slažem se, jer je Dubai sjedište mnogih off shore kompanijaSabur2 wrote:Moram nakon ovog izraziti sumnju da je investitor iz Dubaia, ili da je novac porijeklom odatle, jer mislim da je kod njih cak i kaznjivo djelo proizvodnja i promet alkohola.panzer wrote:Nisam bio siguran da će arapi zadržati vinariju ali bez nje hepok nije hepok.
Ali da ne iznosim optuzbe bez osnova...
Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Proguglajte malo ovog direktora,Možda vas on dovede do stvarnog vlasnika Hepoka!
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
u stvari je Dubaj sad jedan od navećih off shore centara na svijetumendo wrote:
slažem se, jer je Dubai sjedište mnogih off shore kompanija
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Ne znam zašto to ne bi mogli biti arapi. A ljudi idu tamo gdje su bolja primanja pa je tako bilo i sa ovim direktorom Hepoka,
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Pa dobro, kaže se da je ova ZERAA supsidijarno društvo državnog fonda Emirata, a da mu je vlasnik vladar Emirata, pa ćemo vjerovati tome jer nema dokaza da nije tako. Pogotovo što njima ne treba partner sa Balkana. Imaju i previše svojih para.
A i u Dubaiju se alkohol slobodno moze naruciti i konzumirati u klubovima i hotelima, tako da sa tog aspekta nema kolizije u zakonima i običajima.
Direktor vjerovatno prihvatio bolju ponudu i promijenio poslodavca.
A i u Dubaiju se alkohol slobodno moze naruciti i konzumirati u klubovima i hotelima, tako da sa tog aspekta nema kolizije u zakonima i običajima.
Direktor vjerovatno prihvatio bolju ponudu i promijenio poslodavca.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Srbija i BiH, dvije zemlje gdje su izbori svako malo.
Zato treba "djeci" (glasačima) pokazati da "babo nešto stalno radi", da se "gradi" ili "niče nova fabrika" (ovaj izraz mi je naročito drag - niče ) kako to naši novinari vole napisati u naslovu, iako se samo radi o kojekavim pismima namjera ili memoranrandumima o razumjevanju) .
Dovoljno je samo spomenuti Dodikove silne aerodrome, hidroelektrane, autoputeve tipa Pržogrnjci-Hadžipaprikovići-Balegari i sl za koje je potpisao silne memorandume.
A evo kakve to veze ima sa Evropom, što upita Shahab
http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... c5+mlrd+KM
Zato treba "djeci" (glasačima) pokazati da "babo nešto stalno radi", da se "gradi" ili "niče nova fabrika" (ovaj izraz mi je naročito drag - niče ) kako to naši novinari vole napisati u naslovu, iako se samo radi o kojekavim pismima namjera ili memoranrandumima o razumjevanju) .
Dovoljno je samo spomenuti Dodikove silne aerodrome, hidroelektrane, autoputeve tipa Pržogrnjci-Hadžipaprikovići-Balegari i sl za koje je potpisao silne memorandume.
A evo kakve to veze ima sa Evropom, što upita Shahab
http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... c5+mlrd+KM
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Ovaj narod traži naučnu fantastiku. Političar koji bude glup i pričao istini trenutno gubi podršku.proleter wrote:Srbija i BiH, dvije zemlje gdje su izbori svako malo.
Zato treba "djeci" (glasačima) pokazati da "babo nešto stalno radi", da se "gradi" ili "niče nova fabrika" (ovaj izraz mi je naročito drag - niče ) kako to naši novinari vole napisati u naslovu, iako se samo radi o kojekavim pismima namjera ili memoranrandumima o razumjevanju) .
Dovoljno je samo spomenuti Dodikove silne aerodrome, hidroelektrane, autoputeve tipa Pržogrnjci-Hadžipaprikovići-Balegari i sl za koje je potpisao silne memorandume.
A evo kakve to veze ima sa Evropom, što upita Shahab
http://indikator.ba/Vijest.aspx?p=1&id= ... c5+mlrd+KM
-
- Posts: 4111
- Joined: 06 May 2010, 10:52
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
https://www.klix.ba/vijesti/bih/promije ... /171128017
Po meni, prođu li akcize i SDA se dočepa kredita, umanjiće se vjerovatnoća povlačenja vanredne dividende iz BH Telecoma i drugih. Nije da im i te pare neće valjati pred izbore za "razmahivanje radova" ali neće im biti tako nužne kao što su sad.
