276. godine nove ere, Rimsko carstvo je krenulo s mjesta i vjerski progon je bio sve veci. U egipatskoj provinciji carstva, cijene su zapocele ono sto ce biti naizgled beskonacna spirala u inflaciju.
U jednom od najboljih primjera dobro ocuvanih istorijskih zapisa o cijenama, znamo da je mjera psenice te 276. g.n.e. kostala oko 200 drahmi. Do 334. godine nase ere, samo 58 kratkih godina kasnije, ta ista mjera psenice kostala je 2 MILIONA drahmi - povecanje od 10 000 puta.
Ipak, kada izracunate, taj alarmantni porast cijena tokom samo dvije moderne generacije iznosi samo 17.2 posto godisnje.
Iako su te brojke lose, blijede su poredjenju sa nekim od najustaknutijih svjetskih primjera hiperinflacije. Jedan od takvih primjera su....
Sjedinjene Americke Drzave.
Za vrijeme Revolucionarnog rata, Kontinentalni kongres stvorio je papirnatu valutu nazvanu Kontinentalna valuta.. I izdali su je previse. Do novembra 1779. godine, kontinentalna valuta je imala MJESECNU stopu inflacije 47 %, posramivsi starorimsku drahmu.
Ta mjera psenice koja se povecala 10 000 puta tokom nekoliko desetljeca nije bila nista u poredjenju sa onim sto je nova americka republika uspjela uciniti vlastitim eksperimentom u dovoljno nekoliko godina da se izbroje na prste ruke. I ta kontinentalna valuta je propala.
Eksperiment je potaknuo Ustavnu konvenciju da ukljuci klauzulu o zlatu i srebru. Naucena lekcija...neko vrijeme. Ovog puta, probleme su bolje prekrili. I uvukli cijeli svijet u tu prevaru.
1 USD iz 1913. sada vrijedi oko 0.04 dolara.
1 USD iz 1971. vrijedi otprilike 0.15 USD.
1 USD iz 1999. vrijedi 0.55 USD.
1 USD od prije tri godine vrijedi 0.80 USD.
Dakle, i ovaj danasnji dolar, polako, ali sigurno ide ka nuli. Jer je lazni novac, za razliku od zlata i srebra, koji imaju hiljade godina sigurnog utocista za ocuvanje onog sto imamo.
Zlato, srebro i ostali plemeniti metali
Re: Zlato, srebro i ostali plemeniti metali
Godine 1260. Kublai Khan je stvorio prvu jedinstvenu fiat valutu. Jiaochao je bio napravljen od unutrasnjeg sloja kore duda. Zanimljivo je da je stablo duda bilo prilicno uobicajeno u Mongoliji. Stablo duda imamo i po BiH, daje ukusne plodove. Ono sto je omogucilo Kublai Khanu da se izvuce sa tretiranjem kore drveca kao valute bilo je to sto je svaka novcanica bila izrezana na potrebnu velicinu i potpisana od strane raznih sluzbenika. Na svaku su novcanicu stavili svoje pecate. Kako bi se dodatno osigurala autenticnost, krivotvorenje chaoa bilo je kaznjivo smrcu.
Aki, cak i tada, zasto bi ljudi prihvatili da je kora iste vrijednosti kao zlato i srebro, koji su uspjesno sluzili kao novac hiljadama godina? Pa, za pocetak, chao se mogao otkupiti u srebru i zlatu. Ali kako bi bio siguran da je nova valuta prihvacena, Kublai je odredio da se odbijanje prihvacanja kaznjava smrcu.
Danas smo sofisticiraniji. Vlade vise ne prijete da ce ubiti ljude zbog odbijanja koristenja fiat valute; oni samo zakonski zabranjuju poslovanje bilo cime osim fiat valutom. Sjetimo se zapljene i zabrane zlata u USA za vrijeme Roosvelta. Danasnji sistem se naziva demokratijom - sto je jos jedna ponizena i pogresno definisana rijec. U pravoj demokratiji novac bi bio strogo trzisni fenomen, ljudi bi sami mogli birati cime zele platiti, a ovako je vlada nametnula fiat novac, izbacivsi zlato i srebro, jedini pravi novac.
U to vrijeme Kublai je vodio rat sa Songom. Rat je ispraznio kasu i Kublaju je bilo tesko nastaviti finansirati rat. I tako je 1273. izdao novu seriju valute, a da nije povecao zlato i srebro u riznici. Sjetimo se Nixona 1971.
