Bankarski sektor

panzer
Posts: 6895
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer » 07 Nov 2019, 11:23

Jel objavljen tender za preostale dionice? Nešto spominju. Jel moguće da je i to već bilo pripremljeno.

adnan1987
Posts: 204
Joined: 16 Jan 2018, 11:52

Re: Bankarski sektor

Post by adnan1987 » 07 Nov 2019, 14:27

Interesantno će biti u narednom periodu pratiti relaciju ASA vs Privredna Banka.
Već su na nekih cca 10% vlasništva.

Sejdefu Majka
Posts: 13
Joined: 09 Jul 2019, 10:10

Re: Bankarski sektor

Post by Sejdefu Majka » 07 Nov 2019, 15:25

panzer wrote:
07 Nov 2019, 11:23
Jel objavljen tender za preostale dionice? Nešto spominju. Jel moguće da je i to već bilo pripremljeno.
Objavljena je namjera preuzimanja, u današnjim Gazzetta dello DL

panzer
Posts: 6895
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer » 12 Nov 2019, 20:39

https://www.biznisinfo.ba/nastaje-li-na ... aca-banka/

I onda bi jedna ovakva banka od milijardu KM aktive mogla biti interesantna nekoj stranoj banci zeljnoj preuzimanja

panzer
Posts: 6895
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer » 28 Nov 2019, 12:39

UniCredit banka je lider bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini. Njen prvi čovjek u našoj zemlji predsjednik uprave Dalibor Ćubela nakon tri i po godine odlazi na novu funkciju, a za naš portal govorio je o najvažnijim temama iz ove važne ekonomske oblasti.

Na kraju septembra 2019. godine ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH iznosili su 12,89 milijardi KM, što je najveći zabilježeni nivo. Šta to znači iz banskarske perspektive te da li toliki priliv banke imaju gdje i plasirati?

Činjenica je da bankarski sektor u Bosni i Hercegovini ima oko dvije i po ili tri milijarde KM viška sredstava. Uvijek je pitanje kakva je struktura viška depozita, jesu li dugoročni ili kratkoročni, jer samo s dugoročnim izvorima možeš finansirati dugoročne projekte, a ne klasičnu potrošnju. Valjalo bi da se u Bosni i Hercegovini dodatno razvije tržište kapitala i investicija, odnosno inkluzija građana, da mogu osim u banke ulagati i u druge instrumente.

Tu štednju, odnosno depozite koji su nakupljeni u bankama, one bi rado oplodile da postoje fizibilni projekti i investitori koji podržavaju te projekte po bankarskim standardima. Kako tih projekata nema mnogo, većina bankarskog finasiranja je posljednjih godina usmjerena na potrebe stanovništva, što ima svoje limite.

Direktor JP Autoceste FBiH Adnan Terzić najavio je da će se neke dionice autoputa A1 finansirati i kreditima komercijalnih banaka. Kako to komentarištete te kako se to može odraziti na druge segmente kreditiranja, privredu i stanovništvo?

To je sigurno pozitivan znak da postoji želja da se da prilika i komercijalnim bankama da učestvuju u finansiranju velikih projekata po veoma prihvatljivim cijenama. Komercijalne banke zapošljavaju skoro deset hiljada ljudi, sve one plaćaju poreze i doprinose, za razliku od nekih investicijskih fondova.

Multiplikator infrastrukturnih projekata u zoni transporta nije tako značajan kao što je to bilo prije trideset godina, ali je još uvijek prisutan. Iako manje ljudi radi na tim projektima, postoje povezane usluge, dobavljači koji profitiraju jer učestvuju u takvim projektima. Takvi projekti su poželjni, bilo bi dobro da ih ima više, a komercijalne banke u skladu sa svojim ovlastima su spremne da učestvuju u takvim vrstama finansiranja.

Emisijom trezorskih zapisa Vlada FBiH stalno se kratkoročno zadužuje kod komercijalnih banaka. Šta to znači za banke, a šta za građane ove zemlje?

