Bankarski sektor

panzer
Posts: 12630
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

Jeste da su dva dioničara ali ide dividenda.
„Akcionarima Nove banke Banjaluka se isplaćuje dividenda iz zadržane dobiti prethodnih godina u iznosu od 30.000.000 KM. Dividenda se isplaćuje u novcu“, navodi se u prijedlogu odluke.

Dividenda se raspoređuje srazmjerno na sve akcije Nove banke, a po principu svakoj akciji isti nominalni iznos od 0,1624803 KM.

Dividenda će se početi isplaćivati 4. novembra 2024. godine.

„Banka će isplatu dividende izvršiti ukoliko ne postoje ograničenja iz člana 38. Zakona o bankama i člana 46. Odluke o izračunavanju kapitala banaka“, dodaje se u prijedlogu odluke.
panzer
Posts: 12630
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

Dramatična događanja na burzi dobro odražavaju ono što se događa oko njemačke Commerzbank. Talijanska banka UniCredit iz vedra neba objavila je da je povećala svoj udio u njemačkoj banci na 21 posto. Ranije je taj udio bio 9,2 posto.
Dionice Commerzbanke porasle su za 0,6 posto prilikom kupnje dionica UniCredita. Ta je vrijednost smanjena za 6,2 posto nakon što je njemačka vlada objavila da obustavlja prodaju dionica banaka.

Druga najveća talijanska financijska kompanija samo je jednim potezom postala najveći dioničar banke, a do tada je to bila država koja trenutno drži 12 posto dionica. Čelnik UniCredita Andrea Orcel izjavio je da ne traže "neprijateljsko" preuzimanje Commerzbanka.

Istodobno, Talijani su nastavili raditi na povećanju svog udjela. Naime, osigurali su pristup još 11,5 posto dionica, što vjerojatno znači i mogućnost kupnje dionica.

Ovakav postupak UniCredita iznenadio je Commerzbank i saveznu vladu jer su, osim 4,49 posto dionica u vlasništvu države, kupili još dionica, a da Talijani prethodno nisu podnijeli izvješće o kupnji tri posto dionica. Talijanska banka podnijela je zahtjev za povećanjem vlasničkog udjela na 29,9 posto, no trenutno je malo vjerojatno da će to biti odobreno.

Commerzbank je odbio komentirati aktivnosti talijanske banke, a vjerojatno ih uprava banke doživljava kao neprijateljske aktivnosti.

Britanski list Financial Times (FT), pozivajući se na neimenovane direktore banaka, objavio je kako Commerzbank smatra da bi spajanje s UniCreditom moglo biti prijetnja tvrtkama diljem Europe.

Naime, postoji bojazan da bi se odluke o kreditiranju i upravljanju rizicima mogle donositi izvan Njemačke, što bi moglo ugroziti domaće klijente. UniCredit negira ovu tvrdnju, pozivajući se na svoju njemačku podružnicu HypoVereinsbank, čije se dnevne odluke donose u Njemačkoj, a ne u Milanu.

UniCredit je s 13,20 eura po dionici dao daleko najvišu ponudu pri kupnji paketa dionica Commerzbanke prije dva tjedna, što se pokazalo iznimno problematičnim za saveznu vladu. Naime, osim što su se vlasti dospjele u središte interesa javnosti, to je suprotno njihovoj deklariranoj namjeri postupne prodaje dionica banke.

Kako piše njemački portal tagesschau, ako Vlada bude inzistirala na neovisnosti menadžmenta Commerzbanka u donošenju odluka, onda bi svaki sljedeći paket dionica mogao biti prodan nekom drugom, a ne UniCreditu, a kasnije bi taj kupac mogao prodati dionice talijanskoj banci.
panzer
Posts: 12630
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

Nešto razmišljam, Privredna Banka Sarajevo ima nominalnu vrijednost od 41 milion KM.
Da li bi je goraždaci prepustili za 80 miliona KM? Ili bi tražili više?
Kolika je uopšte realna vrijednost te banke?
brzi
Posts: 2940
Joined: 31 Jul 2012, 14:34

Re: Bankarski sektor

Post by brzi »

Knjigovodstvena je računajući i dobit iz ove godine oko 200 KM, odnosno 75 miliona do kraja godine će biti oko 80 miliona.
Mislim da bi ponuda trebala biti bar 100 miliona ili cca 300 KM po dionici.
panzer
Posts: 12630
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