Godine 1287., Kublaijev ministar, Sangha, stvorio drugu valutu Zhiyuan chao, kako bi spasio prethodnu, kako bi se nosio s manjkom u budzetu. Bio je nekonvertibilan i bio je denominiran u bakrenoj gotovini.
Postoji izreka koja kaze, da, ako se nadjete u rupi, prvo prestanete kopati. Ipak, kroz istoriju, vodje nakon sto su stvorili Ponzijevu semu fiat valute i otkrili da ona ima svoje zamke, neprestano nastavljaju kopati brze.
U Kublaijevom slucaju, kao i u mnogim drugim slucajevima u kasnijoj istoriji, inflacija chaosa dovela je do ekonomske katastrofe. Chaos je postao potpuni promasaj.
Danas vecina rjecnika inflaciju definise kao " povecanje cijene robe"; medjutim, tradicionalna definicija je "povecanje novca u opticaju". Povecanje cijene robe zbog povecanja kolicine novca u opticaju je gotovo izvjesna mogucnost, ali to ne bi trebala biti definicija. Ova razlika je vazna jer nam omogucuje da se usredotocimo na korijen problema, a ne na ishod.
Marko Polo je posjetio Aziju bas na vrijeme da vidi pocetni uspjeh chaoa. Po povratku u Veneciju, obavijestio je Evropu o konceptu fiat valute. Iako je u Aziji bio dovoljno dugo da vidi kolaps valute, Evropa je prihvatila ideju fiat valute kao patke u vodi, a fiat valuta se od tada koristi u zapadnom svijetu.
Nije iznenadjujuce da su evropske fiat valute dozivjele isti ishod kao chaos. S vremenom je svaka fiat valuta ikada stvorena propala i uvijek iz istog razloga: vlade postaju preopterecene (najcesce zbog rata), provodi se prekomjerno stampanje kako bi se vlada spasila, a rezultirajuca inflacija urusava valutu.
Premotajte se u SAD. 1971. Predsjednik Richard Nixon imao je problem. Trgovinski partneri poput Francuske crpili su zlato iz riznice. SAD su vodile rat u Vijetnamu, nepravedni rat, sto je takodjer iscrpljivalo riznicu. Nixonov ministar Finansija, John Conolly, uz podrsku drugih predsjednickih savjetnika, preporucio je da predsjednik iskopa dublju rupu, odustajuci od zlatnog standarda i stampajuci dolare.
Zvuci poznato?
Ista greska koju je napravio Kublai, 700 godina ranije, i da, iz istih razloga, i na temelju istih preporuka svojih savjetnika.
Medjutim, SAD, u to vrijeme, najveci kreditor u istoriji, sisao je sa ekonomske litice.
Pa ipak, to se dogodilo prije vise od 50 godina. U proslosti je kolaps fiat valute opceniti bio daleko brzi. Zasto je dolar tako dugu opstao?
Pa, za to, jos jednom gledamo pravi novac: zlato i srebro.
SAD su se kasno ukljucile u oba svjetska rata. U prvim godinama, SAD su postale dobavljaci streljiva, opreme i vozila za dva rata. Stavise, insistirali su na placanju u zlatu.
( Ovdje treba napomenuti da, koliko god cesto americka vlada i Federalne razerve pokusavale tvrditi Amerikancima da zlato zapravo nije novac, tokom rata, SAD ne bi prihvatale nista drugo kao placanje za robu otpremljenu u druge zemlje.)
Do kraja dvaju svjetskih ratova SAD su drzale lavovski udio svjetskog zlata u svojim trezirima i stoga su mogle diktirati poslijeratnom svijetu kakvi ce biti ekonomski standardi.
Najprije su smislili kocept da ce svijet koristiti dolar kao zadanu valutu, a kasnije da ce to biti petrodolar - valuta koja ce se koristiti za podmirivanje svih transakcija povezanih sa naftom.
To je SAD stavilo na jedinstveni pijedestal. Nakon 1971. godine SAD su mogle stampati sve dolare koje su zeljele i svijet bi to jednostavno morao prihvatiti. To je pak stvorilo balon duga kakav svijet nije vidio. SAD je postao najveci svjetski duznik.
