BH Telecom

[Sitna buranija]

Realno bi trebalo da raste dok god je prinos od dividene veći od kamate u banci a to se sad da izračunati koja bi bila ciljana cijena.

U normalnim okolnostima i na normalnim tržištima da. Kod nas bi to značilo da bi dividenda od 2% zadovoljila ulagače i gurala cijenu prema gore. Međutim, kod nas ako povrat nije bar 5-6% ljudi ne žele ni da razmišljaju o ulaganju. Za naše tržište 7-8% je tek atraktivno, jer ima Mtel koji daje 12-13%, a uvijek imaš rizik da ti fond povali dionicu svojim rasprodajama.

[panzer]

Mi sad pričamo o situaciji kada je u bankama 20 milijardi KM depozita i tih 20 milijardi se "boji" nekog ko u rukama drži dionica u protivvrijednosti najviše 20 miliona KM odnosno 0,1% od ukupnog iznosa depozita.
I kao boje se toga umjesto da kažu izuzetna je prilika imati ovako jeftinu ponudu vrijedne finansijske imovine.

Normalan finansijski rezon bi trebao reći da je ova situacija totalno smiješna.


Ili , spomenuste da BH Telekom na računima ima 300 miliona KM i ima te dugoročne i kratkoročne depozite od kojih dobija kamatu. Šta mislite kolika je kamata u banci na taj iznos?

Da se ispravim, februarski podaci:
Ukupni depoziti i dalje bilježe stalan rast dostigavši rekordno
visoki iznos od 24,9 milijardi KM po stopi rasta od 4,9% yoy. Umjerenu stopu rasta
štednje stanovništva za 3,9% yoy na 13,8 milijardi KM pratila je dvocifrena stopa rasta
depozita preduzeća za 12,6% yoy

[Sitna buranija]

Nismo se razumjeli. Kada sam rekao u normalnim okolnostima i na normalnim tržištima mislio sam prije svega na činjenicu da su i ranije prinosi od dividende cijelo vrijeme bili značajno veći od kamate u banci, ali su cijene tih dionica svejedno konstantno padale. Stoga, mi niti smo normalno tržište, niti su okolnosti na njemu normalne. Na kraju, džaba 20 ili 25 mlrd depozita kada na tržištu kapitala učestvuje samo mali dio toga.

A inače, vezano za ove depozite, tu ulazi i stanje sredstava na tekućim računima i fizičkih i pravnih lica, a ne samo oročena sredstva koja su raspoloživa za ulaganje. Njih je upola manje, pretpostavljam.

[leon]

Mi sad pričamo o situaciji kada je u bankama 20 milijardi KM depozita i tih 20 milijardi se "boji" nekog ko u rukama drži dionica u protivvrijednosti najviše 20 miliona KM odnosno 0,1% od ukupnog iznosa depozita.
I kao boje se toga umjesto da kažu izuzetna je prilika imati ovako jeftinu ponudu vrijedne finansijske imovine.

Normalan finansijski rezon bi trebao reći da je ova situacija totalno smiješna.


Ili , spomenuste da BH Telekom na računima ima 300 miliona KM i ima te dugoročne i kratkoročne depozite od kojih dobija kamatu. Šta mislite kolika je kamata u banci na taj iznos?

Da se ispravim, februarski podaci:
Ukupni depoziti i dalje bilježe stalan rast dostigavši rekordno
visoki iznos od 24,9 milijardi KM po stopi rasta od 4,9% yoy. Umjerenu stopu rasta
štednje stanovništva za 3,9% yoy na 13,8 milijardi KM pratila je dvocifrena stopa rasta
depozita preduzeća za 12,6% yoy

Mislim da je u tome najveći problem neznanje i neiformiranost o dionicama kod ljudi i sa visokom strručnom spremom - akademskim zvanjima, a kamoli kod širokih narodnih masa i novih tik tok generacija. Definitivno bi se o dionicama i financijskoj pismenosti trebalo ozbiljnije učiti u osnovnim i srednjim školama, pa da formirani ljudi mogu prepoznati financijske prilike i kada ih neko za njihovu imovinu (dionice u fondovima) vuče za nos...

[panzer]

Činjenica je i da nema nikoga ko bi promovisao finansijsku pismenost.
Može se opravdati da se ranije nije moglo jer je bilo drugo vrijeme ali sada postoji na desetine komunikacionih kanala kojima se može doprijeti do svih građana.
A zanimljivo je da su i ekonomski fakulteti u odnosu na period od prije 20 godina potpuno zanemarili ove teme. Tada su im šibicari bili glavni mentori pa su se opekli i čini mi se sada čak ni na studente ne prenose osnovno znanje o finansijskim tržištima.

[montypython]

Realno bi trebalo da raste dok god je prinos od dividene veći od kamate u banci a to se sad da izračunati koja bi bila ciljana cijena.

