Bankarski sektor

Post Reply
panzer
Posts: 6428
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Bankarski sektor

Post by panzer » 26 Sep 2012, 17:34

Za sada nema previše zanimanja ulagača o vrlo profitabilnom sektoru ali neka je tema otvorena jer će neke banke postati zanimljive.

Danas vijesti sa dvije strane.
Reosiguravajuće društvo Croatia Lloyd iz Zagreba ušlo je u vlasničku strukturu sarajevske Moje banke stekavši 14,66 posto dionica ove finansijske institucije. Društvo Croatia Lloyd kupilo je 11. septembra 87.647 redovnih dionica Moje banke, čime je postalo drugi najveći dioničar ove banke.
Najveći pojedinačni vlasnik Moje banke Sarajevo, koja je nastala preuzimanjem nekadašnje FIMA banke (ranije Validus banke), je društvo ASA Finance koje ima 45,5% vlasničkog udjela, a nakon Croatia Lloyda sa 14,66% slijede Validus d.d. Varaždin sa 9,1%, Pluris Varaždin sa 7,8%, ZIF Prevent Invest sa 5,5%, Nikomat Varaždin sa 3,2%, Edin Muftić 3% itd.


I ova druga:
Na javni poziv privremene Uprave "Postbanke BH", koji je objavljen prije mjesec, a odnosi se na dokapitalizaciju ove banke, stiglo je šest prijava, .

Među pristiglim prijavama su, kako je potvrđeno našem listu, "BOR banka" d.o.o. Sarajevo, "Balkan Investment Bank AD" Banja Luka, "Union banka" d.o.o. Sarajevo, "BH Greenstone" d.o.o. Maglaj, JP "BH Pošta" d.o.o. Sarajevo te "FAM Funds" Švicarska.

Saznajemo da će Komsija za provođenje javnog poziva nakon evidentiranja prijava uskoro izabrati i pravog ponuđača, tačnije, novog vlasnika "Postbanke BH".

panzer
Posts: 6428
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer » 13 Oct 2012, 08:49

Na javni poziv za dokapitalizaciju, pripajanje ili spajanje ili prodaju imovine uz otkup obaveza Postabank BH u privremenoj upravi javilo se šest potencijalnih investitora čije ponude su ocijenjene kao formalno ispravne, rečeno je portalu Indikator.ba u Agenciji za bankarstvo Federeacije BiH.

U Agenciji navode da je Komisija za provođenje javnog poziva poslala obavijest o prihvatanju prijava na adrese potencijalnih investitora i pozvala ih da u roku mjesec dana od dobijanja obavijesti izvrše analizu poslovanja Banke - due diligence.
Nakon što potencijalni investitori obave due diligence, dostavit će ponude Banci, nakon čega će Komisija rangirati najpovoljnijeg ponuđača. Komisija će odrediti koja opcija (dokapitalizacija, pripajanje ili spajanje, te prodaja imovine uz otkup obaveza) je za Banku najpovoljnija.
Po isteku roka za prigovor nakon objave najpovoljnijeg ponuđača, može se očekivati potpisivanje ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem (od 12.11.2012.). U suprotnom, privremeni upravnik Postbank BH može i prije navedenog roka donijeti odluku o proglašenju javnog poziva neuspjelim, pojasnili su za Indikator.ba u Agenciji za bankarstvo FBiH. Prema javnom pozivu, objavljenom u avgustui, Banka bi se dokapitalizirala emisijom dionica putem zatvorene prodaje, najmanje u iznosu od 13 miliona KM, koji osigurava kapital banke u skladu sa minimalnim standardima utvrđenim zakonom.
Pripajanje ili spajanje Postbank BH sa drugom bankom moguće je samo banci koja posluje na teritoriji BiH te posjeduje finansijsku i organizacionu sposobnost za realizaciju spajanja ili pripajanja. Treća varijanta, prodaja imovine uz otkup obaveza, podrazumijeva srazmjeran otkup obaveza Postbank BH čiju početnu cijenu čini knjigovodstvena vrijednost imovine/obaveza banke na dan 30.6.2012. godine.
Ukupne obaveze Postbank BH sa ovim datumom iznose 45,6 miliona KM, a kapital 5,3 miliona KM. Vanbilanse obaveze banke iznose 7,1 milionKM, a vanbilansna potraživanja 955 hiljada KM.
Kod odabira ponuda, u slučaju dokapitalizacije, najviše će se vrednovati iznos dokapitalizacije maksimalno 80%, dok će plan poslovanja banke nositi 20% bodova.
Kod spajanja ili pripajanja maksimalno 60 posto bodova donosiće bonitet investitora a plan poslovanja banke sljednika maksimalno 40%. U slučaju prodaje imovine banke uz otkup obaveza, kupovna cijena je odlučujuća sa 60% bodova, bonitet kupca donosi 20%, a plan poslovanja kupca imovine banke i broj zaposlenika koji se zadržavaju na neodređeno vrijeme maksimalno do 20%.
Svi ponuđači bili su dužni dostaviti plan poslovanja banke za naredne tri godine. U slučaju istih uslova ponude, prednost u dokapitalizaciji će imati postojeći dioničari banke. Postbank BH ostvarila je neto gubitak u prvom polugodištu 2012. godine od 113.302 KM. Banka ima 88 zaposlenih, a raspolaže sa šest filijala. Poteza Adriatik Fund Amsterdam je najveći vlasnik sa 57,2% dionica.
Privremena uprava u Postbank BH uvedena je 5. oktobra 2010. godine zbog toga pada kapitala banke ispod zakonskog cenzusa od 15 miliona KM, te zbog krize upravljanja