Ali, usput su se u balonu pocele pojavljivati slabosti. Proizvodjaci nafte poput Iraka i Libije najavili su da ce poceti poslovati u drugim valutama osim dolara. SAD je reagivao brzo, ubivsi njihove vodje i unistivsi njihove vlade.
Ubrzo je istu odluku donio Iran, a ovaj put su ga podrzali Indija, Kina, Rusija, pa cak i EU. Osim toga, i Kina i EU, stvorile su vlastite sisteme placanja, zaobilazeci dolar.
Nadalje, drzave su pocele bacati americke drzavne obveznice nazad u americki sistem. BRICS najavljuje novu valutu podrzanu zlatom, a udio dolara u trgovini naftom se smanjuje - zaslugom igraca koji imaju malo jace oruzje od Gadafija i Sadama. Istok ovaj put gomila zlato.
I tako, istorija se ponavlja. Ovom prilikom potrebno je vise vremena da se odigra jer je dolar imao tako veliku prednost u odnosu na druge fiksne valute. Ali priblizavamo se tacki u kojoj dolar, kao i tolika kora duda, kao i kontinentalni dolar iz 1770-ih postaje bezvrijedan, kao sto su to ucinile mnoge fiat valute prije njega.
Kada se to dogodi otkrit cemo ono sto je Kublai Khan otkrio u trinaestom vijeku - da kada fiat valute propadnu, svijet se ponovo vraca pravom novcu: srebru i zlatu.
Oni koji to u nasem dobu prepoznaju mogu odluciti pripremiti se pretvaranjem svoje ugrozene valute, koja svakodnevni gubi vrijednost, u pravi novac.
Aki, cak i tada, zasto bi ljudi prihvatili da je kora iste vrijednosti kao zlato i srebro, koji su uspjesno sluzili kao novac hiljadama godina? Pa, za pocetak, chao se mogao otkupiti u srebru i zlatu. Ali kako bi bio siguran da je nova valuta prihvacena, Kublai je odredio da se odbijanje prihvacanja kaznjava smrcu.
Danas smo sofisticiraniji. Vlade vise ne prijete da ce ubiti ljude zbog odbijanja koristenja fiat valute; oni samo zakonski zabranjuju poslovanje bilo cime osim fiat valutom. Sjetimo se zapljene i zabrane zlata u USA za vrijeme Roosvelta. Danasnji sistem se naziva demokratijom - sto je jos jedna ponizena i pogresno definisana rijec. U pravoj demokratiji novac bi bio strogo trzisni fenomen, ljudi bi sami mogli birati cime zele platiti, a ovako je vlada nametnula fiat novac, izbacivsi zlato i srebro, jedini pravi novac.
U to vrijeme Kublai je vodio rat sa Songom. Rat je ispraznio kasu i Kublaju je bilo tesko nastaviti finansirati rat. I tako je 1273. izdao novu seriju valute, a da nije povecao zlato i srebro u riznici. Sjetimo se Nixona 1971.
Godine 1287., Kublaijev ministar, Sangha, stvorio drugu valutu Zhiyuan chao, kako bi spasio prethodnu, kako bi se nosio s manjkom u budzetu. Bio je nekonvertibilan i bio je denominiran u bakrenoj gotovini.
Postoji izreka koja kaze, da, ako se nadjete u rupi, prvo prestanete kopati. Ipak, kroz istoriju, vodje nakon sto su stvorili Ponzijevu semu fiat valute i otkrili da ona ima svoje zamke, neprestano nastavljaju kopati brze.
U Kublaijevom slucaju, kao i u mnogim drugim slucajevima u kasnijoj istoriji, inflacija chaosa dovela je do ekonomske katastrofe. Chaos je postao potpuni promasaj.
Danas vecina rjecnika inflaciju definise kao " povecanje cijene robe"; medjutim, tradicionalna definicija je "povecanje novca u opticaju". Povecanje cijene robe zbog povecanja kolicine novca u opticaju je gotovo izvjesna mogucnost, ali to ne bi trebala biti definicija. Ova razlika je vazna jer nam omogucuje da se usredotocimo na korijen problema, a ne na ishod.
