Energonova u 2 dana preko 400.000 KM , bit će interesantno šta će se kupovati od ove love do kraja sedmice.
Rudnik soli oboren za skoro 1/3 na 50 dionica.
Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Na energoinvestu se disciplinovano skuplja i jasno se vidi raspon cijene. A dobro je dok ima prodaje i to one prodaje koja je ovu poziciju davno otpisala sa značajnim gubitkom.
Na Rudniku soli isto tako ima potražnje ali je ona angažovana do 11 KM. Bar još par mjeseci. Za prelazak preko te cijene treba više pozitivnih vijesti.
Na Rudniku soli isto tako ima potražnje ali je ona angažovana do 11 KM. Bar još par mjeseci. Za prelazak preko te cijene treba više pozitivnih vijesti.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), na kraju septembra 2019. godine ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH iznosili su 12,89 milijardi KM, što je najveći zabilježeni nivo, prenose Agencije
Ako posmatramo depozite stanovništva po ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti u septembru 2019. iznose 5,66 milijardi KM ili 43,9% ukupnih depozita stanovništva, od toga kratkoročni depoziti čine 478 miliona KM, a dugoročni 5,18 milijardi KM. Transakcioni računi i depoziti po viđenju čine 7,23 milijarde KM ili 56,1% ukupnih depozita stanovništva.
Stanovništvo u BiH kontinuirano povećava depozite, pa su tako u poređenju sa stanjem na kraju septembra prošle godine porasli za čak 1,06 milijardi KM ili 8,9%. Međutim, postoje značajne razlike u tempu rasta zavisno od tipa depozita. Najbrže rastu transakcioni računi, koji su porasli za 17,3% (odnosno 562 miliona KM), zatim depoziti po viđenju koji bilježe porast od 9,4% (odnosno 293 miliona KM).
Oročeni i štedni depoziti, a koji odražavaju pravu štednju, takođe rastu, ali slabijim tempom i na godišnjem nivou su imali porast od 3,8% (204 miliona KM), što govori da stanovništvo ipak nema prostora za izdašniju dugoročnu štednju. Ipak treba imati u vidu da se štednja realizuje i putem drugih oblika, kao što su polise osiguranja i sl.
U pogledu valutne strukture, depoziti stanovništva u domaćoj valuti iznose 5,52 milijarde KM, što čini 42,8% učešća, što je značajno više nego prije šest godina kada je udio depozita u domaćoj valuti bio 38%. Depoziti u eurima iznose 6,74 milijarde KM ili 52,2%, a depoziti u ostalim stranim valutama 638 miliona KM ili 5%.
Građani se odlučuju na štednju zbog više razloga i motiva – zbog vanrednih okolnosti i hitnih slučajeva, zbog brige za moguće opadanje kupovne moći u budućnosti, za manje ili veće nabavke, kako bi sebi priuštili nešto, da bi izbjegli zaduživanje, za starost kao dopunu penzije ili zdravstvenog osiguranja.
Stabilan domaći bankarski sektor, uz pouzdan sistem za osiguranje depozita, pruža garanciju stanovništvu da svoja finansijska sredstva drži na računima u bankama, a putem kojih obavljaju tekuće transakcije ili štede za kasnije periode. Depoziti stanovništva imaju daleko najveće učešće u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka, od 55,2%, pa stoga predstavljaju važnu osnovu finansiranja i funkcionisanja banaka. Na osnovu tog povjerenja i povjerenih sredstava stanovništva, banke su u mogućnosti da finansiraju i doprinose efikasnijem funkcionisanju i rastu ekonomije, te da pomognu u reduciranju neformalne transakcije.
Svjetski dan štednje obilježava se 31. oktobra svake godine. Na taj dan 1924. godine u Milanu je održan Prvi međunarodni kongres štedioničara, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat te su zaključili da je štednja prijeko potrebna za razvoj. Ustanovljen je i Svjetski dan štednje s ciljem popularizacije štednje širom svijeta.
