Vijesti iz ekonomije/privrede

beka26
Posts: 834
Joined: 29 Jan 2015, 17:37

Re: Vijesti iz ekonomije/privrede

Post by beka26 »

Zlato, srebro i ostali metalu ponovo idu gore. Svi bježe izgleda iz fiat valuta u nesto čvrsto i opipljivo sto nemogu da stvaraju na enter.
one
Posts: 1720
Joined: 03 Jul 2012, 12:30

Re: Vijesti iz ekonomije/privrede

Post by one »

beka26 wrote: 20 May 2024, 09:44 Zlato, srebro i ostali metalu ponovo idu gore. Svi bježe izgleda iz fiat valuta u nesto čvrsto i opipljivo sto nemogu da stvaraju na enter.
nista cudno.uskoro cemo vjerovatno uci u super ciklus rasta commodoti cijena sto ce pokrenuti inflaciju na vise nivoe.sta sve treba da se desi na svijetu da bi cijena i upola bila na ovom nivou
https://dailyreckoning.com/27000-gold/

to ce morati biti poduprijeto i novim vecim sukobom.pratite sta ce se desavati na bliskom istoku.a kakve ce to veze imati sa evropom osim rasta cijena pokusajte pronaci u usporedjivanju istorije izmedju mocnog rima i danasnje eu usljed nadolazecih migracija


Do ranih 400-ih, Rimsko Carstvo se raspadalo po šavovima i bilo mu je očajnički potrebno snažno, kompetentno vodstvo. U teoriji, Honorius je trebao biti pravi čovjek za taj posao.

Ipak, strani protivnici Rima s pravom su vjerovali da je Honorije slab, nedodirljiv, razdoran i potpuno nesposoban.

Sklopio je nepromišljene mirovne ugovore koji su ojačali neprijatelje Rima. Platio je goleme svote novca nekima od njihovih najmoćnijih suparnika, a zauzvrat nije dobio praktički ništa. On praktički nije pokušao osigurati rimske granice, ostavljajući carstvo otvorenim da ga opustoše barbari.

Inflacija je bila visoka. Porezi su bili visoki. Ekonomska proizvodnja je opala. Rimska vojna moć je opadala. I svi su se strani protivnici Rima ohrabrili.

Slučajnom promatraču gotovo bi se činilo da je Honorije dao sve od sebe kako bi oslabio Carstvo.

Jedna od najvećih prijetnji Rimu došla je 408. godine, kada je barbarski kralj Alarik napao Italiju; carska obrana u tom je trenutku bila toliko nepostojeća da su drevni povjesničari opisali Alaricov marš prema Rimu kao bez otpora i ležeran, kao da su bili "na nekom festivalu", a ne kao invazija.

Alarik i njegova vojska stigli su u grad Rim u jesen 408. godine i odmah postavili svoje snage kako bi presjekli bilo kakvu opskrbu. U grad nije mogla ući nikakva hrana i ubrzo su njegovi stanovnici počeli gladovati.

Povjesničari su prenijeli užasne priče o kanibalizmu– .

No, umjesto da pošalje trupe i bori se, Honorius je pristao platiti golemu otkupninu Alaricu, uključujući 5000 funti zlata, 30 000 funti srebra i doslovno tone druge stvarne imovine i robe.

Naravno, Honorije nije imao tako golemu svotu u svojoj riznici... pa su Rimljani bili prisiljeni svući i rastopiti svoja svetišta i kipove kako bi platili Alaricovu otkupninu.

Ironično, jedan od kipova koje su otopili bio je spomenik Virtusu, rimskom bogu hrabrosti i snage... što je navelo antičkog povjesničara Zosima na zaključak da je "sve što je preostalo od rimske hrabrosti i neustrašivosti potpuno istrebljeno."

Rim je proveo dva stoljeća u ranim danima carstva – od uspona Augusta 27. godine prije Krista do smrti Marka Aurelija 180. godine nove ere – kao jasna, supersila bez premca. Gotovo nitko se nije usudio petljati s Rimom, a malo tko se usudio petljati se s Rimom.

Moderni znanstvenici obično gledaju na službeni "pad" Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine. Ali prilično je jasno da se kolaps rimske moći i prestiža dogodio desetljećima prije.