Marko Polo je posjetio Aziju bas na vrijeme da vidi pocetni uspjeh chaoa. Po povratku u Veneciju, obavijestio je Evropu o konceptu fiat valute. Iako je u Aziji bio dovoljno dugo da vidi kolaps valute, Evropa je prihvatila ideju fiat valute kao patke u vodi, a fiat valuta se od tada koristi u zapadnom svijetu.
Nije iznenadjujuce da su evropske fiat valute dozivjele isti ishod kao chaos. S vremenom je svaka fiat valuta ikada stvorena propala i uvijek iz istog razloga: vlade postaju preopterecene (najcesce zbog rata), provodi se prekomjerno stampanje kako bi se vlada spasila, a rezultirajuca inflacija urusava valutu.
Premotajte se u SAD. 1971. Predsjednik Richard Nixon imao je problem. Trgovinski partneri poput Francuske crpili su zlato iz riznice. SAD su vodile rat u Vijetnamu, nepravedni rat, sto je takodjer iscrpljivalo riznicu. Nixonov ministar Finansija, John Conolly, uz podrsku drugih predsjednickih savjetnika, preporucio je da predsjednik iskopa dublju rupu, odustajuci od zlatnog standarda i stampajuci dolare.
Zvuci poznato?
Ista greska koju je napravio Kublai, 700 godina ranije, i da, iz istih razloga, i na temelju istih preporuka svojih savjetnika.
Medjutim, SAD, u to vrijeme, najveci kreditor u istoriji, sisao je sa ekonomske litice.
Pa ipak, to se dogodilo prije vise od 50 godina. U proslosti je kolaps fiat valute opceniti bio daleko brzi. Zasto je dolar tako dugu opstao?
Pa, za to, jos jednom gledamo pravi novac: zlato i srebro.
SAD su se kasno ukljucile u oba svjetska rata. U prvim godinama, SAD su postale dobavljaci streljiva, opreme i vozila za dva rata. Stavise, insistirali su na placanju u zlatu.
( Ovdje treba napomenuti da, koliko god cesto americka vlada i Federalne razerve pokusavale tvrditi Amerikancima da zlato zapravo nije novac, tokom rata, SAD ne bi prihvatale nista drugo kao placanje za robu otpremljenu u druge zemlje.)
Do kraja dvaju svjetskih ratova SAD su drzale lavovski udio svjetskog zlata u svojim trezirima i stoga su mogle diktirati poslijeratnom svijetu kakvi ce biti ekonomski standardi.
Najprije su smislili kocept da ce svijet koristiti dolar kao zadanu valutu, a kasnije da ce to biti petrodolar - valuta koja ce se koristiti za podmirivanje svih transakcija povezanih sa naftom.
To je SAD stavilo na jedinstveni pijedestal. Nakon 1971. godine SAD su mogle stampati sve dolare koje su zeljele i svijet bi to jednostavno morao prihvatiti. To je pak stvorilo balon duga kakav svijet nije vidio. SAD je postao najveci svjetski duznik.
Ali, usput su se u balonu pocele pojavljivati slabosti. Proizvodjaci nafte poput Iraka i Libije najavili su da ce poceti poslovati u drugim valutama osim dolara. SAD je reagivao brzo, ubivsi njihove vodje i unistivsi njihove vlade.
Ubrzo je istu odluku donio Iran, a ovaj put su ga podrzali Indija, Kina, Rusija, pa cak i EU. Osim toga, i Kina i EU, stvorile su vlastite sisteme placanja, zaobilazeci dolar.
Nadalje, drzave su pocele bacati americke drzavne obveznice nazad u americki sistem. BRICS najavljuje novu valutu podrzanu zlatom, a udio dolara u trgovini naftom se smanjuje - zaslugom igraca koji imaju malo jace oruzje od Gadafija i Sadama. Istok ovaj put gomila zlato.
I tako, istorija se ponavlja. Ovom prilikom potrebno je vise vremena da se odigra jer je dolar imao tako veliku prednost u odnosu na druge fiksne valute. Ali priblizavamo se tacki u kojoj dolar, kao i tolika kora duda, kao i kontinentalni dolar iz 1770-ih postaje bezvrijedan, kao sto su to ucinile mnoge fiat valute prije njega.
Kada se to dogodi otkrit cemo ono sto je Kublai Khan otkrio u trinaestom vijeku - da kada fiat valute propadnu, svijet se ponovo vraca pravom novcu: srebru i zlatu.