CBBiH već godinama na ovaj dan provodi niz aktivnosti kada ugosti učenike osnovnih i srednjih škola s prostora BiH. Ove aktivnosti imaju za cilj da stvore svijest o važnosti pametnog upravljanja novcem i važnosti štednje od najranijih dana. Centralno obilježavanje Svjetskog dana štednje ove godine biće upriličeno u Glavnoj banci Republike Srpske Centralne banke Bosne i Hercegovine u Banjaluci, a slične aktivnosti provode se i u drugim glavnim jedinicima i filijalama CBBiH. (Tuzlanski.ba)
Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje
Ovaj dio mi je posebno interesantan "Stanovništvo u BiH kontinuirano povećava depozite, pa su tako u poređenju sa stanjem na kraju septembra prošle godine porasli za čak 1,06 milijardi KM ili 8,9%"
Fascinantno je koliko ustvari ima viška novca a koliko se ne ulaže u vrijedonosne papire.Ljudi su izgleda više spremni prihvatiti 1% kamate na štednju nego uložiti u kvalitetnu dionicu.
Ovome treba pridodati da u FBIH rastu i tržište osiguranja,reosiguranja i stanogradnja pa je nekako zaključak da ljudi u sve ulažu osim u hartije od vrijednosti.
Ako posmatramo depozite stanovništva po ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti u septembru 2019. iznose 5,66 milijardi KM ili 43,9% ukupnih depozita stanovništva, od toga kratkoročni depoziti čine 478 miliona KM, a dugoročni 5,18 milijardi KM. Transakcioni računi i depoziti po viđenju čine 7,23 milijarde KM ili 56,1% ukupnih depozita stanovništva.
Stanovništvo u BiH kontinuirano povećava depozite, pa su tako u poređenju sa stanjem na kraju septembra prošle godine porasli za čak 1,06 milijardi KM ili 8,9%. Međutim, postoje značajne razlike u tempu rasta zavisno od tipa depozita. Najbrže rastu transakcioni računi, koji su porasli za 17,3% (odnosno 562 miliona KM), zatim depoziti po viđenju koji bilježe porast od 9,4% (odnosno 293 miliona KM).
Oročeni i štedni depoziti, a koji odražavaju pravu štednju, takođe rastu, ali slabijim tempom i na godišnjem nivou su imali porast od 3,8% (204 miliona KM), što govori da stanovništvo ipak nema prostora za izdašniju dugoročnu štednju. Ipak treba imati u vidu da se štednja realizuje i putem drugih oblika, kao što su polise osiguranja i sl.
U pogledu valutne strukture, depoziti stanovništva u domaćoj valuti iznose 5,52 milijarde KM, što čini 42,8% učešća, što je značajno više nego prije šest godina kada je udio depozita u domaćoj valuti bio 38%. Depoziti u eurima iznose 6,74 milijarde KM ili 52,2%, a depoziti u ostalim stranim valutama 638 miliona KM ili 5%.
Građani se odlučuju na štednju zbog više razloga i motiva – zbog vanrednih okolnosti i hitnih slučajeva, zbog brige za moguće opadanje kupovne moći u budućnosti, za manje ili veće nabavke, kako bi sebi priuštili nešto, da bi izbjegli zaduživanje, za starost kao dopunu penzije ili zdravstvenog osiguranja.
Stabilan domaći bankarski sektor, uz pouzdan sistem za osiguranje depozita, pruža garanciju stanovništvu da svoja finansijska sredstva drži na računima u bankama, a putem kojih obavljaju tekuće transakcije ili štede za kasnije periode. Depoziti stanovništva imaju daleko najveće učešće u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka, od 55,2%, pa stoga predstavljaju važnu osnovu finansiranja i funkcionisanja banaka. Na osnovu tog povjerenja i povjerenih sredstava stanovništva, banke su u mogućnosti da finansiraju i doprinose efikasnijem funkcionisanju i rastu ekonomije, te da pomognu u reduciranju neformalne transakcije.
Svjetski dan štednje obilježava se 31. oktobra svake godine. Na taj dan 1924. godine u Milanu je održan Prvi međunarodni kongres štedioničara, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat te su zaključili da je štednja prijeko potrebna za razvoj. Ustanovljen je i Svjetski dan štednje s ciljem popularizacije štednje širom svijeta.