Vlada Federacije tu radi dobar posao, jer se zadužuje po jeftinijim uvjetima nego što je to bilo prije. Ti uvjeti su rekordno niski, zaduženost centralnih vlada se smanjuje, trebalo bi vidjeti kako stoje lokalni nivoi vlasti. Refinasiranje duga po nižim uvjetima je dobro za sve, a uvedena je i disciplina izvšenja budžeta i obaveza. To je dobro za Bosnu i Hercegovinu da bude percipirana kao poželjan partner investitorima, i domaćim i stranim.

Koja je najniža kamatna stopa koju je UniCredit banka ponudila stanovništvu ove godine, ako uzmemo samo spektar nenamjenskih kredita bez žiranata i kolaterala? Kako predviđate kretanje kamatnih stopa u narednoj godini?

Segmet nenamjenskih kredita je vrlo osjetljiv segment, jer je potrebno da bude više pod nadzorom, jer se ne može kontrolirati volja pojedinca. To nenamjensko kreditiranje bi se trebalo posebno tretirati u svim bankama. Što se tiče kamatnih stopa, one su na rekordno niskom nivou. Bez obzira na to što svi želimo imati što je moguće niže kamatne stope, moramo uzeti u obzir i rizik kojim banka posluje.

panzer
Posts: 6895
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer » 20 Jan 2020, 13:35

Najnovije istraživanje bankama u Danskoj pokazuje da je do 1. januara 2020. u ovoj zemlji uspostavljeno nešto više od 50 000 dioničkih štednih računa.

Nove brojke Finans Danmark pokazuju da je do 1. januara 2020. stvoreno približno 50 000 vlasničkih računa. To je udvostručenje od maja 2019., kada je stvoreno otprilike 25 000 dioničkih štednih računa.

- Nove brojke pokazuju da je sve veći broj Danca shvatio prednosti koje mogu dobiti investiranjem kroz račun dioničke štednje. Dionički štedni račun olakšava i čini privlačnijim investiranje budući da investitor ne mora pratiti izvještaje o dobiti i kontrolirati povrat poreza, jer sve to za njega radi banka. Pored toga, povrat poreza je nešto niži kada se investira putem dioničkog štednog računa nego u skladu s općim pravilima, kaže Birgitte Sogaard Holm, direktorica ulaganja za štednju u Danskoj.

Istovremeno, Finance Denmark ističe da dionički štedni račun pomaže promovisanju investicione kulture, stvaranju rasta i osigurava da inflacija ne uništi štednju.

- Vrlo je pozitivno što se gornja granica depozita sada podiže na 100 000 DKK. Nadamo se da će doprinijeti daljnjem povećanju broja kreiranih štednih računa u 2020. godini, pa da oni premaše 900 mlrd. DKK.
Kamate na obične depozitne račune za Dance u najboljem slučaju iznose 0 posto, a sada mogu imati veće benefite, kaže Birgitte Sogaard Holm.

Slični aranžmani uvedeni su i drugim skandinavskim zemljama kao način borbe protiv negativnih kamatnih stopa, koje klasičnu štednju čine neatraktivnim.

panzer
Posts: 6895
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer » 07 Feb 2020, 12:28

Saziva se 42. Vanredna sjednica Skupštine dioničara “ASA Banka” d.d. Sarajevo za 21.02.2020. godine , sa početkom u 09:00 sati, u sjedištu Banke, u Sarajevu, ul. Trg međunarodnog prijateljstva 25



Za skupštinu je predviđen slijedeći Dnevni red:



1. Izbor radnih tijela Skupštine,
2. Donošenje Odluka o izboru nezavisnog revizora za procjenu omjera zamjene dionica
3. Donošenje Odluke o izboru nezavisnog revizora za namjeravnu statusnu promjenu

panzer
Posts: 6895
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer » 10 Feb 2020, 16:52

http://www.indikator.ba/Vijest.aspx?p=1 ... ura+u+2019.+

Diskretno pretvoriše u eure da se neko ne bi pobunio kada bi se napisalo 113 miliona KM odnosno da su firma sa najvećom dobiti u BIH

panzer
Posts: 6895
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer » 27 Feb 2020, 10:32

Sparkasse 26 miliona dobiti odnosno oko 30 KM po dionici. Ovo je banka koja je preuzeta po najvećoj cijeni.

panzer
Posts: 6895
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer » 27 Feb 2020, 10:46

PBS-BOR su imali oko 3,5 m odnosno 10 KM po dionici. Nije loš rezultat.

Post Reply