Oni koji to u nasem dobu prepoznaju mogu odluciti pripremiti se pretvaranjem svoje ugrozene valute, koja svakodnevni gubi vrijednost, u pravi novac.
Re: Zlato, srebro i ostali plemeniti metali
Globalne službene rezerve zlata porasle su za 290 neto tona u prvom kvartalu 2024., najviše od 2000., prema Svjetskom vijeću za zlato, 69% više od petogodišnjeg tromjesečnog prosjeka (171 metrička tona).
Narodna banka Kine i Središnja banka Indije najveći su kupci jer nastoje uravnotežiti svoje rezerve, dodajući više zlata kako bi smanjili izloženost gubicima državnim vrijednosnim papirima. Prema Metals Focusu, Refinitiv GFMS-u i Svjetskom vijeću za zlato, Kina je povećavala kupnju zlata već sedamnaest mjeseci, a od 2022. povećala je svoje rezerve za 16%, što se podudara s povećanjem globalne polarizacije i trgovinskih ratova. .
To ne znači potpunu dedolarizaciju, budući da Narodna banka Kine ima 4,6% svojih ukupnih rezervi u zlatu. Državne obveznice SAD-a najvažnija su imovina, čineći više od 50% imovine kineske središnje banke. Međutim, cilj mu je podići rezerve zlata na najmanje 14%, navode lokalni mediji. Dakle, to bi značilo značajnu godišnju kupnju zlata godinama.
Indijska središnja banka povećala je svoje rezerve zlata za 19 metričkih tona tijekom prvog kvartala. Druge središnje banke koje diverzificiraju i kupuju više zlata nego ikada su Narodna banka Kazahstana, Monetarna uprava Singapura, Središnja banka Katara, Središnja banka Turske i Centralna banka Omana, prema gore navedenim izvorima . Tijekom tog razdoblja, i Češka narodna banka i Poljska narodna banka povećale su svoje rezerve zlata u Europi, dosegnuvši najvišu razinu od 2021. U tim je slučajevima cilj uravnotežiti izloženost u bazi imovine s više zlata i manje u eurozoni državne obveznice.
Cilj ovog trenda središnje banke je povećati težinu imovine koja ne fluktuira s cijenom državnih obveznica. Ne radi se o dedolarizaciji, već o uravnoteženju bilance od volatilnosti koju stvaraju njihove vlastite krivo vođene ekspanzivne politike. Godinama je politika središnjih banaka bila smanjiti svoje posjede zlata, a sada se moraju vratiti logici i uspostaviti ravnotežu nakon što su godinama trpjeli latentne gubitke na posjedima državnih obveznica. Zapravo, moglo bi se reći da svjetske središnje banke predviđaju vlastitu raširenu eroziju kupovne moći rezervnih valuta zbog zasićenosti fiskalne i monetarne politike, i iz tog razloga im je potrebno više zlata.
Nakon godina razmišljanja da se novac može tiskati bez ograničenja i bez stvaranja inflacije, monetarne vlasti se pokušavaju vratiti logici i imati više zlata u svojim bilancama. Istodobno, mnogi su očekivali da će se trgovinski rat između Kine i Sjedinjenih Država i globalna polarizacija preokrenuti u godinama Bidena, a dogodilo se suprotno. Ubrzalo se. Sada, latentni gubici u imovinskom portfelju državnih obveznica navode sve te središnje banke da kupuju više zlata i pokušavaju se zaštititi od novih navala inflatornih pritisaka.
U eri visoke korelacije između imovine i trajnog monetarnog uništavanja, zlato služi kao dodatak niske volatilnosti, niske korelacije i snažnog dugoročnog prinosa svakom razboritom portfelju.
Narodna banka Kine i Središnja banka Indije najveći su kupci jer nastoje uravnotežiti svoje rezerve, dodajući više zlata kako bi smanjili izloženost gubicima državnim vrijednosnim papirima. Prema Metals Focusu, Refinitiv GFMS-u i Svjetskom vijeću za zlato, Kina je povećavala kupnju zlata već sedamnaest mjeseci, a od 2022. povećala je svoje rezerve za 16%, što se podudara s povećanjem globalne polarizacije i trgovinskih ratova. .