Kako bi se Asa financama uklopilo to eventualno preuzimanje? Normalno, ne bi trebali dati 100 miliona nego 90 miliona jer ASA banka posjeduje skoro 10% Privredne banke.
I da li bi im tržišno odgovoralo jer ako se ASA i PBS preklapaju moguće je da ne bi bilo punog efekta.
Ostale banke, strane, uglavnom ne idu u preuzimanja jer su ostvarile cilj ulaskom na bankarsko tržište BIH. A generalno, pitanje je i da li bi se goraždaci zadovoljili sa 300 KM po dionici. U zadnje vrijeme vrte velike cifre pa bi im ovo bilo onako za igranja.
beka26
Posts: 923
Joined: 29 Jan 2015, 17:37

Re: Bankarski sektor

Post by beka26 »

Znači spajanja, a kad ovi nesto hoće to
ce i da bude.
Glavni izvršni direktor BlackRocka, Larry Fink, pozvao je Europu da nastavi ujedinjavati svoje bankarsko tržište, a pritom nije komentirao potencijalnu kombinaciju Commerzbanka i UniCredita.
panzer
Posts: 12630
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

Nastavlja se i rast kreditiranja i rast depozita.
Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 78,7 miliona KM (0,6 posto), dok je kod ostalih sektora zabilježeno smanjenje kreditnog rasta, i to - kod vladinih institucija za 8,4 miliona KM (0,7 posto), nefinansijskih javnih preduzeća za 15,3 miliona KM (2,6 posto), privatnih preduzeća za 19,8 miliona KM (0,2 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 0,4 miliona KM (0,1 posto).

Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u augustu 2024. godine iznosila je 9,6 posto, nominalno 2,2 milijarde KM. Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,04 milijarde KM (devet posto ), kod privatnih preduzeća za 963,6 miliona KM (10,2 posto), kod vladinih institucija za 158,2 miliona KM (13,7 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 55,1 milion KM (24,5 posto). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjem nivou zabilježeno je kod nefinansijskih javnih preduzeća za 19,4 miliona KM (3,3 posto).

Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju augusta ove godine iznosili su 32,65 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec depoziti su povećani za 138,5 miliona KM (0,4 posto). Povećanje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod sektora stanovništva za 153,2 miliona KM (0,9 posto), kod privatnih preduzeća za 48,4 miliona KM (0,6 posto) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 36,7 miliona KM (1,9 posto). Depoziti su smanjeni kod vladinih institucija za 87,1 milion KM (dva posto) i kod ostalih domaćih sektora za 12,7 miliona KM (0,7 posto).

Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u augustu ove godine iznosila je sedam posto, što je u apsolutnom iznosu 2,14 milijardi KM.
panzer
Posts: 12630
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer »

BEČ - Konzultantska tvrtka McKinsey objavila je podatke o profitabilnosti banaka u eurozoni koji su pokazali da su banke u Austriji uvjerljivo vodeće na tržištu kada je riječ o zarađenom novcu.
Kako prenose austrijski mediji, pozivajući se na izvješće te konzultantske kuće, banke u Austriji su u protekle dvije godine ostvarile rekordnu dobit od 14,1 milijarde eura.

"To ne samo da odgovara porastu od 38 posto u odnosu na 2023. godinu, već su domaće kreditne institucije također osigurale vodeću poziciju u pogledu svoje moći zarade u usporedbi s bankama u drugim zemljama", piše Der Standard.

Sukladno tome, povrat na kapital u Austriji iznosi 7,2 posto, što je dvostruko više od prosjeka eurozone.

Glavni ekonomist sindikalnog zavoda Momentum Oliver Picek istaknuo je vrlo visok udio varijabilnih kredita za stanovništvo u ovoj zemlji, koji iznosi čak 47 posto.

“Upravo zato što su varijabilni, krediti rastu brže od fiksnih i financijskim institucijama donose više prihoda”, rekao je.

Osim toga, domaće austrijske banke najviše su korigirale pasivne kamate, što također objašnjava visoke zarade.

"Osim toga, banke su mogle deponirati višak kapitala bez rizika kod Europske središnje banke po atraktivnim kamatama na depozite. Iz toga dolazi nekoliko milijardi eura bankarske dobiti", objasnio je.

Spomenuo je i kako su banke u Austriji profitirale od inflacijske krize.

“Austrijske financijske institucije zabilježile su dodatnih 3,4 milijarde eura dobiti u prvom tromjesečju 2024. godine, što je 100 milijuna više nego u istom razdoblju prošle godine”, rekao je.

Na sve je utjecalo smanjenje troškova, koje se prvenstveno ogleda u smanjenju osobnih usluga za klijente.
Post Reply