Pa evo, kamata u banci za oročenu štednju i to najbolja ili vrlo blizu toga je cca 1,5 % koliko ja znam. Recimo da bi nas zadovoljilo da imamo prinos od dividende npr 2% i da kupimo dionicu koja to daje, umjesto da držimo u banci po 1,5 % evo npr za BHTelecom. Recimo da je dobit cca 50 miliona i da od toga podijele u dividendu cca 40 miliona. To je po dionici (66 miliona dionica ako se ne varam) 0,6 KM. Tržišna cijena dionice pri kojoj je to željenih 2% je 0,6/0,02 odnosno 30 KM je realna vrijednost dionice BH Telecoma koja daje taj povrat od 2 % pri približno ovakvom poslovanju/dobiti/dividendi. Možda izgleda puno u odnosu na sadašnjih 9 KM ali to samo znači da je dionica trenutno potcijenjena. Nekad kad je kamata u banci bila 4-5 % tražio se i povrat od 5 % ili veći pa bi po tim kriterijima realna tržišna (pri kojoj se još dionica isplati kupiti) bila bi 12 Km, ali druga su vremena. Neka me neko ispravi ako sam negdje pogriješio, pišem ovo "u hodu".

[Sabur2]

kad razgovaram o tome sa ljudima za koje znam da imaju visak polozenog novca, uvijek je kontrargument pad vrijednosti dionice. Kazu dobijem 4% dividende, ali sutra dionica padne 5%.
Jednostavno naše tržište je podložno manipulacijama i jako je nelikvidno.
Imam prijatelja kojem sad trebaju pare za neki projekat i ima ih u dionicama Bosnalijeka. Prodao bi kad bi mogao dobiti bar 16,50. Mislim da je čak i izdavao nalog na taj iznos pa povlačio. Uglavnom nije uspio prodati.
A realno na tu cijenu je prinos 3,33% po dividendi, a da je proda po ponuđenim cijenam morao bi spustiti 6%.
I zato mi je, kaže, bolje bilo da sam ih držao u banci.

[panzer]

Mislio sam pitati koliko je zaradio na njima ali sam se sjetio kako i na koji način se to i kupovalo 2007. opet bez podloge u finansijskom znanju pa bolje da to ne bude pitanje.

Sad mu se ne prodaje ispod 16,5 a na 18 -19 KM (prošlogodišnje cijene) nije razmišljao o prodaji. Doduše to opet zavisi od ulazne cijene.

[montypython]

Ma i to 3 % pri 16,5 KM BSNL je samo zato što dijele djelić dobiti u dividendu. Dobit je 12-13 miliona u zadnje vrijeme. Da podijele nekih cca 9 miliona tj cca 1 KM po dionici kao dividendu što je mnogo realnije imali bi primjenjujući gornju računicu realnu tržišnu vrijednost BSNL 50 KM uz 2 % prinosa ili 33 KM uz 3% prinosa. Dakle drastično je i to potcijenjeno. Da ne pominjem npr Elektroprivredu, tu bi uz neku realnu dobit koju može imati i sigurno i hoće za godinu-dvije od recimo 60 miliona, da podijeli u dividendu samo 40 m tj cca 1,3 po dionici realna cijena uz traženi povrat od 2 % bila 65 KM po dionici ili uz solidan prinos od 3 % bila 42 KM (a sad je smiješnih 9). Ili npr Vispak uz dobit od 6 miliona koliko ima, ili 4 KM po dionici, da podijeli 3 KM u dividendu realna cijena pri kojoj bi dionica davala prinos 2% bi bila nevjerovatnih 150 KM po dionici ili uz prinos 3 % 100 KM (trenutna tržišna 11 KM). Ovo je dakle takva potcjenjenost kakvu u svijetu pogotovo u SAD, trenutno mogu samo sanjati samo što su domaći investitori neupućeni ili neobrazovani kako hoćete, neki se pak boje kriminala, dok strani i ne znaju za ove nevjerovatne diskonte. A to da može pasti 5 % iako je povrat 3,3 % pa smisao i jeste da mu prinos garantuje sigurnost ako ulaže dugoročno, vrijednost dionice kad tad to dođe na svoje i jednostavno je prodaš kad je visoko a ne kad je nisko a u međuvremenu povlačiš redovni prinos. Zato i treba ulagati dugoročno tako da ne ovisiš o tim parama kad ti baš treba novac.

[Munger99]

Nazalost se urusavanje BH telekoma nastavilo. Razlog tome nije samo COVID, svi su 2020 lose poslovali, ali ovo je trend koji traje 10 godina.

Neto dobit BHT-a:

2011 134.330.320
2012 131.700.576
2013 118.672.492
2014 78.587.866
2015 80.166.353
2016 92.799.266
2017 63.112.212
2018 56.201.494
2019 50.918.316
2020 47.178.907

Prihodi BHT-a:

2011 582.610.177
2012 578.980.755
2013 566.800.131
2014 551.196.576
2015 534.734.174
2016 523.632.795
2017 499.139.178
2018 480.413.376
2019 461.363.149
2020 440.655.527

Cijena BHT-a:

2011 18.27KM
2012 18.71KM
2013 20.00KM
2014 20.20KM
2015 18.30KM
2016 15.15KM
2017 12.26KM
2018 11.00KM
2019 10.33KM
2020 8.78KM