Damirko
Posts: 423
Joined: 12 Mar 2010, 07:12

Re: Bankarski sektor

Post by Damirko » 13 Oct 2012, 11:42

Davne 2006 sam razgovarao sa "netstriderom" o njegovim ulaganjima o osiguravajuće kuće.
Tada mi je objasnio i dokumentovao da je i naše i Hr tržište otvoreno, odnosno nezasićeno, a sama branša vrlo profitabilna.
Hoću reći da je osim bankarskog i ovaj segment zanimljiv. Kao što panzer napisa, u vlasničku strukturu "Moje" ušla je osiguravajuća kuća.

Bosna RE (reosiguranje) je pored moje zgrade. Sve napucano, kravate, suknjice, a vlasnička struktura vrlo zanimljiva zbog disperzije.
Naravno, nominalne cijene kod ovih emitenata su postavljene jako visoko, da se "otjeraju" mali igrači.

http://www.rvp.ba/Section2/Top10.aspx

Inače, već duže vrijeme se pripema zakon koji bi trebao definisati obaveze poslodavca kada je u pitanju zaštita na radu.
Skraćeno, sve firme će morati sačiniti "act risico", odnosno izvršiti procjenu rizika za svoje uposlene i onda odabrati kuću kod koje će se osigurati.
Ovdje ima malo literature o opštim pojmovima o osiguranju.

http://www.e-learning.osiguranje.ba/moo ... =0&page=-1

7pegaz
Posts: 86
Joined: 15 Sep 2012, 23:20

Re: Bankarski sektor

Post by 7pegaz » 13 Oct 2012, 11:48

panzer wrote:Na javni poziv za dokapitalizaciju, pripajanje ili spajanje ili prodaju imovine uz otkup obaveza Postabank BH u privremenoj upravi javilo se šest potencijalnih investitora čije ponude su ocijenjene kao formalno ispravne, rečeno je portalu Indikator.ba u Agenciji za bankarstvo Federeacije BiH.