Kada je Rim otkupljen 408. (zatim opljačkan 410.), svima je u to vrijeme bilo očito da car više nema moć.

I ubrzo je većina zemalja na Zapadu kojima je Rim nekada dominirao – Italija, Španjolska, Francuska, Britanija, Sjeverna Afrika, itd. bila pod kontrolom raznih barbarskih plemena i kraljevstava.

Vizigoti, Ostrogoti, Vandali, Franci, Angli, Saksonci, Burgundi, Berberi itd. svi su osnovali neovisna kraljevstva. I neko vrijeme nije bilo dominantne supersile u zapadnoj Europi. Bio je to višepolarni svijet. A prijelaz je bio prilično nagao.
beka26
Posts: 834
Joined: 29 Jan 2015, 17:37

Re: Vijesti iz ekonomije/privrede

Post by beka26 »

Neće Amerika da padne, samo EU, i to
ekonomskom dijelu, a kad nestane para zna se sta slijedi. Nisu se zadnjih dan iz EU pojavili na Bakkanu, jer znaju da bez Balkana nema im zivota, jer na Balkanu još ima resursa njima sada orijeko potrebnih. Nemogu više da peglaju svoju ekonomiju stampanjem para, a realne konkurentnost nemaju.
Kad razne drzave i trgovci odbiju da prihvate euro, nego budu trazili zlat srebro ili neku robu njima potrebnu, sta ce EU da ponudi. A trebat ce im i dolari, a sad imaju li Americkih obveznica da prodaju pitanje je.
Bijeg kapitala iz EU u SAD je vec ogroman.
novi
Posts: 174
Joined: 17 Apr 2020, 15:13

Re: Vijesti iz ekonomije/privrede

Post by novi »

Momci ko ima silu (vojsku i oruzje) taj je sila, a LGBT, demokratija , liberalizam i ostala ECO sranja vidimo kako su prosli u Ukrajini. Iza $ stoji mnogo granata a iza Eura slabo nesto. Stvarnost je mnogo ružna i okrutna al jebi ga tako je
one
Posts: 1720
Joined: 03 Jul 2012, 12:30

Re: Vijesti iz ekonomije/privrede

Post by one »

From coffee to cocoa, orange juice to gold, and silver to copper, commodity prices are spiking across the board . The latest surge occurred Tuesday when aluminum tagged 23-month highs due to ongoing production issues emerging from Australia. The broad-based commodity rally signals the inflation storm central bankers are battling is not over.
beka26
Posts: 834
Joined: 29 Jan 2015, 17:37

Re: Vijesti iz ekonomije/privrede

Post by beka26 »

]Evo sad "osvaja" Libiju. 8-)
Kao pozitivan primjer ističe se kompanija Al Jafara, koja je kao bh. investicija unaprijedila proizvodnju i stvorila nova radna mjesta. Kompaniju je osnovao vlasnik naše medijske grupacije Mujo Selimović.
one
Posts: 1720
Joined: 03 Jul 2012, 12:30

Re: Vijesti iz ekonomije/privrede

Post by one »

Ranije ovog mjeseca japanski startup Digital Asset Markets (DAMS) objavio je da je dovršio osnovni razvoj kvantno otporne platforme za digitalne vrijednosne papire. Tvrtku podupiru velika imena kao što je Japan Exchange Group (JPX) koja posjeduje Tokijsku burzu, kao i Mitsui & Co, Monex Group i Nissan Securities. Osnovao ga je Intertrade, razvijač softvera za trgovanje.

Do danas je DAMS uglavnom poznat po partnerstvu s Mitsuijem za lansiranje robnih tokena koji se temelje na blockchainu kao što je ZipangCoin sa zlatnom podlogom, kao i srebrne i platinaste kovanice.

Kada kvantna računala dođu u postojanje, razbit će većinu konvencionalne kriptografije. To znači da će haker moći dešifrirati knjige burze, bankovne podatke i javne blockchaine. Jedan od najvećih rizika je da haker danas ukrade podatke, pohrani ih i dekriptira kada kvantna računala postanu dostupna (napadi Harvest Now, Decrypt Later (HNDL)). Osobni podaci i financijski podaci su najranjiviji.

