliko puta skupljoj cijeni od berzanske ,ako su prošle godine banke koji kotiraju na BLSE odkupljivane po visokoj cijeni, da li se ovo i dalje može smatrati podcijenjenim? Čisto da se ne posmatra samo poslovni rezultat nego vrijednost banke.

[brzi]

Dovoljno je sjetiti se dvije stvari. Intesa se godinama vrtila oko 100 do 120 KM a onda u dvije godine ode na 390 KM.
Druga stvar, i onako uzak prostor za ulaganje je u posljednjih nekolko godina još više sužen. Nema više od desetak kompanija u koje se može ili vrijedi uložiti što bi u nekom trenutku moglo dovesti i do nerealnog rasta dionica kao što su ASA banka, Elektroprivrede, telekomi,. Cementara Kakanj je upravo dobar primjer, Tržišna je 3,5 puta veća od kapitalne.

[Sabur2]

Da, cementara je dobar primjer za poređenje.
Odsustvo politike i drzavnog kapitala, samo biznis. Redovna pristojna dividenda. Jedan veliki dionicar i nekoliko procenata kod malih.

[Muzafer]

Pozdrav svima. I pored toga sto sam se tek sada registrovao pratim forum 100 god., a vjerujem da ima jos ovakvih prilicno. Uglavnom vidim da ima ljudi koji dobro poznaju finansije i da kazem razumiju se u ulaganja. Međutim nisam primjetio da je neko malo dublje alalizirao konkretno ovu dionicu ili bankarski sektor mimo onoga sto pise u finansijskim izvjestajima. Dijelim misljenje da ce ove godine dobit ASA banke biti rekordna, pretpostavka 60 -70 mio dobiti, međutim sta je sa narednim godinama? Ne znam koliko je svima poznata ali banke značajan dio sredstava u EUR valuti oročavaju kod ino banaka po jako visokim stopama (u ovoj godini 3,5-4%) dok će u narednoj to biti (1,5-2%). To će svakako negativno uticati na sve banke uključujući I ovu. Pored toga analizirajući ovu dinocu nisam uspio da nadjem koliko banka ima kredita sa varijabilnom stopom vezanih za EURIBOR. Ovo je jako bitno jer padom ERIBOR-a doći će do pada i kamatnog prihoda. Sa druge strane pretpostavka je da su depoziti sa fiksnom stopom I sa lokalnog tržišta. Da li postoji instrument da se banke odbrane od pada kamatnog prihoda zbog pada EURIBOR-a naravno da postoji, da li neka od banaka koristi tu mogućnost uključujući i ASA banku nisam siguran.

Zaključak bi bio da će rezultat ove godine vecine banaka biti rekordana, ko ponovi uspjeh naredne godine treba čestitati. Ako dugorocno gledamo vagam da li ulagati u bankarski sektor. Indikativno je sto je I Warren Buffet prodao dionice Bank of America…

Mislim da smanjenje EURIBOR-a neće bitno uticati na iznos kamatnog prihoda, jer kamatne stope nisu toliko ni rasle u BiH, koliko su rasle u EURO zoni dok je ECB dizala stope zadnjih nekoliko godina. U Avazu prije 2, 3 dana, direktor Federalne agencije za bankarstvo je rekao da ova smanjenja stopa od strane ECB-a neće puno (ili možda čak nikako) uticati na smanjenje stopa u BiH, jer komparativno nisu ni dizane ni približno koliko su dizane u EURO zoni.

Mislim da će puno više na profitabilnost uticati koliko će još dugo trajati štedne akcije na terminska oročenja (mislim da je ovo nešto što je ustvari kao kontrabalans za oročenja kod ino banaka, i dok te akcije traju, znači da postoji pozitivna marža od oročenja kod ino banaka) kao i stope nenaplative aktive (NPL), koje su kod svih banaka u BiH na istorijski rekordno niskom nivou.

Moje mišljenje je da će profitabilnost bankarskog sektora u BiH u narednim godinama održavati upravo inflacija (dovoljno je da bude samo 2 posto, a znamo da je realna daleko veća), nevjerovatan pritisak da poslodavci dižu plate, čime se značajno diže sveukupna kreditna sposobnost, kao i činjenica da su slabe šanse (osim u slučaju velike prirodne katastrofe) da će cijene nekretnina padati, a evo minimalno su se uduplale zadnje 4 godine i to tek sad dolazi na naplatu. Operativni troškovi banaka kako se više bude koristio AI će padati, a naknade ili ostajati na ovom nivou ili blago rasti.

A što se tiče Buffeta, bankarski sektor u US sada ima daleko veće izloženosti i pristiske od bankarskog sektora ovdje. Buffet sjedi na najvećoj gomili keša (obveznica) ikad, čeka pad američke berze, čime mnoge banke tamo više neće biti u mogućnosti da nastave pokrivati ili bolje rečeno “prikrivati” velike gubtke u sektoru poslovnih nekretnina (commercial real-estate) kao i derivativna ulaganja, u kojima su, koliko sam ja upućen, banke u BiH malo ili nimalo izložene i onda će da uleti s tim kešom. Baš ga briga…