U Agenciji navode da je Komisija za provođenje javnog poziva poslala obavijest o prihvatanju prijava na adrese potencijalnih investitora i pozvala ih da u roku mjesec dana od dobijanja obavijesti izvrše analizu poslovanja Banke - due diligence.
Nakon što potencijalni investitori obave due diligence, dostavit će ponude Banci, nakon čega će Komisija rangirati najpovoljnijeg ponuđača. Komisija će odrediti koja opcija (dokapitalizacija, pripajanje ili spajanje, te prodaja imovine uz otkup obaveza) je za Banku najpovoljnija.
Po isteku roka za prigovor nakon objave najpovoljnijeg ponuđača, može se očekivati potpisivanje ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem (od 12.11.2012.). U suprotnom, privremeni upravnik Postbank BH može i prije navedenog roka donijeti odluku o proglašenju javnog poziva neuspjelim, pojasnili su za Indikator.ba u Agenciji za bankarstvo FBiH. Prema javnom pozivu, objavljenom u avgustui, Banka bi se dokapitalizirala emisijom dionica putem zatvorene prodaje, najmanje u iznosu od 13 miliona KM, koji osigurava kapital banke u skladu sa minimalnim standardima utvrđenim zakonom.
Pripajanje ili spajanje Postbank BH sa drugom bankom moguće je samo banci koja posluje na teritoriji BiH te posjeduje finansijsku i organizacionu sposobnost za realizaciju spajanja ili pripajanja. Treća varijanta, prodaja imovine uz otkup obaveza, podrazumijeva srazmjeran otkup obaveza Postbank BH čiju početnu cijenu čini knjigovodstvena vrijednost imovine/obaveza banke na dan 30.6.2012. godine.
Ukupne obaveze Postbank BH sa ovim datumom iznose 45,6 miliona KM, a kapital 5,3 miliona KM. Vanbilanse obaveze banke iznose 7,1 milionKM, a vanbilansna potraživanja 955 hiljada KM.
Kod odabira ponuda, u slučaju dokapitalizacije, najviše će se vrednovati iznos dokapitalizacije maksimalno 80%, dok će plan poslovanja banke nositi 20% bodova.
Kod spajanja ili pripajanja maksimalno 60 posto bodova donosiće bonitet investitora a plan poslovanja banke sljednika maksimalno 40%. U slučaju prodaje imovine banke uz otkup obaveza, kupovna cijena je odlučujuća sa 60% bodova, bonitet kupca donosi 20%, a plan poslovanja kupca imovine banke i broj zaposlenika koji se zadržavaju na neodređeno vrijeme maksimalno do 20%.
Svi ponuđači bili su dužni dostaviti plan poslovanja banke za naredne tri godine. U slučaju istih uslova ponude, prednost u dokapitalizaciji će imati postojeći dioničari banke. Postbank BH ostvarila je neto gubitak u prvom polugodištu 2012. godine od 113.302 KM. Banka ima 88 zaposlenih, a raspolaže sa šest filijala. Poteza Adriatik Fund Amsterdam je najveći vlasnik sa 57,2% dionica.
Privremena uprava u Postbank BH uvedena je 5. oktobra 2010. godine zbog toga pada kapitala banke ispod zakonskog cenzusa od 15 miliona KM, te zbog krize upravljanja
Ovaj fond Poteza ... je fond iz Slovenije iako su registrarani u Amsterdamu. Oni gdje su god došli razjebali su sve.
Imaju i najveći udio u Novoj baci na BLSE a zasada se tu stvari odvijaju ok i to je jedna od boljih banaka u BiH s mogućnočću rasta.

Zašto nisu išli u spajanje ove dvije banke? S tim bi napravili značajan prodor na tržište FBiH.
Bit će zanimljivo ovo pratiti. Nije bez razloga u ponudi navedena opcija spajanja.

panzer
Posts: 6428
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer » 13 Oct 2012, 12:50

Damirko wrote:Davne 2006 sam razgovarao sa "netstriderom" o njegovim ulaganjima o osiguravajuće kuće.
Tada mi je objasnio i dokumentovao da je i naše i Hr tržište otvoreno, odnosno nezasićeno, a sama branša vrlo profitabilna.
Hoću reći da je osim bankarskog i ovaj segment zanimljiv. Kao što panzer napisa, u vlasničku strukturu "Moje" ušla je osiguravajuća kuća.

Bosna RE (reosiguranje) je pored moje zgrade. Sve napucano, kravate, suknjice, a vlasnička struktura vrlo zanimljiva zbog disperzije.
Naravno, nominalne cijene kod ovih emitenata su postavljene jako visoko, da se "otjeraju" mali igrači.

http://www.rvp.ba/Section2/Top10.aspx

Inače, već duže vrijeme se pripema zakon koji bi trebao definisati obaveze poslodavca kada je u pitanju zaštita na radu.
Skraćeno, sve firme će morati sačiniti "act risico", odnosno izvršiti procjenu rizika za svoje uposlene i onda odabrati kuću kod koje će se osigurati.
Ovdje ima malo literature o opštim pojmovima o osiguranju.

http://www.e-learning.osiguranje.ba/moo ... =0&page=-1

Zbog tih velikih nominala nisam nikad ni gledao osiguranja mada ni SOSOR sa malom nominalnom vrijednosti dionice nije nešto zanimljiv čak ni nama malim. Koliko ih isplaćuje dividendu? Isplaćuje li BosnaRE dividendu. Ako isplaćuju, zašto nema nikakvih objava i saopštenja za javnost.