Općenito se predviđa da kvantna računala vjerojatno neće biti dostupna prije 2030.
Međutim, većina ovih predviđanja bila je prije otkrića umjetne inteligencije u proteklih 18 mjeseci. Ne samo da bi AI potencijalno mogao ubrzati njihov razvoj ubrzavanjem nekih istraživačkih zadataka, već će AI sasvim sigurno ubrzati potražnju za kvantnim računalstvom.

Kombinacija kvantnih i digitalnih vrijednosnica
DAMS sugerira da bi se tvrtke za vrijednosne papire mogle istodobno pozabaviti kvantnim rizikom i odmaknuti od relativno neučinkovite trenutne infrastrukture vrijednosnih papira. Predlaže industriji da usvoji kvantno otpornu infrastrukturu digitalnih vrijednosnih papira. Naravno, razvila je rješenje. Njegovo Digital Shelter pruža postkvantnu kriptografiju (PQC) za ranjive podatke i prijavilo se za patent zajedno s Intertradeom.

Decentralizirane infrastrukture digitalnih vrijednosnih papira općenito uključuju zajedničku knjigu koja bilježi vlasništvo nad vrijednosnim papirima. To je u suprotnosti s trenutnom infrastrukturom u kojoj druge ugovorne strane vode vlastitu evidenciju i koriste poruke kako bi pokušale osigurati sinkronizaciju svojih podataka, ali često nisu. Također želi razviti kvantno otporan sustav bruto namire u realnom vremenu (RTGS).


Kao dio projekta Leap, Banka za međunarodna poravnanja (BIS) istražuje prijelaz u budućnost kvantnog računalstva. Predlaže da središnje banke (i organizacije) identificiraju koji su sigurnosni elementi "kripto agilni". Drugim riječima, u nekim slučajevima može se jednostavno zamijeniti trenutna kriptografija za postkvantnu kriptografiju. U drugim slučajevima to neće biti održivo, ali često je to zato što je kriptografija ugrađena u hardver kao što su hardverski sigurnosni moduli (HSM). Također predlaže da se prvo usredotočite na perimetar, što ima smisla, ali još uvijek ostavlja rizike.

Vraćajući se na prijedlog DAMS-a - kvantum je dobar razlog za prijelaz na digitalne vrijednosne papire. Možda, ali postoje i druge mogućnosti. Zasigurno treba potaknuti raspravu o kvantumu prije nego što postane hitan slučaj.
one
Posts: 1720
Joined: 03 Jul 2012, 12:30

Re: Vijesti iz ekonomije/privrede

Post by one »

Prošlog studenog HSBC je otkrio prve institucionalne trgovine tokeniziranim zlatom, gdje je fizičko zlato pohranjeno u HSBC-ovom trezoru u Londonu. Danas je banka objavila da mali ulagači sada mogu pristupiti tokenima u Hong Kongu putem internetskog bankarstva i web stranice. Iako nije prva banka koja cilja potrošače s tokeniziranim zlatom, svakako je najveća.

“Priznajemo rastuću potražnju za digitalnom imovinom i postojeću upoznatost naših klijenata s ulaganjem u zlato”, rekla je Maggie Ng, generalna direktorica i voditeljica bogatstva i osobnog bankarstva Hong Kong u HSBC-u, kako je izvijestio South China Morning Post.

Tokenizirano zlato koje izdaju kripto tvrtke već je premašilo 1 milijardu dolara u izdanju, s Tetherom kao najvećim izdavateljem tokena s tržišnom kapitalizacijom većom od 500 milijuna dolara. Paxos Trust drugi je najveći izdavatelj s gotovo 400 milijuna dolara.

U međuvremenu, druge banke koje će tokenizirati zlato uključuju rusku državnu banku Sber. Rusija je nedavno donijela zakone koji omogućuju korištenje tih vrsta tokena za prekogranična plaćanja, a Ministarstvo financija SAD-a jučer je sankcioniralo nekoliko operatera platformi tokena.

Turska Takasbank, podružnica lokalne burze, pokrenula je BiGA Digital Gold još 2019.

Prošle godine vlada Zimbabvea izdala je tokene pokrivene zlatom, ZiG, koji se mogu koristiti za plaćanja. U Sjedinjenim Državama, upravitelj imovine WisdomTree lansirao je zlatne tokene, a zlato čuva HSBC. A u Japanu je Mitsui & Co. Digital Commodities izdao Zipangcoin.
Send feedback
Post Reply