CBBiH već godinama na ovaj dan provodi niz aktivnosti kada ugosti učenike osnovnih i srednjih škola s prostora BiH. Ove aktivnosti imaju za cilj da stvore svijest o važnosti pametnog upravljanja novcem i važnosti štednje od najranijih dana. Centralno obilježavanje Svjetskog dana štednje ove godine biće upriličeno u Glavnoj banci Republike Srpske Centralne banke Bosne i Hercegovine u Banjaluci, a slične aktivnosti provode se i u drugim glavnim jedinicima i filijalama CBBiH. (Tuzlanski.ba)
Tuzlanski.ba možete pratiti i putem aplikacija za Android i iPhone mobilne uređaje
Ovaj dio mi je posebno interesantan "Stanovništvo u BiH kontinuirano povećava depozite, pa su tako u poređenju sa stanjem na kraju septembra prošle godine porasli za čak 1,06 milijardi KM ili 8,9%"
Fascinantno je koliko ustvari ima viška novca a koliko se ne ulaže u vrijedonosne papire.Ljudi su izgleda više spremni prihvatiti 1% kamate na štednju nego uložiti u kvalitetnu dionicu.
Ovome treba pridodati da u FBIH rastu i tržište osiguranja,reosiguranja i stanogradnja pa je nekako zaključak da ljudi u sve ulažu osim u hartije od vrijednosti.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Pa eto vidiš šta par ljudi uradi jednom tržištu vrijednosnih papira samo da bi oni zaklali vola za kilu mesa. A realno mogli su i oni zarađivati u puno pozitivnijem okruženju.
Al gdje ćeš dalje kad se i Edin Dizdar razočarao u tržište kapitala i kaže hoće da ide u Njemačku.
Al gdje ćeš dalje kad se i Edin Dizdar razočarao u tržište kapitala i kaže hoće da ide u Njemačku.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
i oni i još dosta drugih su mogli zarađivati puno više u drugačijim uslovima...panzer wrote: ↑01 Nov 2019, 14:48 Pa eto vidiš šta par ljudi uradi jednom tržištu vrijednosnih papira samo da bi oni zaklali vola za kilu mesa. A realno mogli su i oni zarađivati u puno pozitivnijem okruženju.
Al gdje ćeš dalje kad se i Edin Dizdar razočarao u tržište kapitala i kaže hoće da ide u Njemačku.
a gdje, u kojem kontekstu je on to izjavio?
da li je on rođak one Dizdar iz BIGa?
-
Sitna buranija
- Posts: 2337
- Joined: 12 May 2016, 10:51
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
A možda se razočarao u rad istražnih organa, pa naprasno rasprodaje portfolio? Ljudi su svašta u stanju pomisliti. Ko će mu ga znati...panzer wrote: ↑01 Nov 2019, 14:48 Pa eto vidiš šta par ljudi uradi jednom tržištu vrijednosnih papira samo da bi oni zaklali vola za kilu mesa. A realno mogli su i oni zarađivati u puno pozitivnijem okruženju.
Al gdje ćeš dalje kad se i Edin Dizdar razočarao u tržište kapitala i kaže hoće da ide u Njemačku.
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Ne vjerujem. Prije će biti da se razočarao u nepoštenje i kriminal koji je zavladao. Kaže šta ćemo svojim potomcima ostaviti, kakvo okruženje.
-
Sitna buranija
- Posts: 2337
- Joined: 12 May 2016, 10:51
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
Sve je moguće... Osim drvenog šporeta...
Re: Komentari trgovanja i dešavanja na tržištu
znam inače ko je on, samo ne znam da li je on rođak one Dizdar iz BIGa...mendo wrote: ↑01 Nov 2019, 14:57i oni i još dosta drugih su mogli zarađivati puno više u drugačijim uslovima...panzer wrote: ↑01 Nov 2019, 14:48 Pa eto vidiš šta par ljudi uradi jednom tržištu vrijednosnih papira samo da bi oni zaklali vola za kilu mesa. A realno mogli su i oni zarađivati u puno pozitivnijem okruženju.
Al gdje ćeš dalje kad se i Edin Dizdar razočarao u tržište kapitala i kaže hoće da ide u Njemačku.
a gdje, u kojem kontekstu je on to izjavio?
da li je on rođak one Dizdar iz BIGa?