Taj "act risico" odnosno zakon koji to reguliše je dodatni namet poslodavcima. Još jedan u nizu. Ne znam koliko je to pametno i pitanje je hoće li proći radi lobiranja.

panzer
Posts: 6428
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer » 15 Oct 2012, 17:54

Štednja građana BiH na kraju avgusta ove godine dostigla je iznos od 7,4 milijarde KM, što je za 350 miliona KM više u odnosu na kraj prošle godine, podaci su Centralne banke BiH.
Iz CB BiH kažu da se na štednju građana odnosi više od polovine iznosa ukupnih depozita koji su na kraju osmog mjeseca ove godine iznosili 13,15 milijardi KM.
Podaci Centralne banke BiH ukazuju da građani u kriznim uslovima štede sve više. Ovo jasno ilustruje podatak da su u istom osmomjesečnom periodu prošle godine stanovnici BiH uštedjeli 300 miliona KM, dok je ovaj iznos tokom osam mjeseci ove godine bio veći za 50 miliona KM.
Štednja građana BiH u proteklih pet godina bilježi gotovo konstantan rast.
Ona je sa 5,12 milijardi KM sa kraja 2007. godine porasla na 7,05 milijardi KM na kraju 2011. godine. Jedini ozbiljniji pad štednje u ovom petogodišnjem periodu desio se krajem 2008. godine, vremenu početka svjetske ekonomske krize, kada su građani BiH zbog rastućeg nepovjerenja u bankarski sektor sa računa banaka povukli oko 800 miliona KM.
Ivan Vlaho, direktor UniCredit banke, komentarišući nastavak trendova rasta štednje, ocijenio je kako ljudi sve više štede zbog opreza i recesije.
"Zbog straha od gubitka posla i stalnog pristizanja vijesti o neizvjesnoj budućnosti, građani se po automatizmu odlučuju da manje troše", rekao je Vlaho.
Kao važan razlog rasta štednje ne treba zanemariti sve privlačnije bankarske uslove sa nikad povoljnijim kamatama na oročene depozite
On je rekao da ljudi sve manje troše na dobra iz sfere luksuza kako bi imali što više prostora za štednju.
Vlaho je konstatovao da je sve značajniji iznos štednje građana u BiH ujedno i dokaz rasta povjerenja građana u bankarski sektor.
"Banke su krajem 2008. godine prošle kroz najteži izazov u posljednjih 15 godina. Tada su u ključnom momentu rađanja talasa nepovjerenja i povlačenja velikih iznosa štednje pokazale svoju snagu i kapacitet. Nakon tog perioda više nije bilo prostora za nepovjerenje", rekao je Vlaho.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT, rekao je da se zbog nesigurne budućnosti i na uštrb tekuće potrošnje građani sve više odlučuju na štednju.
"Rastu štednje svakako je doprinijelo i to što se veoma malo ljudi odlučuje da pokrene ili investira u biznis, zbog čega se ukupan iznos štednje povećava", rekao je Grabovac.
On je dodao da kao važan razlog rasta štednje ne treba zanemariti sve privlačnije bankarske uslove sa nikad povoljnijim kamatama na oročene depozite.
Kretanje visine štednje po godinama
godine štednja
2007. 5,12
2008. 5,14
2009. 5,46
2010. 6,35
2011. 7,05
2012.(avg.) 7,40
Novih 350 mil KM. Kompenzirano je povlačanje nekih depozita javnih preduzeća ali generalno je primjetan rast štednje a banke nemaju sličan trend rasta kreditiranja odnosno obim kreditiranja građana je manji nego u ranijim godinama. I pored određenog povlačenja kapitala prema maticama bankama, u domaćim bankama vjerovatno ima poprilična neiskorištena cifra. Malo me iznenadilo da Raiffeisen odlučio da formira investicioni fond ali znaju šta rade, jer i ako se ne okrenu dionicama u prvi mah, imaju slobodu da se pokrivaju obveznicama kao sigurnom ulaganju.

Damirko
Posts: 423
Joined: 12 Mar 2010, 07:12

Re: Bankarski sektor

Post by Damirko » 16 Oct 2012, 18:45

Malo o BosnaRe. Kako ne želi trgovanje i drži visoku nominalu, tako ne dijeli ni dividenedu. Gura je u kapital, radi buduće emisije i prava prijeće kupnje. Evo izvještaj za 2011 http://www.bosnare.ba/BosnaREFiles/File ... 202011.pdf

panzer
Posts: 6428
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer » 18 Oct 2012, 08:53

Uvijek se nađe par miliona KM za kupovine. Za razliku od prije nekoliko godina danas se kupuje dosta opreznije ali vidi se da ima kupaca.
Aquaremual d.o.o. Fojnica kupio je 29.671 dionica Privredne banke Sarajevo, čime je stekao udjel u ovj banci od 9,2955%.