Po meni, prođu li akcize i SDA se dočepa kredita, umanjiće se vjerovatnoća povlačenja vanredne dividende iz BH Telecoma i drugih. Nije da im i te pare neće valjati pred izbore za "razmahivanje radova" ali neće im biti tako nužne kao što su sad.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
Jedan književnički članak o maslacu. Ovo je nešto što našim mljekarima može biti vrlo dobra stvar. Cijena je skočila za skoro 100% i pitanje je kada će se vratiti na raniji nivo. ZIM kao i Poljorad su jedno vrijeme držali cijenu na ranijoj ali sad se njihov proizvod uopšte ne može naći. Meggle se odlučio na novi pogon za maslac u Bihaću što znači da je on prvi reagovao. Ovi bi sa cijenom koja je 20-30% skuplja od njihove redovne cijene mogli zauzeti veliki dio tržišta a imali bi i dosta jaču zaradu od prošlogodišnje. Sad je tu pitanje povećavanja broja proizvođača mlijeka jer bi se i njihov broj morao uvećati a ni taj proces nije jednostavan, kao ni povećavanje kapaciteta u mljekarama. Ipak, vrijedilo bi pokušati jer sad se lakše može izvoziti u EU.
Posjeta trgovcima sirom u Marché des Carmes donijela je loše vijesti. Trgovac je pogledao mrko u vitrinu kada sam se raspitivao za maslac.
Otišli su gigantski blokovi svježeg maslaca od kojih je svakodnevno sjekao table za zahtjevne klijente. Pokazuje na malu gomilu putera i kaže da je to posljednja ponuda ovog brenda koju je mogao nabaviti. Ono zbog čega mu se još više smrklo jesu cijene koje su porasle za 20% za maslac koji se može naći.
"Kada cijene jednom porastu, obično se ne vraćaju dole", žali se. "Čak i kada se ovo završi, cijena maslaca će ostati na visokom nivou, piše Quartz".
Velika kriza francuskog maslaca 2017. godine, "crise de beurre", prisutna je i ovdje na jugozapadu. Masivni manjak putera se prvi put osjetio ove godine u sjevernim regijama Bretanji i Normandiji gdje je lokalna proizvodnja najviša, potom prirodno slijedi Pariz, a sada se dešava i ovdje. Možda je trebalo nešto duže da stigne jer je jug navodno koristio više ulja u hrani nego na sjeveru. Ali, u svakom slučaju, mi saosjećamo sa zemljom koja je ispunila ovu krizu mješavinom ogorčenja, straha od utjecaja na svakodnevne prehrambene navike, stvaranja zaliha, kao i vanrednim smislom za humor. Ako mislite da kriza zbog nedostatka maslaca izgleda kao najveća francuska katastrofa, dobro, Francuzi su tu s vama, uhvaćeni između osjećaja zabave i agonije u svojoj nevolji.
Takav trenutak pokreće omiljenu francusku razbribrigu: prilika da se uključite u duboko ispitivanje svega. Kriza maslaca je egzistencijalna kriza. Šta je život bez maslaca? To je kultura i kriza identiteta. Šta znači biti Francuz bez putera? To je kulinarska kriza. Maslac bez soli? Margarin? Jesi li ljut?
Najviše od svega, međutim, to je ekonomska kriza. Nestašica je najnoviji dodatak na dugoj listi zločina koji se pripisuju globalizaciji, a komercijalizacija je otišla predaleko. Kako da zemlja koja pravi maslac u obilju, zemlja koja "krvari" puter, pati od nestašice? Mnogi su pripisali krivicu nepravednom sistemu globalne trgovine i invaziji kapitalističke neizbježnosti poput velikih lanaca supermarketa koji su postali uobičajeni i suviše moćni.
Globalizacija kao koncept imala je nekoliko grubih godina, jer je izgledalo da je politika odlučna protiv nje u SAD-u i Velikoj Britaniji. Možda bi se činilo da je globalizacija dobila pomoć u Francuskoj kada je pro-globalistički Emmanuel Macron izabran za predsjednika proljetos. Ali lako je zaboraviti da su dva antiglobalistička kandidata, Marine Le Pen (sa desne strane) i Jean-Luc Melénchon (lijevo) zajedno dobili oko 40% glasova u prvom krugu. Globalizacija je izglasana u Francuskoj, ali nevoljko. Sada je optužena da ih pljačka od njihovog voljenog putera, što nije način da osvoji srca i umove stanovnika.