To ne znači potpunu dedolarizaciju, budući da Narodna banka Kine ima 4,6% svojih ukupnih rezervi u zlatu. Državne obveznice SAD-a najvažnija su imovina, čineći više od 50% imovine kineske središnje banke. Međutim, cilj mu je podići rezerve zlata na najmanje 14%, navode lokalni mediji. Dakle, to bi značilo značajnu godišnju kupnju zlata godinama.
Indijska središnja banka povećala je svoje rezerve zlata za 19 metričkih tona tijekom prvog kvartala. Druge središnje banke koje diverzificiraju i kupuju više zlata nego ikada su Narodna banka Kazahstana, Monetarna uprava Singapura, Središnja banka Katara, Središnja banka Turske i Centralna banka Omana, prema gore navedenim izvorima . Tijekom tog razdoblja, i Češka narodna banka i Poljska narodna banka povećale su svoje rezerve zlata u Europi, dosegnuvši najvišu razinu od 2021. U tim je slučajevima cilj uravnotežiti izloženost u bazi imovine s više zlata i manje u eurozoni državne obveznice.
Cilj ovog trenda središnje banke je povećati težinu imovine koja ne fluktuira s cijenom državnih obveznica. Ne radi se o dedolarizaciji, već o uravnoteženju bilance od volatilnosti koju stvaraju njihove vlastite krivo vođene ekspanzivne politike. Godinama je politika središnjih banaka bila smanjiti svoje posjede zlata, a sada se moraju vratiti logici i uspostaviti ravnotežu nakon što su godinama trpjeli latentne gubitke na posjedima državnih obveznica. Zapravo, moglo bi se reći da svjetske središnje banke predviđaju vlastitu raširenu eroziju kupovne moći rezervnih valuta zbog zasićenosti fiskalne i monetarne politike, i iz tog razloga im je potrebno više zlata.
Nakon godina razmišljanja da se novac može tiskati bez ograničenja i bez stvaranja inflacije, monetarne vlasti se pokušavaju vratiti logici i imati više zlata u svojim bilancama. Istodobno, mnogi su očekivali da će se trgovinski rat između Kine i Sjedinjenih Država i globalna polarizacija preokrenuti u godinama Bidena, a dogodilo se suprotno. Ubrzalo se. Sada, latentni gubici u imovinskom portfelju državnih obveznica navode sve te središnje banke da kupuju više zlata i pokušavaju se zaštititi od novih navala inflatornih pritisaka.
U eri visoke korelacije između imovine i trajnog monetarnog uništavanja, zlato služi kao dodatak niske volatilnosti, niske korelacije i snažnog dugoročnog prinosa svakom razboritom portfelju.
-
montypython
- Posts: 4037
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Zlato, srebro i ostali plemeniti metali
Zlato na 2508 dolara za uncu. All time high plus pređena psihološka granica i veliki okrugli broj i plus svega to nije neka intraday cijena nego zaključna sedmična. Vidjećemo hoće li se zadržati u ponedjeljak ili će trebati još koji pokušaj da se to probije ali tu smo.
Re: Zlato, srebro i ostali plemeniti metali
Manipulacije FED-a sa kamatnim stopama ne pale kada je u pitanju zlato. FED moze manipulisati sa Indexom potrosackih cijena ( CPI ) i reci da je inflacija manja nego jest, ali to znaci da su zbog lazno prikazane inflacije kamatne stope koje se trenutno vrte oko 5.25 zapravo negativne, i dolar pada u odnosu na zlato.
Istok vidi da je dolar izgubio skoro 90 posto vrijednosti od 1971. godine, da dolar tone sa 35 za uncu na 2500 dolara za uncu.
Propaganda uvjerava javnost da su centralne banke dio kosmickog nebeskog svoda, ali zapravo, one izazivaju inflaciju i unistavaju papirnati novac, unistavaju one koji stede u fiat valuti. Oni koji to vide kupuju zlato, srebro, robu, realnu imovinu, sve ono sto ce im sacuvati bogatstvo.
Omjer zlata i srebra kroz istoriju, prije nego su centralne banke objavile rat plemenitim metalima bio je 1 : 6 - 15.
Na Istoku i u islamskim zemljama omjer je bio blizi broju 6, a u Evropi, Rimskom carstvu omjer zlato/srebro je bio oko 1/12-15. I mislim da je srebro potcijenjeno i da oni koji zele sacuvati svoju vrijednost trebaju obratiti paznju i na njega. Kinezi ovo znaju i zato gomilaju srebro. Ne obracaju paznju na propagandu da je srebro "nizasta". To je novac. Novac koji cuva vrijednost.