Kupovina je obavljanje putem berzanske i vanberzanske trgovine po cijeni od 100 KM po dionici, što je ujedno i nominalna cijena dionica PBS-a. Aquareumal je tako postao drugi po veličini dioničar PBS-a odmah nakon Fabrike duhana Sarajevo koja kontroliše 15,1% dionica ove banke. Veće udjele imaju i UNIS Fagas sa 8,1%, YILDIZLAR INSAAT VE TICARET ANONIM SIRKETI Ankara sa 7,4%, Nusret Čaušević sa 6,6%, Unigradnja 6%, Precisa Goražde 4,4%, Nedžad Beglerović 4,2%, KOPROM HANDELSGESELLSCHAFT M.B.H. Beč 3,1%, LOK - Institut za organizaciju i ekonomiku d.o.o. 2,7%

panzer
Posts: 6428
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer » 23 Oct 2012, 08:59

Hm, povećava se kreditiranje i opet najviše među građanima. Očekivao sam da je niže ali ništa bez kredita.


Posljednji podaci Centralne banke BiH za avgust 2012. godine donijeli su
nešto snažniju kreditnu aktvnosti bh. banaka u odnosu na prethodne
mjesece. Naime, ukupni krediti u avgustu 2012. godine dosegli su iznos od
15,87 milijardi KM što je rast od 5,2% yoy te predstavlja najvišu stopu rasta
(yoy) zabilježenu od februara iste godine. U odnosu na prethodni mjesec
iznos ukupnih kredita se povećao za 0,92% što predstavlja najvišu stopu
rasta (mom) od maja 2011. godine. Snažniji rast u odnosu na prethodni
mjesec zabilježen je u sve tri ključne kategorije kredita (Corporate, Retail i
Javni sektor). Ipak, najveći doprinos ukupnom rastu došao je od kategorije
javnog sektora, imajući u vidu da je ova kategorija kredita zabilježila porast
od čak 60,7% yoy što je najviša stopa rasta ove kategorije kredita
zabilježena još od početka 2009. godine. Tako su krediti javnom sektoru
dosegli iznos od 818,5 miliona KM ili 5,2% ukupnih kredita što je rekordno
visok udio ove kategorije kredita u strukturi ukupnih kredita bankarskog
sektora BiH. U isto vrijeme Corporate krediti dosegli su iznos od 8,16
milijardi KM (51,4% ukupnih kredita) sa stopom rasta od 1,8% yoy. Retail
krediti iznosili su 6,8 milijardi KM, što predstavlja rast od 5,2% yoy (42,9%
ukupnih kredita).
Ukupni depoziti bh. bankarskog sektora također su zabilježili nešto snažniji
rast u odnosu na prethodni mjesec. U avgustu 2012. godine ukupni depoziti
iznosili su 13,15 milijardi KM (+2,7% yoy) što je prvi put da je vrijednost
ukupnih depozita bh. bankarskog sektora prešla iznos od 13 milijardi KM
otkako centralna banka BiH objavljuje statistiku depozita bh. bankarskog
sektora (1997. godina). Depoziti stanovništva i dalje su jedina pokretačka
snaga ukupnih depozita, a u avgustu 2012. godine zabilježili su rast od
9,2% yoy, dosegnuvši novu rekordnu vrijednost od 7,4 milijarde KM. U isto
vrijeme, Corporate depoziti zabilježili su pad od 4,9% yoy na 3,35 milijardi
KM dok su depoziti javnog sektora manji za 11,8% yoy i iznose 1,33
milijarde KM. Do kraja godine ne očekujemo da će depoziti i krediti bh.
bankarskog sektora nastaviti bilježiti snažnije stope rasta, imajući u vidu
očekivanu recesiju u BiH u 2012. godini. Ipak, depoziti i krediti će ostati u
pozitivnom teritoriju ali sa nešto nižim stopama rasta u odnosu na trenutne
razine.
U avgustu 2012. zabilježen je rast aktivnih kamatnih stopa na Retail kredite,
dok kamatne stope na Corporate kredite i dalje bilježe pad. Najveći rast u
odnosu na prethodni mjesec zabilježen je kod kamatnih stopa na
kratkoročne Retail kredite sa valutnom klauzulom (sa 8,60% u julu na 8,91%
u avgustu 2012. godine), dok je najveći pad zabilježen u kategoriji
dugoročnih Corporate kredita (sa 8,02% u julu 2012. godine na 7,67% u
avgustu 2012. godine). Uprkos rastu u pojedinim kategorijama, prosječne
aktivna kamatna stopa bh. bankarskog sekora (ne uključuje kamate na
kredite u stranoj valuti) u avgustu 2012. godine iznosila je 7,99%, što je
najniža vrijednost zabilježena u 2012. godini. Ipak, u narednom periodu
kamatne stope će biti pod snažnim pritiskom evidentne recesije u BiH, što će
značajano smanjiti prostor za daljnje smanjenje kamatnih stopa te možemo
očekivati i obrat trenda i postepeni rast kamatnih stopa do kraja godine