Kroz krizu maslaca ponovo je postavljeno pitanje o položaju Francuske u globalnoj ekonomiji, pošto se ovdje temeljno raspravlja o osnovama kapitalizma na način na koji se u Sjedinjenim Državama jednostavno to nikada ne čini. "Nedostatak maslaca, najveća kriza kapitalizma?", zapitao se jedan antiglobalistički časopis. Miješajući aluziju na nestašicu pod nacističkom okupacijom, važnost masti u ishrani i superiornost maslaca za ulje, pisac vidi krizu maslaca kao posljednje, gadne dane umiruće slobodne tržišne ideologije. "Za sistem koji se hvalio proizvodnjom bogatstva (dok su ružne narodne demokratije imale samo margarin jer je to bila Lenjinova greška) ... nestašica maslaca izgleda loše. To je još uvijek simbolično, puter. Ovaj nedostatak maslaca i u mašti zemlje poput Francuske, podsjeća na najstrašnije nestašice". Kad je u pitanju ishrana, možda nema ničeg što Amerikance može suštinski povezati sa Francuzima od maslaca. Naravno, postoje više ezoteričnih stvari kao što su puževi golaći ili žablje noge. Međutim, maslac je srž onoga kako vidimo francusku ishranu. Možda je to zbog toga što je za Amerikance određene starosne dobi francuska kuhinja bila nadahnuta i podučavana od Julie Childs.
"Sa dovoljno putera, sve je dobro", objašnjavala je ona. Uprkos decenijama kuhara i TV emisija koje su sadržavale beskonačne uvide u čuda i nijanse francuske kuhinje, ono što se pamti je maslac. Francuzi su imali pravo, tvrdi Julia Childs, da maslac sve čini boljim. To je učinilo da Francuzi izgledaju još mističniji, drugim riječima svjetski. Dok je svijet otkrivao trake za trčanje, hirove treninga i hemijski izgrađene, nemasne zamjene za maslac, Francuzi su miješali puter u sve i dalje praveći da ljudi budu tanji i zdraviji nego u većini drugih zapadnih zemalja.
Francuzi su zaista najveći potrošači maslaca na planeti. U 2016. godini, prema Kanadskom mliječnom informativnom centru, prosječna francuska osoba je potrošila 8,2 kg maslaca. To je u poređenju sa 2,6 kg za Amerikanca. Ili 1 kg za nekoga u Kini. U SAD-u, ne možete imati i kolač i jesti ga, takođe. Ali u Francuskoj ne možete imati "samo pivo i l'argent du beurre" (maslac i novac od prodaje maslaca). Ova masovna potrošnja maslaca nije iznenađujuća ako ste ikada gledali nekoga ko pravi kroasane kao što je Julia Childs. Ove spojnice francuske ishrane su u suštini veliki komad putera napravljen pečenjem kao znak vrijednosti brašna oko njega.
Kada su se počele širiti vijesti o povišenim cijenama, u ovoj zemlji maslenih duša uslijedio je blagi stepen panike. Kad je maslac počeo da nestaje sa sve većom učestalošću u posljednja dva mjeseca, uticaj je bio dubok. Nacionalna škola za industriju mlijeka i mesa u La Roche-sur-Foron navodi da je bila opkoljena pozivima za povećanje proizvodnje maslaca, ali je saopćila da to ne može učiniti, jer bi ugrozilo kvalitet nastave. Boulangeries podiže cijene kroasana, sa 1.05 € na 1.15 €. Ljudi brinu o tome da li će putera biti na njihovoj božićnoj trpezi. Televizijske vijesti nude tutorijale o tome kako napraviti vlastiti puter. Francuska ima osjećaj zemlje u ratnom stanju.
Ipak, Francuzi su odlučni da ne prelaze određene linije. Gotovo jednoglasno je odbijeno da se preduzme možda najočekivnija mjera za sve: kupovina margarina. Ideja korištenja ove zastrašujuće zamjene u stvarima poput kroasana bila je široko odbijena. Na Twitter-u, ljudi su dijelili sa mješavinom zabave i ponosa fotografije polica supermarketa popunjenih margarinom. Vremena su očajna, ali Francuzi drže glavu i odlučni su da zadrže nešto bitno što ih čini Francuzima. Čak i kada se zemlja približava danu američkih običaja i navika, postoje neke linije koje odbija da pređe.
Re: Vijesti iz ekonomije/privrede
I neke koristi i od turizma...
Devizne rezerve koje drži Centralna banka BiH bilježe najveći iznos do sada, a njihov rast determinisan je stvarnom potražnjom za domaćom valutom, odnosno saldom kupovine i prodaje KM, kazali su za Indikator.ba Plus iz Centralne banke BiH.
Neto devizne rezerve BiH bile su krajem oktobra 10,47 milijarde KM, a u odnosu na isti period prošle godine, kada su iznosile 9,3 milijarde KM, uvećale su se za više od milijardu KM.
-Promjena u visini deviznih rezervi determinisana je stvarnom potražnjom za domaćom valutom, odnosno saldom kupovine i prodaje KM koji CBBH ostvari sa komercijalnim bankama i internim deponentima. Banke iskazuju potražnju za domaćom valutom ili za svoje ili za potrebe svojih klijenata. Tako su se povećani prilivi po osnovu turističke sezone, kontinuiranog priliva doznaka, te potrošnje naše dijaspore pozitivno odrazili na povećanje deviznih rezervi, naročito u ljetnim mjesecima...