Istok vidi da je dolar izgubio skoro 90 posto vrijednosti od 1971. godine, da dolar tone sa 35 za uncu na 2500 dolara za uncu.
Propaganda uvjerava javnost da su centralne banke dio kosmickog nebeskog svoda, ali zapravo, one izazivaju inflaciju i unistavaju papirnati novac, unistavaju one koji stede u fiat valuti. Oni koji to vide kupuju zlato, srebro, robu, realnu imovinu, sve ono sto ce im sacuvati bogatstvo.
Omjer zlata i srebra kroz istoriju, prije nego su centralne banke objavile rat plemenitim metalima bio je 1 : 6 - 15.
Na Istoku i u islamskim zemljama omjer je bio blizi broju 6, a u Evropi, Rimskom carstvu omjer zlato/srebro je bio oko 1/12-15. I mislim da je srebro potcijenjeno i da oni koji zele sacuvati svoju vrijednost trebaju obratiti paznju i na njega. Kinezi ovo znaju i zato gomilaju srebro. Ne obracaju paznju na propagandu da je srebro "nizasta". To je novac. Novac koji cuva vrijednost.
-
montypython
- Posts: 4037
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Zlato, srebro i ostali plemeniti metali
Uz ovu vijest https://www.klix.ba/biznis/finansije/po ... /240820082
da ponovimo šta je rekao drug Softić prije manje od 2 godine, zlato je "nekamatozno" a oni imaju hartije od vrijednosti i depozite sa prinosom od 1 do 2,2 %. Koji strateg, koji makroekonomista i ekspert. Koliko je poraslo otkad ono "nekamatozno" naši stručnjaci prodadoše, 40-50%?
da ponovimo šta je rekao drug Softić prije manje od 2 godine, zlato je "nekamatozno" a oni imaju hartije od vrijednosti i depozite sa prinosom od 1 do 2,2 %. Koji strateg, koji makroekonomista i ekspert. Koliko je poraslo otkad ono "nekamatozno" naši stručnjaci prodadoše, 40-50%?
Elkombar wrote: ↑24 Oct 2022, 13:33 Senad Softic je napisao kolumnu u "Oslobodjenju.
Izdvajam dio:"..Onaj ko misli da je zlato najbolja opcija za investiranje deviznih rezervi, ocito nije ekspert iz monetarne oblasti ili usko posmatra problematiku...Zlato je u posljednjoj transakciji, iskljucivo prodato da bi se pametnije investiralo. U ovom trenutku, to je ono sto je puno povoljnije i perspektivnije za ulaganje. Dovoljno je da pojasnim da je zlato nekamatozna imovina za razliku od hartija od vrijednosti i/ili depozita ciji se prinosi sada krecu od 1 do 2.2 posto ovisno o dospijecu. I trendovi rasta su ocigledni. Sa druge strane zlato ima samo cijenu, odnosno vrijednost po kojoj se evidentira i knjizi i nista drugo. Ta vrijednost, odnosno cijena je podlozna oscilacijama.Danas je cijena zlata niza nego cijena po kojoj smo prodali zlato. Mnogi zaboravljaju da smo do polovine avgusta ove godine unazad 8 godina imali negativnu kamatu na medjunarodnom finansijskom trzistu, a samim tim i na nasem portfoliu. U tom smo periodu platili oko 180 miliona KM negativnih kamata....
Davno je proslo vrijeme Zlatnog standarda, a posljednji rezulatati istrazivanja o praksama upravljanja deviznim rezervama u centralnim bankama svijeta govore da samo 20 posto ispitanih smatra da je zlato dobra zastita od inflacije...Trece, u situaciji kada rastu prinosi na na hartije i depozite, sto je sada slucaj, zlato postaje manje atraktivno za ulaganje....Prema najnovijem istrazivanju iz avgusta ove godine, od strane BIS Basel, 1/3 centralnih banaka u svijetu apsolutno nema zlata u svom portfoliu. To su npr Norveska, Kanada, Hrvatska, Azerbejdzan..dok 2/3 centralnih banaka imaju zlato u svom portfoliu..."
Re: Zlato, srebro i ostali plemeniti metali
Gdje u sa kupiti ogrlicu najpovoljnije