panzer
Posts: 6428
Joined: 11 Mar 2010, 21:30

Re: Bankarski sektor

Post by panzer » 02 Nov 2012, 23:02

Neko ipak mora održati predavanje nazovi profesoru:
dio Sporazuma između SDP-a i SNSD-a koji se odnosi na Centralnu banku BiH (CBBiH) te predviđa donošenje amandmana na član 35 Zakona o CBBiH koji definira obaveznu rezervu komercijalnih banaka na način da će biti dozvoljeno ovim bankama da dio obaveznih rezervi ispunjavaju kupovinom vrijednosnih papira BiH neće ugroziti osnovni model valutnog odbora, smatra guverner CBBiH Kemal Kozarić.
Ipak, kazao je u programu FTV-a, da ovu inicijativu neće biti moguće provesti u djelo.
- Monetarna poltika je u nadležnosti Predsjedništva BiH i ono je to koje može podržati ovakve inicijative uz konsultaciju s Upravnim vijećem CBBiH. Naravno, inicijativa može biti pokrenuta i od zastupnika u Parlamentu BiH te bi mi kao legalisti morali ispoštovati takvo rješenje. I to nije sporno, ali oni koji su raspravljali o ovoj temi su zaboravili Pismo namjere koje su potpisali predsjedavajući Vijeća ministara BiH, dva entitetska premijera, tri ministra finansija i guverner CBBiH - kazao je Kozarić.

Stand-by aranžman

Pojasnio je da je riječ o Pismu namjere u kojem je precizno, u članu 8, navedeno da će se BiH uzdržati od svih promjena u Zakonu o CBBiH sve dok je na snazi stand-by aranžman.

- Ako krenemo u realizaciju ove inicijative, znači da ćemo morati izaći iz stand-by aranžmana, a to opet znači da nećemo moći dobiti dogovorenih 400 miliona eura koji su dogovoreni aranžmanom", istakao je Kozarić.


Dodao je da predstavnici MMF-a već 7. novembra dolaze u BiH na pregovore i na pregled naših politika.
Također, objasnio je da u već pomenutom Pismu namjere stoji da su potpisnici suglasni da neće biti promjene stope PDV-a naredne dvije godine.
- Iskreno mislim da do realizacije ove inicijative neće doći, a i ako dođe, moramo znati da se radi o privatnim komercijalnim bankama kojima ne možete narediti da kupuju vrijednosne papire jer one to i danas rade - istakao je.
Kao najveću manu predložene inicijative Kozarić je naveo činjenicu da se o CBBiH odlučuje u stranačkom dogovoru.
- Inicijativa je naravno legalna, ali može se posmatrati kao politički utjecaj na rad CBBiH iako mi ne želimo da to doživljavamo na taj način. Bilo bi dobro da smo kosultirani prije svega ovoga i onda ne bi došlo do ovog nesporazuma - rekao je Kozarić.

Profesionalan rad
U slučaju da komercijalne banke kupuju vrijedonosne papire, istakao je, javnost mora znati da će nivo sredstava koji će biti potreban za građane biti manji za taj iznos.
- Ako ovo uzmemo u obzir, sigurno je da realizacija ove inicijative neće popraviti likvidnost - naglasio je Kozarić.
Ukoliko predložene izmjene "prođu", kazao je Kozarić, to neće uticati na rad CBBiH.
- CBBiH profesionalno radi svoj posao i mi ćemo nastaviti s radom na principima valutnog odbora koji nije ugrožen. Građani nemaju razloga za uznemirenost - zaključio je Kozarić.

Post Reply